VLADA: ODLUKE O BRODOGRADNJI, HŽ-U, ŽELJEZARI SISAK I INI ODGOĐENA ZA MJESEC DANA

ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Hrvatska Vlada danas nije donijela odluke vezano za brodogradnju, strategiju restrukturiranja i modernizacije Hrvatskih željeznica, za sisačku Željezaru, te o problematici INE, već će o tim problemima ponovno raspravljati za 30 dana. Do tada, a tim granama treba dodati i poljoprivredni i petrokemijski kompleks, HEP i TLM, treba pripremiti više varijanti mogućih rješenja s njihovim financijskim iskazima, izjavio je danas novinarima potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Istaknuo je da je prijedlog o smanjenju carina na uvoz naftnih derivata povučen i nije donijet na današnjoj sjednici Vlade. #L# Vlada je na današnjem zatvorenom dijelu sjednice raspravljala o stanju u brodogradnji, HŽ-u, Željezari i Ini, no, mišljenje je i Vladine Koordinacije za gospodarstvo da u paketu s tim subjektima treba sagledati i razmotriti rješenja i za petrokemijski kompleks, poljoprivredni kompleks (s pet, šest PIK-ova), cjelovit energetski sektor, odnosno uz Inu i HEP, te TLM. Istaknuo je kako su rezultati petogodišnje sanacije brodogradnje, sanacije Željezare i HŽ-a jednaki nuli, da ima i visokih plaća, problema u smanjivanju broja zaposlenih i nekontroliranih procesa u kojima je došlo i do odlijeva kvalitetnih kadrova, da je bilo previše osobnih propusta, neodgovrnog ponašanja. "Potrošen je enorman novac, a danas smo pred težim odlukama nego prije pet godina", kazao je. Vlada, izvijestio je Linić, smatra da su predložene mjere, za nastavak restrukturiranja brodogradnje, Željezare, tržišni pristup INI i energetici, jednoznačne, da nisu dovoljne i da ih treba predložiti u više varijanti i uz financijske pokazatelje. Nakon rasprave na Vladi, to bi se uputilo i u saborsku raspravu. Agrokompleks, petorkemiju, energetiku i brodogradnju, sa strukturnim promjenama na željeznici smatramo dijelom strategije gospodarskog razvitka, nešto što moramo zadržati, ali i vrijednost tog zadržavanja mora biti transparentna i jasna, istaknuo je. Upozorio je pritom kako stare dubioze i dugovi tih sektora i subjekata nisu do kraja procijenjeni. Ti su dugovi nekoliko milijardi kuna i to moramo platiti ako želimo zadržati te grane. Mogućnost je da to možda ne ide kroz proračun već kroz privatizaciju. Opet će novac iz privatizacije ići ne u razvoj nego u plaćanje starih dugova, kazao je Linić. U slučaju hrvatske naftne kompanije INE, Vlada smatra da ona nema monopolni položaj nego da je ovih deset godina bilo riječi o "gruboj dogovornoj socijalističkoj ekonomiji" zbog neusklađivanja domaćih cijena naftnih derivata s cijenama na svjetskom tržištu. Na upit o zahtjevima Udruge poslodavaca trgovine naftom i naftnim derivatima za sniženje carina na uvoz naftnih derivata, Linić je odgovorio da je taj prijedlog s Vlade povučen i nije donijet. "Snižavanje carina šteti gospodarskoj aktivnosti u Hrvatskoj i Vlada nije prihvatila taj prijedlog", kazao je, objašnjavajući da država to ne može prihvatiti jer su rafinerijski kapaciteti dovoljni za hrvatsko tržište. Snižavanje carina, dodao je, značilo bi manji rad rafinerija, višak radnika i sl. Nakon Inine odluke o ukidanju rabata Udruga je blokirala osam Ininih lokacija, a daljnje su prosvjede odgodili do očitovanja Vlade o zahtjevu za sniženje carina. Linić je blokiranje Ine ocijenio neprimjerenim i neprihvatljivim ponašanjem. Istaknuo je također da u situaciji kada INA bilježi gubitke zbog nekorekcije cijena derivata prema kretanju cijena nafte na svjetskom tržištu, prodavanje derivata ispod svjetskih cijena i još davanje rabata znači štetnu politiku za Inu. Istaknuo je da će problem i privatnih vlasnika benzinskih crpki biti riješen promjenom politike rafinerijskih cijena derivata. Prijedlog koji se trenutno razmatra, kazao je, ne bi značio povećanje maloprodajnih cijena već promjenu odnosa rafinerijskih cijena i trošarina. Potpredsjednik Vlade također je najavio kako će na jednoj od idućih sjednica Vlade biti predloženo Saboru ukidanje Zakona o sanaciji određenih poduzeća. (Hina) bn ds