RDW 20. VII. 25 GODINA OESS-A

NJEMAČKI RADIO - RDW 20. VII. 2000. OESS slavi 25. obljetnicu postojanja. Bivši njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher izjavio je kako je bilo ispravno nastaviti zajedničku europsku sigurnosnu politiku i nakon što je dovršen 'hladni rat'. On je rekao da se koncept koji se pokazao ispravnim mora nastaviti. Kao tadašnji glavni predsjedatelj Helsinške konferencije, Genscher je s tim u vezi naglasio da se konferenciju ne smije zapostavljati, nego dapače jačati njezine strukture kako bi Organizacija za europsku sigurnost i suradnju mogla ispuniti svoju važnu ulogu u ostvarenju prevencije. Prema Genscherovim riječima, OESS bi češće trebao preuzeti funkciju arbitražnog suda s pomoću kojeg bi se moglo postići dogovorno rješenje. Austrijska ministrica vanjskih poslova, Ferrero-Waldner, čija zemlja trenutačno predsjeda OESS-om, najvažnijim zadaćama te organizacije označila je sprječavanje sukoba, razvijanje kriznog manadžmenta i pružanje pomoći nakon rješavanja krize. Svi sudionici sastanka bili su složni u ocjeni da 35 šefova država i Vlada Europe, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade 1. kolovoza 1975. u Helsinkiju nisu mogli ni slutiti koje će dramatične promjene donijeti njihovi potpisi na završnoj deklaraciji novonastale Konferencije za europsku sigurnosti i suradnju, KESS- a. Za vrijeme 'hladnog rata' najvažniji je cilj bio ublažavanje napetosti između supersila Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, ograničavanje utrke na području nuklearnog i konvencionalnog naoružanja i određivanje sigurnosnih smjernica u Europi. Sudionici Helsinške konferencije razvili su tri takozvane 'košare' koje su uzimale u obzir najrazličitije interese država s ove i one strane željeznog zastora. U prvoj košari bila su određena jamstva suvereniteta, poštivanje granica država Konferencije i osnovna ljudska prava. U drugoj, manje spektakularnoj košari, naglašena je spremnost na gospodarsku, znanstvenu i tehnološku suradnju, a u trećoj uspostavljanje kontakta ljudi u tada još podijeljenoj Europi, spajanjem rastavljenih obitelji ili olakšavanjem putovanja. Nakon političkih promjena u tadašnjoj Njemačkoj Demokratskoj Republici i pada Berlinskoga zida, KESS je zapravo ispunio svoju zacrtanu ulogu. Nakon povijesnog prevrata, g. 1990. Konferencija za europsku sigurnost i suradnju nastavila je raditi, kako bi se omogućio nastavak dijaloga s Moskvom tijekom raspada Sovjetskoga Saveza. Pariškom poveljom KESS se pretvorio od konferencije bez međunarodno-pravnih obveza u organizaciju pod krovom Ujedinjenih naroda. Godine 1994. uslijedilo je preimenovanje u Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju, OESS, u kojoj je u međuvremenu učlanjeno 55 država. Aktualna zadaća OESS-a nije više uspostavljanje dijaloga nego pravodobno upozorenje na moguće sukobe i njihovo sprječavanje. Međutim, rad organizacije često je zasjenjen djelovanjem NATO-a. Tijekom sukoba na Kosovu OESS se morao povući iz kriznog područja i svoje suradnike spasiti od zračnih napada. Sada se posvetio izgradnji demokratskih i državnopravnih struktura u tom području, što je mukotrpan posao. Proračun ove organizacije je malen, ove godine ona raspolaže s 208 milijuna eura čime bi morala posredovati u trenutačno 20 akutnih kriza. (RDW)