ZAGREB, 17. srpnja (Hina)ŽENEVA - Potpisom Protokola o primitku u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) danas je u Ženevi završio gotovo sedmogodišnji postupak prijema Hrvatske u jednu od najznačajnjih svjetskih organizacija.
Hrvatska je od danas 137. članica WTO-a, organizacije koja pokriva gotovo 90 posto svjetske trgovinske razmjene.Glavno vijeće WTO-a na današnjoj je sjednici dvotrećinskom većinom donijelo i formalnu odluku o prihvatu cjelokupnog završnog izvješća o prijemu Hrvatske te istodobno pozvalo hrvatsku Vladu na potpis Protokola. Protokol je, nakon sjednice Vijeća, potpisao ministar gospodarstva Goranko Fižulić, uz nazočnost glavnog direktora WTO-a Mike Moorea. U ime Glavnog vijeća hrvatsko članstvo pozdravio je predsjedavajući Vijeća, norveški veleposlanik Kare Bryn. Nakon potpisivanja Protokola, slijedi ratifikacija odnosno potvrđivanje u Hrvatskom državnom saboru, što bi se trebalo učiniti odmah na rujanskom zasjedanju. Nakon toga će Vlada o tome izvijestiti Tajništvo WTO-a te će trideset dana nakon toga Protokol i službeno stupiti na snagu.
ZAGREB, 17. srpnja (Hina)
ŽENEVA - Potpisom Protokola o primitku u Svjetsku trgovinsku
organizaciju (WTO) danas je u Ženevi završio gotovo sedmogodišnji
postupak prijema Hrvatske u jednu od najznačajnjih svjetskih
organizacija. Hrvatska je od danas 137. članica WTO-a,
organizacije koja pokriva gotovo 90 posto svjetske trgovinske
razmjene.
Glavno vijeće WTO-a na današnjoj je sjednici dvotrećinskom većinom
donijelo i formalnu odluku o prihvatu cjelokupnog završnog
izvješća o prijemu Hrvatske te istodobno pozvalo hrvatsku Vladu na
potpis Protokola. Protokol je, nakon sjednice Vijeća, potpisao
ministar gospodarstva Goranko Fižulić, uz nazočnost glavnog
direktora WTO-a Mike Moorea. U ime Glavnog vijeća hrvatsko članstvo
pozdravio je predsjedavajući Vijeća, norveški veleposlanik Kare
Bryn.
Nakon potpisivanja Protokola, slijedi ratifikacija odnosno
potvrđivanje u Hrvatskom državnom saboru, što bi se trebalo učiniti
odmah na rujanskom zasjedanju. Nakon toga će Vlada o tome
izvijestiti Tajništvo WTO-a te će trideset dana nakon toga Protokol
i službeno stupiti na snagu.
ŽENEVA/ZAGREB - Odlukom Glavnog vijeća i potpisivanjem Protokola o
primitku, Hrvatska je danas postala 137. članicom Svjetske
trgovinske organizacije (WTO). To Hrvatskoj znači sve beneficije
koje joj pripadaju kao punopravnoj članici WTO-a. To znači
liberalizaciju tržišta, pojeftinjenje i pad cijena te veće izvozne
mogućnosti zbog lakšeg pristupa svjetskim tržištima, izjavio je
ministar gospodarstva Goranko Fižulić nakon potpisivanja
Protokola. Potpisivanje su pozdravili i Hrvatskoj uputili najbolje
želje glavni direktor WTO-a Mike Moore i predsjedavajući Glavnog
vijeća, norveški veleposlanik Kare Bryn.
BRUXELLES - Europska komisija pozdravila je u ponedjeljak posebnim
Priopćenjem ulazak Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju
(WTO).
"Današnji pristup Hrvatske WTO-u konačno ističe odluku da se
preuzme puna uloga unutar svjetske ekonomske zajednice i mi to kao
Evropska komisija pozdravljamo", kaže se u priopćenju povjerenika
Evropske komisije za trgovinu Pascala Lamya.
"Ulazeći u WTO Hrvatska preuzima značajne obaveze jednake
obavezama ostalih gospodarski razvijenih članica WTO-a. Hrvatskoj
će, naravno, veoma koristiti pristup tržištima zemalja WTO-a,
naročito tržištu Evropske unije", kaže se na kraju posebnog
priopćenja Evropske komisije.
BRUXELLES - Hrvatska čvrsto ulazi u euroatlansku obitelj i postaje
primjer za zemlje regije, rekao je u ponedjeljak u Bruxellesu
glavni tajnik NATO-a George Robertson.
Robertson je zajedno s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem
održao konferenciju za novinare nakon sjednice Sjevernoatlanskog
vijeća na kojoj je sudjelovao i hrvatski predsjednik.
Mesić, koji je u ponedjeljak doputovao u dvodnevni radni posjet
NATO-u, Europskoj uniji i Kraljevini Belgiji prvi je hrvatski
predsjednik koji se obratio Vijeću NATO-a, koje čine veleposlanici
zemalja članica saveza.
"Oduševljeni smo dramatičnom promjenom hrvatske politike od izbora
održanih početkom godine", rekao je Robertson te podsjetio da je
Hrvatska u tom razdoblju postala članica programa Partnerstvo za
mir.
