BBC 23. VII. RAZGOVOR S KRAMARIĆEM

BRITANSKI RADIO - BBC 23. VII. 2000. Naš današnji sugovornik u rubrici 'Razgovori' je Zlatko Kramarić, potpredsjednik Liberalne stranke i dugogodišnji gradonačelnik Osijeka. No upravo se njegova gradonačelnička fotelja u kojoj sjedi već deset godina počela ljuljati, jer se Osječani žale da im ne posvećuje dovoljno pažnje. Bude li morao birati između dužnosti gradonačelnika i saborskog zastupnika, ipak će izabrati ovu potonju, rekao je u razgovoru s Ivanom Šubarić-Hedl. No razgovori su započeli o paradoksalnom položaju u kojem se nalazi Liberalna stranka koja često kritizira Vladu, iako je u njoj jedan od šest koalicijskih partnera. No Zlatko Kramarić ne vidi u tome ništa neobično: = Može to izgledati paradoksalno na prvi pogled, ali mislim da ako se ipak korektno gleda, onda će se vidjeti da nikada LS nije doveo u pitanje nijednu odluku Vlade, ali si je zadržavao pravo da do donošenja odluke, dakle do glasovanja u parlamentu, da pokušamo očuvati svoj identitet, da pokušamo pri svakom prijedlogu zakona na neki način i promovirati vlastitu političku opciju koja se svakako razlikuje od jedne socijaldemokratske, ili HSS-ovske, ili neke druge, ali nikada LS nije doveo u pitanje donošenje odluke. Mi ne bježimo kao neki drugi, koji se skrivaju po kafićima parlamenta, samo da ne glasuju ili čak se, s nekim čudnim amandmanima, dovode do karikature oni prijedlozi koji su bili isprva dani. S druge strane, olako se prelazi preko toga da mnogi na lokalnoj razini se uopće ne libe da kritiziraju ... vladajuću stranku, i onda misle to je moguće na jednoj nižoj razini, a onda to drugima osporavaju na nacionalnoj razini. - Kako uopće pronaći pravu mjeru kritike, dakle u takvoj poziciji kada ste na vlasti, koliko je kritika konstruktivna, a kada prestaje biti konstruktivna? = Sigurno je to uvijek jedno vječno pitanje. Ono što možda Vama izgleda konstruktivno, nekome drugom će izgledati destruktivno, što nekom izgleda dano s mjerom, nekome da je dano preko mjere, da se nema osjećaja za vrijeme u kojem se živi, ali mi smo isto bili stranka unutar šestorice koja je do 3. siječnja bila vrlo oprezna u obećanjima i mislili smo da su ta obećanja uvijek opasna, i ta obećanja sada nažalost i dolaze na naplatu, upravo zbog toga što se išlo prilično olako, nekritički prema cjelokupnoj našoj situaciji. Vjerujem da će to birači, oni su uvijek najbolji lakmus papir, da kažu da li nešto jest ili nije dobro i mislimo da će vrijeme pokazati tko je još ovoj vlasti i ovoj Vladi želio dobro, a tko ne. - Predsjednik Liberalne stranke Vlado Gotovac rekao je da mu je ovo zadnji mandat na toj funkciji. Vi ste pak najavili da imate ambicije postati predsjednikom stranke. Koji su razlozi za to i što kanite ponuditi LS-u kao mogući stranački čelnik? = Svakako da se izvan okvira liberalne demokracije ne može ići. Ja bih osobno volio da Vlado Gotovac ostane još barem jednu godinu, to je taman neko vrijeme da bi se kockice trebale preslagati i da onda poslije ovisi da li možda i ove izbore za lokalnu razinu, i Županijski Dom, ako taj Dom uopće ostane, a kako stvari stoje ostat će. A onda na neki način ipak nudite novo-staro lice, ja sam već jedno pet-šest ili sedam puta sam bio potpredsjednik, što u HSLS-u, što u LS. Znači jedno iskustvo postoji i na neki način ovaj posao u Osijeku umara. To je već deset godina, to je najduži mandat u Hrvatskoj, a još uzmite da je to bilo ono ratno i poratno vrijeme koje je i te kako iscrpljivalo, iako sada već posao pomalo postaje, ne ispunjava se s onim poletom kako je to bilo '90., '93., onda čovjek treba razmišljati i o svojoj političkoj budućnosti. Mislim da je liberalna demokracija potrebna Hrvatskoj, da je potrebna jedna prava liberalna stranka, a svakako da već i postoje neka razmišljanja kako bi se taj rad u ovoj stranci nekako dinamizirao i ipak ponešto razlikovao od onih gabarita koje je ponudio Vlado Gotovac. - Kakva je trenutna popularnost LS u odnosu na HSLS, koji je kao koalicijski partner SDP-a nakon siječanjskih izbora pokupio dodatne bodove? Koliko je, naime, izražena tendencija prelazaka iz LS u HSLS? = Hrvati vole pobjednike i nama se stranka doista bila poslije 3. siječnja prilično uzgibala, ljudi su postali nervozni, ljudi očekuju da se politika i rad u politici i djelovanje u politici isplati na bilo koji mogući način. ... ali ja mislim da će to vrlo brzo sve ovisiti o tome da li će ova Vlada uspjeti. Ako njen uspjeh bude, za očekivati je da će LS imati nešto slaviti. Ljudi ne shvaćaju: da bi koalicija bila dobra, svi elementi u koaliciji moraju jednako