TREĆI IZBORI U SAMOSTALNOJ SLOVENIJI 15. LISTOPADA

LJUBLJANA, 27. srpnja (Hina) - Treći po redu opći parlamentarni izbori u samostalnoj Sloveniji održat će se u nedjelju 15. listopada ove godine, a na njima će milijun i pol birača izabrati 90 zastupnika Državnog zbora, najvišeg zakonodavnog tijela čiji mandat traje 4 godine. #L# Pojašnjavajući u četvrtak na konferenciji za novinare zašto se odlučio upravo za taj datum, predsjednik države Milan Kučan izjavio je da ga je vodilo uvjerenje da takav datum ostavlja dovoljno vremena strankama za izborne pripreme, a biračima za visok odaziv. Kučan je međutim rezolutno odbio da se već ranije odlučio da se izbori održe četiri tjedna prije zadnjeg ustavnog roka kako bi skratio mandat sadašnjoj vladi desnog centra koju vodi premijer Andrej Bajuk i da je zbog toga parlament "ekspresno" prihvatio ustavne promjene i potvrdio korigirani proporcionalni sustav koji po nekim analizama više odgovara ljevici. Slovenski predsjednik je rekao da se za raniji datum izbora odlučio zbog "događaja u vladi" nakon što je parlament prihvatio izborni zakon i "jer je premijer Andrej Bajuk donio odluku da izađe iz stranke". Kučan je - pohvalivši parlament za odluku o tome da se ustavom odredi izborni zakon i tako skinu sve sumnje o legitimnosti jesenskih izbora - rekao da je sada "prostora za političke manipulacije s izborima manje". Prihvaćeni izborni zakon i rok izbora po nekim mišljenjima najveće šanse daju liberalnim demokratima bivšeg premijera Janeza Drnovšeka koji su i na izborima 1992. i 1996. osvajali najviše mandata u parlamentu, ali bili prisiljeni na koaliranje sa najmanje dvije druge parlamentarne stranke i formiranje mješovite vlade. Korigirani proporcionalni zakon se osporava u značajnom dijelu slovenske političke javnosti uz argument da je odluka parlamenta pravno korektna, ali moralno upitna zbog volje birača izražene na referendumu 1996., kada je najviše glasova dobio većinski sustav, te na mišljenja da je parlament zaobišao rezultat tog referenduma i pravorijek ustavnog suda iz prošle godine. "Sada imamo izborni sustav u ustavnoj odredbi i po volji parlamenta koji je prosudio da je takvo rješenje bolje od drugih, uključujući i od rješenja koje je parlamentu naložio ustavni sud," rekao je Kučan, Neprihvaćanje većinskog izbornog zakona onemogućilo je stvaranje čvrstih predizbornih programskih koalicija preko kojih bi desni centar biračima koji nisu zadovoljni s dosadašnjom 8-godišnjom dominacijom liberala i s Drnovšekom kao premijerom unaprijed zajamčio koalicijsku vladu bez liberalnih demokrata. Drnovšek je međutim od pada njegove vlade prije dva mjeseca malo nastupao u javnosti i sugerirao da ne računa na položaj predsjednika vlade iako će stranku pokušati po treći put dovesti do pobjede na izborima kao njezin predsjednik. Drnovšek je tada za ljubljanski list "Dnevnik" rekao da se dvoumi između razmišljanja o premijerskom položaju i kandidature na izborima za predsjednika države 2002. Kučan je izrazio očekivanje da će sadašnja vlada u preostalom vremenu nastaviti raditi na europskom zakonodavstvu, jednako kao i parlament kojega je podsjetio da ima mogućnost da donese odluku o prestanku svog mandata mjesec dana prije izbora, kako je to običaj u zapadnim demokracijama. (Hina) fl sl