BE-SOIR 18.7.GLOBALIZACIJA I SIROMAŠTVO

BELGIJA LE SOIR 18. VII. 2000. Globalizacija i siromaštvo "Na sjednici Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, koja je bila posvećena socijalnim prilikama u svijetu, pet godina nakon sjednice u Kopenhagenu, izneseni su podaci bili vrlo neugodni. Ne samo da brojke o siromaštvu zastrašuju, već smo svjedoci njegova širenja u apsolutnim vrijednostima, premda je postignut određeni napredak. Prema MMF-u, petina stanovništva u svijetu nazadovala je zadnjih godina. Svjetska banka tumači da je siromaštvo zamršena pojava koja se ne može mjeriti samo prema prihodima, već uključuje i glad, nehigijenske uvjete stanovanja, nedostatak vode za piće, nepostojanje liječničke njege, neškolovanje djece, strah od sutrašnjice. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan kaže da je socijalna nejednakost glavna smetnja provedbi odluka iz Kopenhagena. Polovica čovječanstva živi izvan područja bogatstva, tj. 2,8 milijarda osoba ne dostiže prag od dva američka dolara na dan, od čega 1,2 milijarde živi s manje od jednog američkog dolara na dan. Takvo se stanje nije promijenilo već pet godina. G. Wolfersohn, direktor Svjetske banke iz toga zaključuje da razvitak treba preispitati. U stvari, čovječanstvo nije nikada raspolagalo tolikim mogućnostima za prihvaćanje izazova. (...) Unatoč nestanku kolonijalizma, u zemljama juga bogatstvo još uvijek nadzire i iskorištava sjever. Načini su različiti: čvrste cijene sirovina i poljodjelskih proizvoda; otplata duga koja često odnosi velik dio zarade od izvoza; visoka stopa za vraćanje stranog kapitala, napose na kraći rok; odljev domaćeg kapitala na sjever ili u zemlje koje su raj za porezne obveznike. Ukratko, financijsko strujanje s juga prema sjeveru puno je veće nego u obrnutom smjeru. Tomu treba dodati gospodarske politike koje nameću međunarodne financijske ustanove koje danas priznaju njihove strašne posljedice: programi strukturne prilagodbe, usmjeravanje k izvozu na štetu prehrambenih kultura, privatizacije koje su pravo razbojništvo, a sastoje se u rasprodaji društvenih dobara, u privatiziranju nacionalne baštine, itd. (...) Prevladava mišljenje da nema zamjene za sadašnji sustav i da će se, u najboljem slučaju, kapitalizam postupno humanizirati. Zaboravljamo li da su sudionici divljeg kapitalizma na jugu često isti oni iz tzv. uljuđenog kapitalizma na sjeveru? Zaboravljamo li da je genocid značajka svakog naraštaja koji odlazi, ali se brojčano ne da usporediti s genocidima koje smo doživjeli u dvadesetom stoljeću. Prema podacima UN-a, glad odnosi četrdeset milijuna života svake godine. Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Amartja Sen dobro je pokazao da to nije fizički, već društveni i politički problem. Na nesreću, susret UN-a na vrhu nije donio napredak, pa ga nazivaju Kopenhagen 5. Neke zemlje, među kojima i Sjedinjene Države, usprotivile su se svakoj konkretnoj mjeri koja bi mogla dovesti u pitanje tržišne zakone. Lobi multinacionalnih kompanija radio je punom parom, a glavni se tajnik UN-a u prikazivanju budućnosti opirao isključivo na Svjetsku banku, MMF i na Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak. Ipak, mogućnost izbora postoji, premda na kratak rok. Nada nije umrla i, zahvaljujući etičkim pobudama, postupno se stvaraju društvene snage koje čine protutežu. Svjedoci smo da se javljaju mišljenja koja idu u istom pravcu, premda će socijalne bitke još biti duge i teške", piše Francois Houtart, umirovljeni profesor s Katoličkog sveučilišta u Louvainu i predsjednik Međunarodnog saveza za prava i za oslobođenje naroda.