BERLIN - Više od 50 godina nakon Drugoga svjetskog rata istočni
Europljani, Židovi i drugi prisilni radnici u nacističkom ratnom
stroju približili su se u ponedjeljak primitku odšteta njemačke
vlade u iznosu od 10 milijardi maraka.
Zamjenik američkog ministra financija Stuart Eizenstat,
predstavnici Poljske, Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Češke te
Izraela potpisali su u ponedjeljak dokumente zajedno s njemačkim
dužnosnicima o osnivanju fonda za odštetu žrtvama prisilnog rada.
Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer ocijenio je
stvaranje fonda "prije svega gestom moralne odgovornosti" prema
stotinama tisuća nacističkih žrtava.
WASHINGTON - Vojnim analitičarima su predane na uvid 94 video-trake
s nekoliko sati snimljenih telekonferencija najviših vojnih
zapovjednika NATO-a i SAD iz razdoblja zračnih operacija protiv SRJ
u proljeće prošle godine.
Američki mediji u ponedjeljak navode da su stručnjaci u
zrakoplovnoj bazi Einsiedlerhof u Njemačkoj dobili oko 275 sati
materijala snimljenog tijekom 78 dana bombardiranja.
Za povjesničare, kojima će biti dostupan tek za 30 godina, ali i za
suvremene analize sustava vojnog zapovjedanja riječ je o
neprocjenjivim dokumentima.
O stupnju njihove tajnosti dovoljno svjedoči podatak da je zamjenik
direktora američkog državnog arhiva Michael Kurtz za snimke doznao
tek prošlog mjeseca na jednom sastanku u sjedištu NATO-a u
Bruxellesu. Po zakonu, video-trake će, vjerojatno u kolovozu kad ih
završe pregledavati vojni stručnjaci, biti predane državnom arhivu
i pohranjene u sefu obavještajne službe američkog ratnog
zrakoplovstva u San Antoniju u Teksasu.
PEKING - Najmanje 127 osoba je izgubilo živote a deseci se vode kao
nestali u poplavama u provinciji Shaanxi na sjeveru Kine,
izvijestile su u ponedjeljak mjesne vlasti.
Ovo su najgore poplave u tom području u posljednjih 20 godina,
dodaje isti izvor.
Prema službenim podacima, u Kini je od početka godine u poplavama u
samo dva okruga te provincije živote izgubilo 550 ljudi.
WASHINGTON - George Bush mlađi, sigurni republikanski
predsjednički kandidat na ovogodišnjim američkim izborima, suzio
je krug mogućih kandidata za dužnost potpredsjednika na četiri,
doznaje se u ponedjeljak iz krugova bliskih stranci.
Na užem popisu su ostala dvojica guvernera - Frank Keating iz
Oklahome i Tom Ridge iz Pennsylvanije, te dvojica senatora Chuck
Hagel (Nebraska) i Fred Thompson (Tennessee).
Bush je posao provjere mogućih partnera na izbornom listiću
povjerio bivšem ministru obrane Richardu Cheneyju. Neslužbeno se
tvrdi da je početni popis sadržavao 34 imena. Odabir nije
jednostavan jer kandidat mora uživati potporu unutar stranke a
istodobno biti privlačan glasačima i donijeti dodatne glasove.
MOSKVA - U nedjelju je u sukobima s ruskim snagama na istoku
Čečenije ubijeno oko 50 čečenskih boraca, doznaje se od ruskih
vojnih izvora, javlja agencija Interfax.
Sukobi su trajali nekoliko sati blizu sela Novogroznenzky,
pedesetak km istočno od Groznog, prema istom izvoru.
Savezne snage su dobile podršku zrakoplovstva u borbi protiv
pobunjenika, dodaje Interfax.
ALŽIR - Najmanje devet putnika jednog minibusa ubila je u nedjelju
navečer oružana skupina na lažnoj rampi blizu Tipaze, 70 km zapadno
od Alžira, doznaje se u ponedjeljak od stanovnika toga područja.
Fundamentalisti su pucali oko 21 sat po lokalnom vremenu na minibus
koji vozi između Nadora i Hadjuta, dva mjesta u području Tipaze,
bogate poljopovredne ravnice.
Osim devet ubijenih putnika, još ih je nekoliko ranjeno, među
kojima neki teško, prema tom izvoru.
Područje Tipaze je posljednjih dana poprište nekoliko atenatata i
masakara pripisanih oružanim fundamentalistima.
PRAG - Češki predsjednik Vaclav Havel zatražio je u ponedjeljak od
najvišeg suda u zemlji da se očituje o amandmanu na izborni zakon,
koji prema njemu nije u skladu s ustavom, objavio je Havelov ured.
Zakonom, koji su predložile dvije najveće češke stranke,
modificira se razmjerni izborni sustav za donji dom parlamenta na
način da favorizira veće na štetu manjih stranaka.
Zakon je prošli tjedan konačno prihvaćen, nakon što je parlament
nadglasao Havelov veto.
Najveća oporbena Građanska demokratska stranka (ODS) bila je
glavni zagovornik promjene izbornoga zakona, tvrdeći da će se tako
izbjeći rascjepkanost parlamenta i omogućiti lakše formiranje
vlade.
Novim zakonom je broj izbornih jedinica s osam povećan na 35. Budući
da će zbog toga broj izabranih u izbornim jedinicama biti smanjen s
25 na pet ili šest zastupnika, samo će kandidati iz najjačih
stranaka moći ući u parlament.
(Hina) sv