BEČ, 18. srpnja (Hina/AFP) - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koja u srijedu slavi 25. obljetnicu potpisivanja završnog dokumenta Helsinške konferencije, međunarodna je organizacija koja pokušava spriječiti
izbijanje sukoba na prostoru od "Vancouvera do Vladivostoka".
BEČ, 18. srpnja (Hina/AFP) - Organizacija za europsku sigurnost i
suradnju (OESS) koja u srijedu slavi 25. obljetnicu potpisivanja
završnog dokumenta Helsinške konferencije, međunarodna je
organizacija koja pokušava spriječiti izbijanje sukoba na prostoru
od "Vancouvera do Vladivostoka".#L#
OESS je nastala iz Konferencije za sigurnost i suradnju u Europi
(KESS) koja je s radom počela 1973. godine, a završila 1. kolovoza
1975. godine usvajanjem završnog dokumenta Helsinške
konferencije.
OESS trenutačno broji 55 država članica od Sjeverne Amerike do
srednje Azije i pokriva zonu od "Vancouvera do Vladivostoka". SR
Jugoslavija suspendirana je 1992. godine zbog svoje uloge u ratu u
BiH.
Organizacija ima Stalno vijeće koje okuplja redovito svaki tjedan
veleposlanike država članica. Ove godine OESS-om predsjeda
Austrija, a iduće će godine tu dužnost preuzeti Rumunjska.
Sve države članice imaju isti status i odluke se donose
konsenzusom.
S godišnjim proračunom oko 200 milijuna eura, koje joj omogućuju
države članice, OESS zapošljava samo 270 osoba, a većina je
smještena u sjedištu u Beču. U svojim misijama na terenu OESS broji
oko 1.000 djelatnika iz zemalja članica i još 3.300 iz država gdje
su misije.
Glavnina njezinih aktivnosti odvija se na terenu: OESS intervenira
u dogovoru s državom u kojoj se trebaju, naprimjer, održavati
izbori, obučavati policija ili vojska, promicati uspostavljanje
demokratskih institucija.
OESS ima svoje misije na Kosovu, u BiH, Hrvatskoj, Estoniji,
Gruziji, Litvi, Moldaviji, Tadžikistanu i Makedoniji, a prisutna
je i u Čečeniji, Albaniji, Ukrajini i Bjelorusiji.
Na Kosovu, gdje je misija OESS-a najbrojnija, 400 je međunarodnih
promatrača i 1.400 djelatnika izabranog iz lokalnog stanovništva,
a zaduženi su za obuku policije, pravosudnog osoblja i dužnosnika.
OESS je trebao s Kosova povući svojih 1.500 promatrača
Verifikacijske misije za Kosovo (KVM) u ožujku 1999. godine prije
početka operacije NATO-a. Ta je misija bila zadužena nadzirati
poštuje li Beograd rezolucije UN-a.
Organizacija je također prisutna u BiH od 1995. godine, gdje 2.000
osoba nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma.
Nadzirala je i provedbu više izbora koji su, prema njezinoj ocjeni,
predstavljali "važan dio rehabilitacijskog poslijeratnog
procesa".
U Hrvatskoj se bavi povratkom izbjeglica, pridonijela je
stabilizaciji situacije u Albaniji kojoj je zaprijetio kaos nakon
rušenja bankarskog sustava 1997. godine.
Jedna od najvećih poteškoća s kojom je suočena OESS je pokušaj da se
vrati u Čečeniju, gdje je početkom 1995. godine osnovao stalnu
misiju, a bili se prisiljeni povući se prošle godine kada su se
sukobi obnovili.
"Rusi pokazuju velik nedostatak suradnje za povratak OESS-a u
Čečeniju", izjavio je u Beču jedan diplomat tražeći da ostane
neimenovan.
Prema njegovim riječima, Moskva je puno nade uložila u OESS
početkom 90-ih godina "želeći da ta organizacija postane glavni
organizam regionalne sigurnosti, na štetu NATO-a koji je počeo
prijetiti da će se proširiti na zemlje istočne Europe".
Amerikanci su, pak, nakon pada komunizma i početka tranzicije,
"počeli poticati da OESS postane prije svega snaga na terenu, a ne
veliki administrativni stroj poput UN-a", dodao je.
S obzirom da su etnički sukobi jedan od glavnih izvora nasilja u
današnjoj Europi, OESS ima visokog povjerenika za nacionalne
manjine Maxa van der Stoela, a odnedavno i predstavnika za slobodu
medija.
(Hina) bis sv