PULA, ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - Ljeto je sezona tzv. "industrije sunčanja". Sunce u svim mitologijama znači život i zdravlje, ali znanstvenici pozivaju na oprez - "ultraljubučasto ili ultravioletno zračenje" može biti opasno, pa i
smrtonosno stoji u "Vodiču za učenike, roditelje, učitelje" Crvenog križa i Lions kluba Pula. Opasni su i "umjetni izvori", upozorava se u vodiču. L#L Najviše oštećenja ultraljubičastim zračenjem nastaje do 20. godine života, upozoravaju prof. Dževat Hađiselimović i dr. Valter Stemberga. Porast učestalosti raka kože, osobito u SAD i Australiji, svojevrsno je upozorenje i za manje razvijene zemlje i manje bogate zdravstvene sustave. Naime, duža izloženost ultraljubučastom zračenju povećava opasnosti od štetnih posljedica. Najopasnije je "solarno podne" (od 12 do 14 sati), jer zrake kroz ozonski omotač prodiru okomito. Naravno, udaljenost od ekvatora i nadmorska visina igraju svoju ulogu: Što bliže i što više - to veća opasnost. Ne treba zanemariti ni površinu na kojoj "upijamo" sunčeve zrake - snijeg, voda i pijesak reflektiraju najveći dio ultraljubučastih zraka. Oštećenja ozonskog omotača dodatna je "otežavajuća okolnost" današnjice. U "faktore rizika" ubraja se i odjeća koju nosimo, zanimanje i stil života, vrst kože,
PULA, ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - Ljeto je sezona tzv. "industrije
sunčanja". Sunce u svim mitologijama znači život i zdravlje, ali
znanstvenici pozivaju na oprez - "ultraljubučasto ili
ultravioletno zračenje" može biti opasno, pa i smrtonosno stoji u
"Vodiču za učenike, roditelje, učitelje" Crvenog križa i Lions
kluba Pula. Opasni su i "umjetni izvori", upozorava se u vodiču.
L#L
Najviše oštećenja ultraljubičastim zračenjem nastaje do 20. godine
života, upozoravaju prof. Dževat Hađiselimović i dr. Valter
Stemberga. Porast učestalosti raka kože, osobito u SAD i
Australiji, svojevrsno je upozorenje i za manje razvijene zemlje i
manje bogate zdravstvene sustave. Naime, duža izloženost
ultraljubučastom zračenju povećava opasnosti od štetnih
posljedica. Najopasnije je "solarno podne" (od 12 do 14 sati), jer
zrake kroz ozonski omotač prodiru okomito. Naravno, udaljenost od
ekvatora i nadmorska visina igraju svoju ulogu: Što bliže i što više
- to veća opasnost. Ne treba zanemariti ni površinu na kojoj
"upijamo" sunčeve zrake - snijeg, voda i pijesak reflektiraju
najveći dio ultraljubučastih zraka. Oštećenja ozonskog omotača
dodatna je "otežavajuća okolnost" današnjice. U "faktore rizika"
ubraja se i odjeća koju nosimo, zanimanje i stil života, vrst kože,
odnosno, puti.
Pa što učiniti? Sunčati se "noću"? Naravno, ne, ali bolje
spriječiti nego liječiti. Izbjegavajte duže izlaganje suncu,
osobito između 10 i 16 sati. Idite na kupanje oko 17 sati. Odaberite
prikladnu odjeću, koristite provjerena zaštitna sredstva s
"zaštitnim faktorom 15" i većim. U sjeni se prisjetite da voda i
pijesak zrcale sunčeve zrake. Obratite pozornost na pjege, mrlje
ili madeže na vašoj koži i koži vašeg djeteta.
U Australiji i Kanadi navedene su "mjere opreza" postale
uobičajenim načinima ponašanja u dječjim vrtićima, školama i
obiteljima. Hoće li narečena pravila i u Hrvatskoj steći pravo
građanstva? Prvi korak je učinjen, tvrde tvorci letka - vodiča za
obranu od nepoželjnih "ultraljubučastih efekata".
(Hina) ld ld