ZAGREB, 20. srpnja (Hina)PODGORICA - Crna Gora i Hrvatska će, najvjerojatnije u rujnu, potpisati ugovor o slobodnoj trgovini, koji bi trebao olakšati promet robe bez carina, zatim sporazum o liberalizaciji viznog režima, te regulirati
i graničnu problematiku, rekao je u četvrtak u Podgorici hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.Picula se tijekom dana sastao s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem, premijerom Filipom Vujanovićem i ministrom vanjskih poslova Brankom Lukovcem. U izjavi novinarima nakon sastanka s Lukovcem Picula je rekao da u "procesima globalizacije i povezivanja treba otvoriti mogućnost suradnje ljudi iz poslovnih zajednica, što će na pravi način pridonijeti demokratizaciji u ovom dijelu Europe"."Što se tiče pitanja Prevlake, Crna Gora i Hrvatska su zajedničkim priopćenjem koje su potpisali ministri vanjskih poslova dviju država, naznačile mogućnost suradnje budućih šest mjeseci pred Ujedinjenim narodima, koje imaju mandat u tom području. Želimo da se suradnjom, liberalizacijom viznog režima, omogućavanjem boljeg protoka ljudi i roba, problem Prevlake, vrlo brzo, u Ujedinjenim narodima počne doživljavati drugačije, što mora naći odraza i u sljedećim rezolucijama", rekao je ministar Picula, ukazujući da to
ZAGREB, 20. srpnja (Hina)
PODGORICA - Crna Gora i Hrvatska će, najvjerojatnije u rujnu,
potpisati ugovor o slobodnoj trgovini, koji bi trebao olakšati
promet robe bez carina, zatim sporazum o liberalizaciji viznog
režima, te regulirati i graničnu problematiku, rekao je u četvrtak
u Podgorici hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.
Picula se tijekom dana sastao s crnogorskim predsjednikom Milom
Đukanovićem, premijerom Filipom Vujanovićem i ministrom vanjskih
poslova Brankom Lukovcem.
U izjavi novinarima nakon sastanka s Lukovcem Picula je rekao da u
"procesima globalizacije i povezivanja treba otvoriti mogućnost
suradnje ljudi iz poslovnih zajednica, što će na pravi način
pridonijeti demokratizaciji u ovom dijelu Europe".
"Što se tiče pitanja Prevlake, Crna Gora i Hrvatska su zajedničkim
priopćenjem koje su potpisali ministri vanjskih poslova dviju
država, naznačile mogućnost suradnje budućih šest mjeseci pred
Ujedinjenim narodima, koje imaju mandat u tom području. Želimo da
se suradnjom, liberalizacijom viznog režima, omogućavanjem boljeg
protoka ljudi i roba, problem Prevlake, vrlo brzo, u Ujedinjenim
narodima počne doživljavati drugačije, što mora naći odraza i u
sljedećim rezolucijama", rekao je ministar Picula, ukazujući da to
od dviju zemalja "očekuju i građani i Europska unija".
Picula je dodao da će do sljedećeg susreta predstavnike Crne Gore i
Hrvatske doći najesen u Zagrebu, a također će se formirati stalna
radna tijela, koja će pratiti provođenje dogovora.
LJUBLJANA - Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Tonino
Picula i Lojze Peterle sastat će se u petak na neformalnom sastanku
u Bregani, priopćilo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
Tema sastanka bit će bilateralni odnosi, približavanje Europskoj
uniji, razvoj projekata prekogranične suradnje, te inicijativa
francuskoga predsjednika Jacquesa Chiraca o održavanju tzv.
Balkanske konferencije.
ZAGREB - Zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić, na čelu
vladinog izaslanstva, posjetit će od 30. srpnja do 2. kolovoza
Izrael, a tijekom posjeta bit će potpisana dva ugovora o
gospodarskoj suradnji, priopćio je u četvrtak u Zagrebu vladin Ured
za odnose s javnošću. Tijekom posjeta Hrvatska i Izrael će
potpisati dva gospodarska ugovora - Ugovor o trgovini i
gospodarskoj suradnji i Ugovor o poticanju i zaštiti ulaganja,
stoji u priopćenju.