napredovati, nikako to ne smije biti na štetu drugih. Na kraju krajeva, SDP je bio taj koji je spasio HSLS od jednog lutanja političkog, sjetite se beskorisne ideje kompromisa sa Zagorsko demokratskom strankom, s Hrvatskim proljećem, s HKD- uom i onda, doista, onaj splitski sporazum iz '98., '99. godine između SDP-a i HSLS-a, kojim se HSLS na neki način vratio na političku scenu i ne samo da se vratio, nego mu je doista dano dosta svježe krvi. No sada isto možete primijetiti da ima puno tih tenzija, blago rečeno, na relaciji HSLS-a i SDP-a, i neki dan smo i rekli premijeru da mi ćemo sve teže i teže trpjeti da spoji probleme s HSLS-om, da to prebacuje na, uvjetno rečeno, manje stranke, ali samim time, po mom mišljenju, ništa nevažnije stranke, i da onda kad ima problema s HSLS-om da se odmah to injektira kao problem s HNS- om, LS-om i IDS-om. No uvijek vrijeme pokazuje u politici, možete izgubiti jednu bitku, ne znači da ste izgubili rat ili jedan poraz. Vrjedniji je jedan slabiji rezultat na izborima, ne znači da niste u pravu, tj. sve će to izbori rješavati. Ovog trenutka ja sam potpuno svjestan da neki rejting LS-a nije prevelik. - Nedavno je dovedena u pitanje vaša funkcija gradonačelnika. Naime, gradski dužnosnici smatraju da Osijeku treba gradonačelnik profesionalac, dok ste Vi na tom mjestu kao volonter, a plaću zarađujete u Saboru. Mislite da tako veliki grad poput Osijeka, s tolikim problemima, može funkcionirati s gradonačelnikom volonterom? = To je samo formalno da sam ja volonter, ali zapravo nije bilo razlike, mislim da se dobro nadopunjava ova funkcija gradonačelnika i saborskoga zastupnika. Jednako se prije bilo prisutno u gradu ili odsutno, kako god hoćete. Ovo je zapravo samo, na neki način, štićenje ovoga sve slabijega i slabijega gradskoga proračuna i umjesto da uvjetno rečeno pohvale da čovjek sad dobiva pokude, to je potpuno jedan pseudoproblem. Što je sa Škarićem, što je s Linićem, mi sad stvari kad i vaši koalicioni partneri krenu u neku hajku i neki linč, ne bi smjeli zapravo zaboraviti da to imaju i u vlastitoj sredini, ali isto ne znate koliko to ima HSLS-a u Hrvatskoj, jedan ili pedeset ili sto, ili koliko SDP-a. Znači ljudi koji imaju dvostruka mjerila i dvostruke kriterije, umjesto da se doista pozabavimo ovim problemima, a to je funkcioniranje lokalne samouprave, financiranje lokalne samouprave, novom trenutnom sustavu Republike Hrvatske, pa onda u tome i mjesto Osijeka, to bi bilo kudikamo pametnije nego se baviti potpuno nevažnim problemom koji osim toga već i traje osam-devet godina i nitko do sada nije primjećivao, nego je odjedanput, od jučer je to postalo veliki problem. - Rekli ste da ćete oko tog problema tražiti stručno mišljenje Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Što ako doista te dvije funkcije budu inkopatibilne, što ćete odabrati? = Ja sam legitimist, ja poštujem ono što će donijeti nadležne institucije. Onda ću najvjerojatnije izabrati funkciju saborskog zastupnika, upravo zbog tog što, eto, ovo što sam bio u početku rekao, ovih deset godina ta funkcija pomalo, na neki način, i umara, i ne daje više jedno zadovoljstvo komunikacije između gradonačelnika i građana, nije onako dobra kao što je bila 90-ih godina. I ja sam možda jedan od rijetkih ljudi koji je svjestan kada treba odstupiti. - Pobornik ste teritorijalnog preustroja Hrvatske prema regionalnom principu. O regionalizmu se u javnosti vode burne polemike, no čini se da smo, zasad, daleko od konsenzusa koliko bi Hrvatska trebala imati regija i kako bi ona trebala izgledati. Kako Vi vidite budući ustroj Hrvatske? = Ja sam već izašao s jedinstvenim, to je moj osobni prijedlog, još stranka o tome nije zauzela stav, da bi Hrvatska trebala biti četiri regije, plus grad Zagreb. I to je otprilike, kako gledate i po veličini, i po kvantitetu, i po kvalitetu bi to moglo, na neki način, se svoditi na dobru utakmicu, dobro natjecanje između tih regija gdje ni jedna ne bi pretezala u vodstvu. Uvjetno rečeno, ono što pripada Dalmaciji, ono što pripada Slavoniji, ono što pripada primorsko-goranskom-istarskom kompleksu, pa ono što pripada središnjoj Hrvatskoj i sa značajnima gradovima kao što su Karlovac, Sisak, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, i kao peti - grad Zagreb. Ja i te kako vidim ovaj problem subregija, kao što su Istra, kao što je problem Dubrovnika, i to isto bi se moglo elegantno riješiti da one regije, odnosno subregije kod kojih postoji ova jedna određena posebnost i ta svijest o tome da su posebni, mi samo trebamo omogućiti da unutar regije imaju jedan specifični status. (BBC)