FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠV-LE TEMPS 25.7.O MILOŠEVIĆU I SRBIJI

CH-YU-US-obnova-Vlada-Oružani sukobi-Graditeljstvo ŠV-LE TEMPS 25.7.O MILOŠEVIĆU I SRBIJI ŠVICARSKALE TEMPS25. VII. 2000.Obnova: hvala Miloševiću, 'vizionaru'!U današnjem broju list donosi drugi u nizu napisa o Saveznoj Republici Jugoslaviji, godinu dana nakon NATO-ova bombardiranja, autora Jeana-Arnaulta Derensa: "Novu autocestu Beograd-Pančevo uz veliku je svečanost 11. srpnja pustio u promet predsjednik Republike Srbije Milan Milutinović. Nova žila kucavica s četiri prometna traka, duga trideset kilometara, koliko dijeli ova dva grada, zadovoljava sva mjerila kakva vrijede za autoceste posvuda u Europi, a radovi koji su obavljeni za nepunih šest mjeseci, uklapaju se u program obnove Srbije. No treba reći: prije NATO-ova bombardiranja, nije ni bilo prave autoceste između Beograda i Pančeva, samo loša državna cesta.Srbija dakle dobiva prometnu infrastrukturu koja je bolja i suvremenija od nekadašnje. Mostovi u Novom Sadu, prijestolnici Vojvodine, koje je uništilo zapadno zrakoplovstvo, opet prekoračuju Dunav, a za nekoliko su mjeseci obnovljeni svi mostovi na autocesti od Beograda do Niša, dugoj gotovo trista kilometara. Za godinu dana dovršeno je 179 zahvata na obnovi. Srđan Mikulović,
ŠVICARSKA LE TEMPS 25. VII. 2000. Obnova: hvala Miloševiću, 'vizionaru'! U današnjem broju list donosi drugi u nizu napisa o Saveznoj Republici Jugoslaviji, godinu dana nakon NATO-ova bombardiranja, autora Jeana-Arnaulta Derensa: "Novu autocestu Beograd-Pančevo uz veliku je svečanost 11. srpnja pustio u promet predsjednik Republike Srbije Milan Milutinović. Nova žila kucavica s četiri prometna traka, duga trideset kilometara, koliko dijeli ova dva grada, zadovoljava sva mjerila kakva vrijede za autoceste posvuda u Europi, a radovi koji su obavljeni za nepunih šest mjeseci, uklapaju se u program obnove Srbije. No treba reći: prije NATO-ova bombardiranja, nije ni bilo prave autoceste između Beograda i Pančeva, samo loša državna cesta. Srbija dakle dobiva prometnu infrastrukturu koja je bolja i suvremenija od nekadašnje. Mostovi u Novom Sadu, prijestolnici Vojvodine, koje je uništilo zapadno zrakoplovstvo, opet prekoračuju Dunav, a za nekoliko su mjeseci obnovljeni svi mostovi na autocesti od Beograda do Niša, dugoj gotovo trista kilometara. Za godinu dana dovršeno je 179 zahvata na obnovi. Srđan Mikulović, vlasnik malog privatnog poduzeća za javne radove, odlučno tvrdi: 'Radi se prema pravilima struke, rabe se kvalitetni materijali, a poduzeća koja sudjeluju u izgradnji normalno plaćaju svoje radnike, a i same redovito dobivaju novac od države'. Premda satnica nije velika, golemo gradilište kakvo je postala Srbija, osigurava radna mjesta koja su dobrodošlo iznenađenje za puk koji već deset godina trpi od velike nezaposlenosti. Govori se o 130 tisuća radnih mjesta koja su izravno povezana s obnovom, premda se i vojska latila posla. Nakon završetka bombardiranja, vlada je preuzela odgovornost za golemi 'program obnove i razvitka', tvrdeći da Srbiji ne treba pomoć Zapada. Oporba je tada bila jako sumnjičava, zastupajući mišljenje da samo proširenje na Srbiju Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj Europi, može izvući zemlju iz propasti i katastrofe. Devet mjeseci kasnije, u ožujku 2000., direktor Uprave za obnovu i razvitak Milutin Mrkonjić, izjavio je za tisak: 'Predsjednik Milošević je vizionar, branitelj slobode i umjereni političar!' No nema odgovora na važno pitanje: s kojim novcem Srbija financira obnovu? Među najvećim privatnim donatorima je poduzeće braće Karić, najveći trust u Srbiji koji vodi obitelj podrijetlom s Kosova, čija je povezanost s mafijom dokazana. Braća Karići dali su trista milijuna dinara (više od 750 tisuća franaka), a nogometni klub Partizan iz Beograda dao je 2,5 milijuna njemačkih maraka. (...) Milutin Mrkonjić okupio je u nekoliko navrata izaslanike 'prijateljskih zemalja' koje također pomažu u obnovi: Bjelorusije, Ukrajine, Rusije, Cipra, Grčke i Kine. Čini se da je ova potonja danas glavni financijaš obnove u Srbiji, premda kinesko veleposlanstvo, i samo razoreno u bombardiranju, još nije obnovljeno. Prvi tajnik veleposlanstva La Man Chang, rado pokazuje novinarima zgradu koja je uništena za NATO-ove 'agresije', ali ne želi potvrditi nikakve brojke. 'Prije dvadeset godina, Albanija, tada najsiromašnija zemlja u Europi, prekinula je veze s Kinom. Igrom sudbine, sada je red na Srbiji da bude zadnja saveznica Pekinga', s podsmijehom zaključuje oporbeni novinar."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