NEW YORK - Usklađeno djelovanje i odgovarajući financijski izvori
bitni su za uspješno sprečavanje humanitarnih katastrofa ili
otklanjanje njihovih posljedica, kazao je u četvrtak u New Yorku
pomoćnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Vladimir Drobnjak.
On je sudjelovao u raspravi o jačanju koordinacije u humanitarnim
izazovima u nastavku godišnjeg zasjedanja Gospodarskog i
socijalnog vijeća (ECOSOC) UN-a.
Posebno je naglasio povezanost razvoja i humanitarne pomoći bilo u
prevenciji kriznih stanja ili njihovu uspješnom rješavanju. S tim u
vezi Drobnjak je govorio o iskustvima Hrvatske u povratku
raseljenih osoba. Njihov brojniji povratak moguć je samo u uvjetima
gospodarske stabilnosti i održivosti u mjestima povratka, kazao
je.
PRAG - Ministarstvo za informiraje SR Jugoslavije odbilo je u
četvrtak zahtjev Radija Slobodna Europa (Radio Free Europe - RFE)
za registracijom njegova dopisništva u Beogradu, objavio je RFE.
Jugoslavenski ministar informiranja Goran Matić obrazložio je
odluku navodom da je osnivač Radija Slobodna Europa američki
Kongres. SAD predvode politiku ekonomskih i drugih sankcija prema
SRJ, a ta je zemlja izvela i oružanu i zločinačku agresiju protiv
Jugoslavije, tvrdi Matić u pismu direktoru radijskog programa na
južnoslavenskim jezicima Nenadu Pejiću i upozorava da će se sve
eventualne dalje aktivnosti dopisništva Radija Slobodna Europa u
Jugoslaviji smatrati nelegalnima i protuzakonitima, što
podrazumijeva i poduzimanje zakonskih mjera protiv osoba koje to
čine.
Predsjednik RFE-a Tomas Dine osudio je odluku jugoslavenskih
vlasti kao "kršenje međunarodnog prava i znak očajničkog ponašanja
režima Slobodana Miloševića".
BEOGRAD - Srbijanska policija podigla je uporabu sile protiv
studentskih aktivista i drugih protivnika jugoslavenskog
predsjednika Slobodana Miloševića "na novu i vrlo opasnu razinu",
priopćila je u četvrtak organizacija za zaštitu ljudskih prava
Human Rights Watch.
"Oporbeni aktivisti suočeni su od lipnja ne samo s pritvorom nego i
s fizičkim nasiljem", rekla je obnašateljica dužnosti direktora
odsjeka Human Rights Watcha Rachel Denberg.
"Uporaba sile podigla je uznemiravanje kritičara srbijanske vlade
na novu i vrlo opasnu razinu", dodala je. HRW priopćava da je
srbijanska policija u svibnju i lipnju pritvorila i ispitala gotovo
500 aktivista studentskog pokreta Otpor.
THURMONT - Izraelci i Palestinci nastavili su u četvrtak ujutro
mirovne pregovore u Camp Davidu pod pokroviteljstvom američke
državne tajnice Madeleine Albright koja je u toj ulozi zamijenila
predsjednika Billa Clintona jer je on otišao u Japan, doznaje se iz
američkih službenih izvora.
Summit, koji je u četvrtak ušao u deseti dan, službeno je završen
neuspjehom u srijedu navečer da bi ga dva sata kasnije oživio
predsjednik Bill Clinton. On je uoči odlaska na summit G-8 u Japan
najavio da da su izraelski premijer Ehud Barak i palestinski čelnik
Jaser Arafat prihvatili nastavak pregovora i tijekom njegovog
odsustva.
JERUZALEM - Izraelski premijer Ehud Barak telefonski je izvijestio
izraelske ministre i zastupnike da neće popustiti oko ključnog
pitanja pregovora u Camp Davidu, javio je izraelski državni radio.
Prema radiju, Barak je telefonirao iz Camp Davida ministrima
telekomunikacija Binyaminu Ben Elizeru i znanosti i kulture Matanu
Vilni kao i zastupnicima Yossiju Saridu i Eliju Yishi da "ne
namjerava popustiti nerazumnim zahtjevima Palestinaca".
