ZAGREB, 23. srpnja (Hina)- Na blagdan sv. Jakova, zaštitnika bivše krbavske biskupije 25. srpnja, obavit će se svečanost uspostave nove biskupije i ustoličenje prvog gospićko-senjskog biskupa msgr. Mile Bogovića. Njega će u biskupsku
službu na svečanom misnom slavlju uvesti zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.
ZAGREB, 23. srpnja (Hina)- Na blagdan sv. Jakova, zaštitnika bivše
krbavske biskupije 25. srpnja, obavit će se svečanost uspostave
nove biskupije i ustoličenje prvog gospićko-senjskog biskupa msgr.
Mile Bogovića. Njega će u biskupsku službu na svečanom misnom
slavlju uvesti zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.#L#
Sveti Otac 25. svibnja ove godine izdao je svečano pismo bulu kojom
je dosadašnja Riječko-senjska nadbiskupija podijeljena na dvije
crkvene jedinice - Riječka nadbiskupija i Gospićko-senjska
biskupija s pripadajućim dekanatima: Gospić, Ogulin, Otočac, Senj
i Slunj.
Područje novoosnovane Gospićko-senjske biskupije pripada
najslabije naseljenim dijelovima Hrvatske. Više od polovice tog
područja bilo je od 1991. do 1995. pod okupacijom. S tog okupiranog
dijela gotovo svi katolici bili su protjerani, a crkve i crkveni
objekti sustavno uništavani. U takvim okolnostima, kako tvrdi prvi
gospićko-senjski biskup, Crkva želi što bliže biti uz narod,
pratiti ga u njegovu mukotrpnom nastojanju oko moralne i duhovne
obnove.
Na prostoru nove biskupije bila su u srednjem vijeku četiri
biskupska sjedišta: Senj, Krbava, Modruš i Otočac. Cijela ta
prošlost, kako kaže biskup Bogović, simbolički je našla izraza na
biskupijskom grbu: tu je blago našega gorja i primorja, naših voda i
vodopada, glagoljaši i prve tiskare. Sve je to položeno na štit na
kojemu je daleke 1491. uklesan u Senju grb izbjegličke plemićke
obitelji Perovića, što je ujedno i prvi lik hrvatskoga grba u
kamenu. Tome je dodano glagoljsko slovo Š, koje ima brojnu
vrijednost 2000., jer je nova biskupija utemeljena u jubilejskoj
godini 2000. od Kristova rođenja.
Katedrala gospićko-senjskog biskupa posvećena je Navještenju
Marijinu ili Utjelovljenju Gospodinovu. Na ovom području vjernici
su još u srednjem vijeku častili Gospu, pa je po Gospinoj crkvi i
grad Gospić dobio ime.
Krbavska biskupija prostirala se do Trsata. Sačuvan je križ
krbavskih biskupa iz vremena oko 1200 godine-Milonjin križ koji se
čuva u Bribiru. Jedan od krbavskih biskupa u 15. stoljeću nabavio je
u Veneciji pastirski štap s kojim je obilazio svoju biskupiju. S
njime je neposredno prije krbavske bitke 1493. iz zapaljenog i
opljačkanog Modruša pobjegao biskup Kristofor i smjestio u Novi
Vinodolski. Štap će kasnije dospjeti u Senj, a sada će nakon više od
pola tisućljeća biti ponovno prenesen preko Velebita i donesen u
Gospić, novo biskupijsko sjedište.
Kristoforov nasljednik, Šimun Kožičić Benja nije imao mira ni u
Vinodolu nego je stekao sebi 'hižu svoga prebivanija' u Rijeci.
Kožičić osniva glagoljsku tiskaru. Kalež kojim se Kožičić služio u
obredu, a našao ga je u Brinju te poslije odnio u rodni Zadar, bit će
25. srpnja na dan utemeljenja Gospićko-senjske biskupije, na
oltaru u Gospiću.
Po veličini prostora koji obuhvaća, 8.200 četvornih kilometara,
nova biskupija spada među veće u Hrvatskoj, ali po broju
stanovništva jedna je od manjih. Na tom je području 1991. bilo oko
146 tisuća stanovnika, od kojih 57.920 ili 39 posto srpske
nacionalnosti-pravoslavaca, a 56 posto Hrvata-katolika.
Uključivši katolike doseljene iz Bosne danas ih ima kao 1991.,
Srba-pravoslavaca ima mnogo manje nego spomenute godine.
Katoličkih župa ima 83, aktivnih biskupijskih svećenika je 33, a
redovničkih osam. U neke župe svećenici se još nisu vratili nakon
progonstva 1991., jer se još nisu vratili ni vjernici.
(Hina) ta mc