BANJA LUKA, 26. srpnja (Hina)- Banjalučki biskup Franjo Komarica uputio je sredinom srpnja Toninu Piculi, hrvatskom ministru vanjskih poslova, Promemoriju o povratku izbjeglica, povratu imovine i o drugim problemima u banjalučkoj
regiji. Biskup podsjeća da su prošla četiri mjeseca otkad je u Banjoj Luci u ime hrvatske Vlade potpisao ugovor s Miloradom Dodikom, premijerom Vlade Republike Srpske (RS) da se u roku od tri mjeseca vrati 2000 prognanih Hrvata u RS i isto toliko Srba u Republiku Hrvatsku. U najnovijem broju katolički tjednik "Glas Koncila" upozorio je na tu Promemoriju, koju je danas banjalučki biskup dostavio Hini na njezinu molbu.
BANJA LUKA, 26. srpnja (Hina)- Banjalučki biskup Franjo Komarica
uputio je sredinom srpnja Toninu Piculi, hrvatskom ministru
vanjskih poslova, Promemoriju o povratku izbjeglica, povratu
imovine i o drugim problemima u banjalučkoj regiji. Biskup podsjeća
da su prošla četiri mjeseca otkad je u Banjoj Luci u ime hrvatske
Vlade potpisao ugovor s Miloradom Dodikom, premijerom Vlade
Republike Srpske (RS) da se u roku od tri mjeseca vrati 2000
prognanih Hrvata u RS i isto toliko Srba u Republiku Hrvatsku. U
najnovijem broju katolički tjednik "Glas Koncila" upozorio je na tu
Promemoriju, koju je danas banjalučki biskup dostavio Hini na
njezinu molbu.#L#
Komarica u kraćem pismu koje je uz Promemoriju poslao 17. srpnja
hrvatskom ministru vanjskih poslova ističe da mu nije poznato
koliki se broj Srba vratio u Hrvatsku u tri mjeseca, ali da prema
izvješćima UNHCR-a i drugih medunarodnih predstavnika, proces
povratka Srba rapidno napreduje, dok se to isto "ne može reći i za
povratak onih Hrvata na području RS koji se već odavno uporno žele
vratiti". Biskup moli ministra Piculu za pomoć koju mu je obećao
prilikom boravka u Banjoj Luci početkom ožujka.
U Promemoriji biskup navodi da je iz banjalučke regije od 1991. do
1995. protjerano oko 70.000 katolika - Hrvata, Čeha, Talijana,
Poljaka i Ukrajinca. Dosad je evidentirano 509 povratničkih
obitelji, odnosno 1024 katolika većinom starije osobe. Najveći dio
povratnika prema podatcima biskupa ne može ući u svoje kuće i
stanove koji su oštećeni ili zauzeti, nego je smješten kod rodbine
ili poznanika. Povratnici nemaju nikakva prava na pomoć od RS a žive
najvećim dijelom od pomoći Caritasa ili pomoći rodbine iz
inozemstva, napominje banjalučki biskup.
Glede povrata imovine Caritasovo pravno savjetovalište od 1997.
prima, obrađuje i prosljeđuje zahtjeve za povrat imovine od
izbjegličkih obitelji Hrvata, Muslimana-Bošnjaka i drugih
nacionalnosti međunarodnoj komisiji za povrat imovine (CRPC) i
Ministarstvu za izbjeglice i raseljene osobe RS.
Po podatcima koje iznosi biskup CRPC je predano 2863 zahtjeva, a od
toga je riješeno samo 350. Ministarstvu za izbjeglice i raseljene
osobe Republike Srpske od 1999. predano je 2722 zahtjeva a ono je
riješilo samo 152 zahtjeva. Kuće i stanovi vraćeni su 76-orici
prijašnjih vlasnika.
U 90 posto zahtjeva prošli su svi zakonom određeni rokovi,
upozorava Komarica, dodajući kako je slično i s oslobađanjem
stanova i kuća nakon donošenja rješenja.
U Promemoriji se navodi da u Ministarstvu za izbjeglice i raseljene
osobe RS koje rješava zahtjeve za povrat imovine Hrvata, Muslimana-
Bošnjaka i drugih manjina rade većinom srpske izbjeglice, koje
nemaju interesa za brzo rješavanje zahtjeva. "Pokušaji, da se
postave i predstavnici drugih naroda, nisu urodili plodom",
konstatira biskup.
"Mnoge kuće i stanove Hrvata, Muslimana - Bošnjaka i drugih manjina
zauzeli su ministri, pripadnici vojske, policije, direktori tvrtki
te drugi službenici administracije na razini RS ili općina, koju
financiraju zapadne zemlje", navodi se u tekstu Promemorije.
U područje Drvara, Grahova i Glamoča vratilo se između 7000 i 8000
Srba - većinom starijih osoba čije su kuće popravile razne
međunarodne organizacije. U banjalučkoj regiji su u kućama Hrvata,
Muslimana i drugih manjina i dalje ostala djeca srpskih obitelji.
U Banjoj Luci ima oko 150 obitelji katolika, koje su cijelo vrijeme
rata ostale na tom području, ali su istjerane iz svojih kuća i
stanova i još se ne mogu u njih vratiti, podsjeća banjalučki biskup
dodajući da je veći broj Srba iz Banje Luke i bliže okolice zauzeo
hrvatske i muslimanske kuće, iako imaju svoje. Neke obitelji drže i
po više tuđih kuća i stanova, piše u Promemoriji.
Od pomoći, koju RS pruža međunarodna zajednica, nije popravljena ni
jedna kuća za povratnike, navodi se i dodaje kako je još zauzeta
crkvena imovina - crkva u Dragalovcima, župne kuće u Banjoj Luci,
Budžaku, Barlovcima, Dragalovcima, Mrkonjić Gradu i Vrbanjcu te
samostani u Banjoj Luci, Aleksandrovcu i Novoj Topoli.
"Republika Srpska još nije dala odgovor o sudbini otetih svećenika
Ratka Grgića iz Nove Topole i Tomislava Matanovića i njegovih
roditelja u Prijedoru", ističe biskup.
Navodi da oko 90 posto popravljenih kuća još nema struju, nisu
stvoreni infrastrukturni uvjeti, niti jedan povratnik nema radno
mjesto a najveći broj umirovljenika više mjeseci nakon povratka
nije dobio mirovinu.
Što se tiče školskog programa on je čisto srpski, što ne odgovara
identitetu drugih nacionalnosti. Zdravstvenu zaštitu povratnici
imaju samo na papiru.
Problem zapošljavanja je vrlo aktualan za one pripadnike manjina
koji su cijelo vrijeme ostali u banjalučkoj regiji i koji su 1991. i
1992. masovno otpuštani s posla, pa nezaposlenost te skupine doseže
90 posto, navodi biskup, dodajući kako predstavnici raznih
međunarodnih udruga većinom ne pružaju pomoć povratnicima-
katolicima, nego ih uglavnom upućuju u Caritas.
(Hina) pp/ta mc