US CSM 25.7.DEMOKRAT.VRIJEDN.-BALKAN

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 25. VII. 2000. Demokratske vrijednosti na Balkanu? "Sraz kultura prijeti usporiti demokratski razvoj na Balkanu. No, ne radi se o onom na što mislite. Iako su etničke i nacionalističke napetosti i dalje težak problem u mnogim dijelovima bivše Jugoslavije, pogubna mješavina izoliranosti, ovisnosti i kriminala pravi je uzrok lošeg stanja ove regije. Iako nitko nije ni pomišljao da će se stanje u ovom dijelu Europe popraviti brzo i lako, dugoročne posljedice kulture korupcije i kriminala, koje se ukorijenjuju, trebale bi brinuti Amerikance i Europljane koji su uložili tako mnogo u stabilnost Balkana. Srbija, zemlja s devet milijuna stanovnika, zemljopisno smještena u središtu Balkana, snosi sankcije gotovo deset godina. Zapadni krojači politike izolirali su Beograd, no shvatili su da ta politika ima svoja ograničenja. Crna Gora, najmanja republika krnje Jugoslavije, koju čini zajedno sa Srbijom, izuzetno je osjetljiva. Kako je na rubu rata s Beogradom, republika ovisi o zapadnoj pomoći kako bi ostala 'na površini'. SAD Crnoj Gori (koja ima 600.000 stanovnika) samo ove godine daje 77 milijuna dolara pomoći. Bosna i Kosovo, koji su za rata '90-ih godina užasno propatili, sada su poluprotektorati (...) i velikim dijelom ovise o pomoći izvana. Iako su srbijanska izolacija i ovisnost Bosne, Kosova i Crne Gore veliki problemi, kultura korupcije i kriminala koji caruju ovim područjem ne poznaju granice. (...)Izolacija i ovisnost potiču kriminal i korupciju(...). Sankcije nametnute Srbiji omogućuju cvjetanje crnog tržišta i krijumčarenja. Milijuni dolara pomoći koje osiguravaju UN i druge strane organizacije omogućuju raširenu korupciju golemih razmjera u Bosni i na Kosovu. Početkom ovoga mjeseca Opći ured za računovodstvo SAD-a izdao je izvješće koje upućuje na to da su kriminal i korupcija u Bosni tako rašireni da bi joj trebalo uskratiti pomoć sve dok lokalne vlasti ne pokažu da su ozbiljne u namjeri da promijene stanje. Organizirani zločin diljem južnoga Balkana stari je problem, moćno reketarenje i bande koje gotovo nesmetano operiraju Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom i Makedonijom, ne treba ni spominjati. Uza sve nesavršenosti, u Bosni i na Kosovu proces rekonstrukcije je u tijeku i postoje znaci napretka. U Srbiji, bilo kakva rekonstrukcija je na čekanju, do onog vremena kada na političkoj sceni više neće biti predsjednika Miloševića. Prošlog mjeseca na međunarodnoj konferenciji s temom napretka Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu, njemački ministar vanjskih poslova, Joschka Fischer, i američka državna tajnica, Madeleine Albright, ponovno su iznijeli svoje uvjerenje kako se napredak i demokratizacija Balkana mogu dogoditi samo onda kad se Srbija otarasi Miloševića. No iako je Milošević odsječen od većeg dijela ostatka svijeta i optuženi je ratni zločinac, ipak je i dalje na vlasti. Paradoksalna je činjenica da je i Zapad odsječen na određeni način, jer je već upotrijebio znatnu količinu vojne sile protiv Beograda i ne može ukinuti sankcije nametnute Beogradu(...) sve dok je Milošević na vlasti. Šteta ugledu koju bi Zapad pretrpio da u većoj mjeri ukine sankcije nametnute Srbiji nezamisliva je. No, u međuvremenu, koristi koje bi inače pritjecale na Zapad kao rezultat istinskog gospodarskog oporavka diljem jugoistočne Europe neće se dogoditi sve dok sankcije ne budu ukinute(...). Hrvatska je jedan od svijetlih primjera bivše Jugoslavije. Pod čelništvom reformatora Stipe Mesića, koji je zamijenio korumpiranog diktatora Franju Tuđmana, Zagreb sada podržava sud za ratne zločine sa sjedištem u Haagu, kao i nastojanja međunarodne zajednice u namjeri održavanje mira u jugoistočnoj Europi. Ipak, Hrvatska je suočena s velikim izazovima u poboljšavanju stanja u gospodarstvu i preusmjeravanju svoje politike. U područjima u kojima je Zapad značajno prisutan, posebno na Kosovu i u Bosni, nema dovoljno političke volje da se riješe važni problemi koji se tiču jačanja lokalnog zakona i sudbene uprave. Bernard Kouchner, čelnik UN-ove misije na Kosovu, kritizirao je ključne članice UN-a zbog mlitavosti kada je u pitanju slanje očajnički potrebnih stranih policajaca, tužitelja i sudaca na Kosovo. Prazne govore o demokratizaciji u Jugoslaviji treba zamijeniti akcija glede potrebe za djelotvornim jačanjem zakona i sudbene uprave na lokalnoj razini. Ako međunarodna zajednica odluči preskočiti neglamurozni no ključni posao koji je potrebno obaviti u cilju iskorjenjivanja korupcije i kriminala, ukorjenjivanje demokratskih vrijednosti na Balkanu se neće dogoditi(...)", piše Christopher Walker.