Barak je dodao da je "odlučio ostati zbog ogromnih napora koje ulaže
američki predsjednik Bill Clinton koji ga je zatražio da pričeka do
nedjelje".
JERUZALEM - Izraelski premijer Ehud Barak odobrio je projekt
vrijedan 1,25 milijardi dolara kako bi se ojačao utjecaj Izraela
nad Jeruzalemom, izvijestio je u četrtak dnevni list Haaretz.
Prema listu, petogodišnji plan financirala bi država sredstvima
koja je prikupila u inozemstvu Židovska agencija.
Barak je zatražio da se "nacionalnim židovskim projektom" pojača
judaizacija Jeruzalema kako bi se osiguralo "jedinstvo" grada
kojeg za svoju prijestolnicu žele i Palestinci i Izraelci.
Sudbina Jeruzalema jabuka je razdora na summitu u Camp Davidu gdje
pregovaraju Izrael i Palestinci uz posredovanje SAD-a.
KOSOVSKA MITROVICA - Sudac alabanske nacionalnosti odobrio je u
četvrtak u Kosovskoj Mitrovici puštanje iz ztavora srpskg studenta
medicine čije je uhićenje potaknulo nasilne prosvjede i napade na
UN-ovu policiju.
Sudac je donio tu odluku nakon tužiteljeva zahtjeva za oslobođenjem
Dalibora Vukovića za vrijeme trajanja sudske istrage koja se protiv
njega vodi zbog optužbi za krađu i napad na jednog kosovskog Albanca
prošli mjesec.
Skupina pristaša dočekala je Vukovića na izlasku iz zatvorske
zgrade u Kosovskoj Mitrovici odakle je pušten u četvrtak poslije
podne. Vuković je uhićen u ponedjeljak, a istraga se nastavlja za
dva tjedna.
WASHINGTON - FBI i lokalna policija uhitili su u četvrtak u
Milwaukeeju u američkoj saveznoj državi Wisconsin jednog 36-
godišnjaka pod sumnjom da je upao na prostor tamošnje vojne
zrakoplovne baze noseći dvije manje eksplozivne naprave.
Ime uhićenoga nije objavljeno. Prema tvrdnjama policije, on je u
srijedu ujutro neprimjećen ušao u bazu 128. eskadrile Nacionalne
garde. Prvo je na jednom radarskom tanjuru ispisao "Sloboda Kosovu"
a nakon toge je krenuo prema hangarima. Kad su ga opazili stražari i
pokušali zaustaviti pobjegao je i u bijegu odbacio zavežljaj u
kojem su pronađene dvije bombe domaće izrade.
Nije poznato je li uhićeni podrijetlom iz Jugoslavije i koje je
narodnosti.
SARAJEVO - Ministar vanjskih poslova BiH Jadranko Prlić odlučio je
ostati u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH i odustao je od
isticanja neovisne kandidature za opće izbore koji će se u toj
zemlji održati u studenom ove godine.
Samo pola sata prije isteka roka što ga je misija OESS-a u BiH
ostavila za prijavljivanje neovisnih kandidata za predstojeće
izbore, iz Prlićeva sarajevskog ureda medijima je u četvrtak
dostavljeno priopćenje u kojemu stoji kako se aktualni šef bosansko
hercegovačke diplomacije ne kani samostalno kandidirati.
U priopćenju se navodi kako je Prlić zapravo razmišljao o isticanju
posebne kandidature ali je od toga odustao nakon što je od člana
Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a Ante Jelavića dobio
uvjeravanja da će se "HDZ BiH nastaviti demokratizirati".
LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Milan Kučan kritizirao je u
četvrtak vladu desnog centra koju vodi premijer Andrej Bajuk zbog
internacionalizacije pitanja izbornog sustava i dovođenja u
pitanja legitimnosti jesenskih parlamentarnih izbora ako bi se oni
održali po sadašnjem zakonu što ga je lani osporio ustavni sud.
