ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Priprema novog organizacijskog ustroja Hrvatske elektroprivrede (HEP) je u tijeku a naglasak je na povećanju racionalnosti i učinkovitosti poslovanja. Uspostavljen je i koristi se model praćenja
proračunskih i troškovnih centara, temeljem kojih će se ubuduće moći donositi poslovne odluke glede daljnjih postupaka restrukturiranja društva, kazao je predsjednik uprave HEP-a Ivo Čović na današnjoj obilježavanju deset godina djelovanja HEP-a s današnjim imenom i ustojem.
ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Priprema novog organizacijskog ustroja
Hrvatske elektroprivrede (HEP) je u tijeku a naglasak je na
povećanju racionalnosti i učinkovitosti poslovanja. Uspostavljen
je i koristi se model praćenja proračunskih i troškovnih centara,
temeljem kojih će se ubuduće moći donositi poslovne odluke glede
daljnjih postupaka restrukturiranja društva, kazao je predsjednik
uprave HEP-a Ivo Čović na današnjoj obilježavanju deset godina
djelovanja HEP-a s današnjim imenom i ustojem.#L#
HEP je u 1999. godini poslovao u nepovoljnom domaćem gospodarskom
okruženju, no unatoč tome ostvarena je poslovna dobit od 21,8
milijuna kuna, te je zadržana relativno visoka razina likvidnosti i
financijske stabilnosti.
Poslovodstvo HEP-a danas je prezentiralo što je sve učinjeno u
proteklih deset godina, te kakvi su daljnji planovi razvoja tvrtki.
Opći je zaključak da je potrebno izvršiti sve pripreme za otvaranje
energetskog tržišta te privatizaciju koja će uslijediti. Zbog toga
je potrebno uključenje HEP-a u europsko financijsko i energetsko
tržište, te spremnost prihvata i dostupnosti suvremene
tehnologije, upravljačkih i financijskih snaga kako bi se stvorila
stabilna tvrtka, kazao je Čović.
Pomoćnika ministra gospodarstva Roman Nota napomenuo je kako je
nedavno u Saboru raspravljano o energetskoj strategiji Hrvatske u
kojima su dani i daljnji pravci razvoja HEP-a. Nakon
restrukturiranja uslijedit će privatizacija, no prije nje potrebno
je pripremiti zakonodavni okvir, te provesti široku stručnu
raspravu, kazao je Nota.
HEP trenutačno ima niz pripremljenih projekata daljnjeg
investiranja u energetski sektor a trenutačno najveća investicija
je izgradnja kombi-kogeneracijskogog postrojenja u
Teromelektrani-Toplani Zagreb, vrijedna 230 milijuna kuna.
Završetak projekta i početak komercijalne proizvodnje, prema
ugovoru, očekuje se u prosincu ove godine, a donijet će dodatne
pouzdane izvore energije za grad Zagreb. Tehnička rješenja i oprema
koja se ugrađuje u to termoenergetsko postrojenje predstavlja
zadnju dostignuće s obzirom na stupanj djelovanja i razinu utjecaja
na okoliš. Ukupna godišnja proizvodnja električne energije u njemu
bit će oko 1,4 milijarde kilovatsati (kWh), a toplinske energije
oko 350 milijuna kWh uz maksimalnu satnu potrošnju prirodnog plina
od 47.700 prostorna metra na sat.
(Hina) mku ds