FR-LIBERATION 24.7.MULTINAC.KOMPANIJE

FRANCUSKA LIBERATION 24. VII. 2000. 'Multinacionalne kompanije postale su odlična meta' "Multinacionalne kompanije sve su češće žrtve organiziranoga kriminala. Sve bogatije, smještene u velikom broju zemalja, izložene su otmicama osoblja i problemima pranja novca. U ožujku ove godine, na konferenciji Međunarodnoga centra za kazneno pravo (CISCP) upravljeno je upozorenje tvrtkama o eksponencijalnom povećanju broja otmica osoblja. Danas, u knjizi koja je izišla prije nekoliko tjedana ('Trinaest zamki svjetskoga nereda', Presses universitaires de France, lipanj 2000.), Xavier Raufer, direktor istraživačkoga odjela Sveučilišnoga centra za istraživanje suvremenoga kriminala, vraća se na pojavu globalizacije koja je donijela sa sobom novi oblik kriminala. Tim se kriminalom, za koji francuska poduzeća nisu dovoljno pripremljena, trebamo ozbiljno zabaviti. - Kako tumačite pojavu novoga kriminala? = Velike se zločinačke organizacije nisu promijenile: gerile, karteli, mafija. No otkako je završio hladni rat, svjedoci smo promjene njihova djelovanja i njihovih meta. Nakon 1991. javlja se globalizacija, nestaju fizičke zapreke. Od toga najveću korist imaju kriminalci koje pravne zapreke nisu nikada mogle zaustaviti. A gdje je danas novac? U multinacionalnim tvrtkama koje su postale odlične mete. Od stotinu najvećih gospodarskih sila u svijetu, 51 više nisu nacionalne države, već multinacionalne tvrtke. General Motors s brutto prometom od 178,2 milijarde dolara (oko 1.250 milijarda franaka) premašuje BDP Danske... - Koji su novi oblici kriminala? = Dosta je veliko povećanje broja otmica. Nekim gerilama otmice služe za postizanje dvaju ciljeva: pojaviti se u novinama i zaraditi novac. Prve su žrtve otmica bili članovi nevladinih udruga, da bi vrlo brzo došao red na službenike velikih multinacionalnih tvrtka. Napose onih koje su jako prisutne na licu mjesta, poput naftnih kompanija, graditeljskih poduzeća i poduzeća za izvedbu javnih radova. To više nije teorija. Francuska je sada pogođena kroz nekoliko velikih poduzeća. Za neke se afere doznalo (otmica dvojice službenika u Bouyguesu prošle godine, u angolskoj enklavi Cabinda, op. ur.), ali je većina prešućena zbog ugleda tvrtke. Nešto drugačiji dojam ostavlja talijansko-američka mafija koja nasrće na burzu. Da ne govorimo o problemu pranja novca. G. 1995. američki je ministar financija obznanio da je trideset velikih nacionalnih poduzeća poput Applea, Forda, Microsofta i General Motorsa pomoglo, bez njihova znanja, da se opere oko tri milijarde dolara (gotovo 21 milijarda franaka) u korist kartela Cali...(...) - Jesu li francuska poduzeća svjesna tih opasnosti? = Puno kasnimo za Amerikancima, pa i Nizozemcima, Britancima i Nijemcima. Osvješćivanje teče sporo i jako kasni. Francuske su tvrtke u inozemstvu dugo hodale uz rub ponora. Francuski je državni aparat u potpunosti zanemarivao problem. U izdanjima visokih dužnosnika u vanjskoj trgovini nećete naći nikakvo upozorenje o opasnostima u svezi s ovim oblikom kriminala. Kolumbiju opisuju kao da je Švicarska! - Jesu li francuske doglasne službe načinile propust? = Ne, jer to nije njihov djelokrug. One su u službi države, pa iako jamče sigurnost pojedinih strateški važnih poduzeća, nisu ustrojene za rad na privatnom polju. Država se ne može miješati u sve i poduzimati inicijative umjesto poduzeća. Ona ih samo može pripremiti, i to bez uhođenja. Poduzeća će zatim preuzeti svoju odgovornost. - Kakva su rješenja moguća? = Ona ne moraju biti zamršena. Za probleme otmica i reketa važno je biti oprezan: naučiti osoblje koje radi u poduzećima izvan domovine da na zrakoplovnim kartama, na hotelskim rezervacijama ili velikim slovima na svojim automobilima ne navode ime poduzeća za koje rade. Prije nekoliko godina, jedno se turističko poduzeće iz Singapura udružilo s privatnim ulagačem iz Burme, stanovitim Lo Sing- hanom... za kojega se godinu dana kasnije ustanovilo da je jedan među glavnim organizatorima preprodaje heroina u zlatnom trokutu... Poslove je sklapao pod pravim imenom! Poduzeće je jednostavno moglo potražiti njegovo ime na internetu", piše Cedric Mathiot.