Kučan je u pismenom odgovoru Bajuku na njegovo traženje da se o
pitanjima izbora izjasni i predsjednik države napisao da je vlada
internacionalizacijom tog problema unijela neopravdane sumnje u
sposobnost parlamenta i države kao cjeline da situaciju u vezi s
promjenom izbornih pravila riješi sama.
Vlada je također, zahtjevom da se o izbornom zakonu odrede građani
na referendumu, otišla dalje od svojih ovlasti jer o tome odlučuju
zastupnici.
HELSINKI - Trojica "mudraca", zadužena da za EU procjene političku
situaciju u Austriji, najavili su nakon prvog sastanka održanog u
četvrtak u Helsinkiju svoj skori odlazak u Beč.
"Sastavili smo nacrt skorog odlaska u Austriju gdje ćemo se
sastati, među ostalima, s predstavnicima vlade i čelnicima
političkih stranaka", kaže se u priopćenju koje su potpisali bivši
finski predsjednik Martti Ahtisaari, bivši španjolski ministar
vanjskih poslova Marcelino Oreja i direktor Instituta Max Planck iz
Heidelberga Jochen Frowein.
PRAG - Talijanski ministar obrane Sergio Mattarella potvrdio je u
četvrtak u Pragu, nakon razgovora sa češkim ministrom obrane
Vladimirom Vetchyem, potporu Italije sudjelovanju čeških,
poljskih i mađarskih postrojbi u europskim snagama za brzo
djelovanje.
Članice NATO-a od 12. ožujka 1999., Češka, Poljska i Mađarska od
1998. godine pregovaraju o ulasku u Europsku uniju zajedno s
Ciprom, Estonijom i Slovenijom, kao zemlje s kojima je Unija
najprije započela pregovore o priključivanju.
Dvojica ministara također su pozdravila ulogu Hrvatske u uspostavi
stabilnosti u regiji, ocijenivši da će ta uloga, nakon pobjede
oporbe na posljednjim izborima, još osnažiti.
MOSKVA - Dvadest i pet Rusa je ubijeno a 74 ranjeno u posljednjih
tjedana dana u Čečeniji, izjavio je u četvrtak general Valerij
Manilov, dodavši da su pobunjenici pojačali napade na postrojbe
savezne vojske.
Sveukupno je, od početka intervencije u Čečeniji u listopadu prošle
godine, poginulo 2.240 ruskih vojnika a 6.372 ih je ranjeno,
objavila je ruska vojna agencija AVN.
Manilov je odbio potvrditi te podatke, ali je dodao da je prošli
tjedan likvidiran 41 čečenski pobunjenik.
TOKIO - Afrički čelnici rekli su u četvrtak u Tokiju da je u
razgovoru s čelnicima najbogatijih zemalja svijeta dogovoreno da
se najsiromašnijim zemljama svijeta olakša otplata dugova, ali su
naglasili da riječi ipak nisu dovoljne.
"Zadovoljni smo onim što smo čuli od njih. Ono što želimo jest da se
te lijepe riječi pretoče u djelovanje", rekao je nigerijski
predsjednik Olusegun Obasanjo na konferenciji za tisak, na kojoj su
sudjelovali i njegovi južnoafrički i alžirski kolege Thabo Mbeki i
Abdelaziz Bouteflika.
Na japanskom otoku Okinawi u petak počinje trodnevni summit Skupine
sedam najbogatijih zemalja svijeta i Rusije (G-8).
Prije godinu dana čelnici G-7 objavili su da će do kraja 2000.
donijeti paket olakšanja dugova za 40 najsiromašnijih zemalja
svijeta vrijedan 100 milijardi dolara.
WASHINGTON - Još jedan od američkih drvoprerađivača prihvatio je u
četvrtak nagodbu s vladom i pristao platiti odštetu od 11 milijuna
dolara te ugraditi opremu za pročišćavanje zraka u vrijednosti 74
milijuna dolara.
Američka državna tužiteljica Janet Reno objavila je kako je
tužiteljstvo postiglo izvansudsku nagodbu s tvrtkom "Willamette",
jednim od 13 drvoprerađivača tuženih da su kršili propise i
zagađivali zrak u četirima američkim saveznim državama -
Arkansasu, Južnoj Karolini, Louisiani i Oregonu.
(Hina) rt