JERUZALEMSKI STARI GRAD ČEKA NA REZULTATE SUMMITA U CAMP DAVIDU

JERUZALEM, 25. srpnja (Hina/Reuters) - Jeruzalemski Stari grad, najveći kamen spoticanja izraelsko-palestinskog summita u Camp Davidu, i dalje u utorak čeka na rezultate pregovora, a stanovnici cijelog grada - Židovi, Arapi, kršćani i Armenci, svaki na svoj način gledaju na moguću daljnju sudbinu Svetog grada.#L# Čak i za vrijeme vjerske službe, Sveti grad razdiru suparništvo i nepovjerenje njegovih stanovnika. Pitanje kome Jeruzalem pripada, jedno je od ključnih pitanja s kojima se suočavaju izraelski premijer Ehud Barak i predsjednik palestinske samouprave Jaser Arafat na summitu u Camp Davidu. Neki stručnjaci tvrde da su i arapska i hebrejska riječ za mir - Salam i Shalom - izvedene iz riječi Jeruzalem. Međutim, mir u Svetom gradu uvijek je bio rijedak. Tijekom godina, krvoprolića su bez razlike oblikovala sudbinu Jeruzalema. Gotovo beskrajan slijed osvajača pokušavao je osvojiti gradske zidine, među njima rimski centurioni, perzijski i arapski osvajači, vitezovi Križarskih ratova, i u najnovijoj povijesti Izraelci koji su osvojili jeruzalemski Stari grad od Jordana 1967. godine. Nakon brojnih stoljeća sukoba, sudbina Jeruzalema konačno se kroji za pregovaračkim stolom, daleko od Bliskog istoka, u planinama u blizini Washingtona. Palestinci traže da istočni Jeruzalem, uključujući i Stari grad, bude prijestolnica njihove buduće države. Izrael želi da Jeruzalem ostane netaknut kao "jedinstveni i vječni glavni grad" njihove države, ali je dao naslutiti da bi bio voljan dati Palestincima ograničeni suverenitet na dijelovima arapskog Jeruzalema. Unutar zidina Starog grada, čija je budućnost temeljni dio pregovora, ulice vrve ljudima iz četiri njegove četvrti - židovske, muslimanske, kršćanske i armenske. Hodajući kroz ruševine koje datiraju iz doba Krista, Židov Avi Gispar ističe da su one dokaz da su upravo Židovi prvi živjeli u Jeruzalemu. "Arapi moraju ovamo doći da vide povijesne činjenice. One dokazuju da su Židovi ovdje živjeli daleko prije njih", kaže Gispar, koji pripada trećem naraštaju jeruzalemskih Židova. Gispar tvrdi da je nemoguće zamisliti da Jeruzalem ili bilo koji dio Starog grada dođe pod palestinsku upravu. Jeruzalem, kaže on, je srce židovskog naroda. "Svaki Židov širom svijeta upućuje svoje molitve u pravcu Jeruzalema.. Ali muslimani, čak i oni koji žive u Jeruzalemu, upućuju svoje molitve prema Meki", kaže on. U susjednom muslimanskom dijelu, stanovnici misle drugačije. "Jeruzalem je srce islamskog svijeta. On previše znači muslimanima i nitko nema pravo dati ga Židovima", kaže Raid Dana, vlasnik dućana u kojem se prodaju pažljivo ukrašene kopije Kurana. On tvrdi da prema islamskom zakonu čitav grad treba biti pod palestinskom kontrolom i odbacuju Gisparove tvrdnje da je grad pripadao Židovima mnogo prije nego Arapima. "Židovi znaju i sami...da im Jeruzalem ne pripada", kaže on. "Sve što su pronašli dokazuje da je Jeruzalem islamski a ne židovski grad", kaže Dana. On ne niječe Gisparovu tvrdnju da je grad utemeljio kralj David prije 3.000 godina, ali stavlja pod znak pitanja njegovo mjesto u povijesti. "On nije bio Židov, on je bio jedan od božjih proroka", kaže on. Kršćani su cinični o izgledima da Sveti grad vjerojatno prvi put u povijesti doživi mir. "Zapisano je 'Molite se za mir u Jeruzalemu'", kaže jedan kršćanin koji je želio ostati neimenovan. "Ne znam koliko dugo ćemo se morati moliti za mir, ali u jednom trenutku molitva mora i prestati", kaže on. U armenskoj četvrti, stanovnici su zabrinuti zbog glasina koje dolaze iz Camp Davida da bi Stari grad mogao biti podijeljen. "Odjednom, dvije će vlade kontrolirati područje od jednog četvornog kilometra. To je smiješno, što će oni uraditi? Staviti zid u središte?", pita se Armenac Garo Sandrouni. "Nama je svejedno pod čijom ćemo kontrolom biti. Jedino što je važno je da se grad ne podijeli", kaže on, prihvaćajući vrstu diplomacije koje je pomogla Armencima da se održe u Jeruzalemu kroz stoljeća. (Hina) maš nab