IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 17. SRPNJA 2000. GODINE

IZVJEŠĆA SA SVJETSKIH TRŽIŠTA OD 17. SRPNJA 2000. GODINE a) Indeksi na najznačajnijim svjetskim burzama u 12:00 Burza / Indeks TRENUTAČNI ZATVARANJE -------------------------------------------------- New York/DJIA 10.812,75 10.788,71 Tokyo/NIKKEI 17.286,83 17.142,90 London/FTSE-100 6.510,30 6.475,40 Frankfurt/DAX 30 7.239,36 7.318,38 -------------------------------------------------- U petak je američka vlada objavila kako je indeks proizvođačkih cijena u lipnju porastao za 0,6 posto, umjesto za očekivanih 0,5 posto, što su analitičari povezali s porastom cijena sirove nafte. Za investitore je zanimljiviji bio podatak kako je indeks koji pokazuje stanje proizvođačkih cijena bez cijena netrajnih prehrambenih proizvoda i cijena energije (core PPI index) umjesto za očekivanih 0,5 porastao za samo 0,1 posto. Na Wall Streetu taj je podatak protumačen kao gotovo siguran znak kako na idućem zasjedanju FED neće mijenjati svoju monetarnu politiku. To je doprinjelo porastu cijena gotovo svih dionica, osim farmaceutskih i duhanskih. Cijene dionica duhanskih kompanija, poput Philip Morrisa i R.J. Reynold Tobacca, srušila je presuda suda u Miamiu protiv pet najvećih svjetskih proizvođača cigareta, prema kojoj oboljelim pušačima te tvrtke moraju isplatiti 145 milijardi američkih dolara odštete. Tehnološki je sektor opet bio najuspješniji, pa je Nasdaq indeks nastavio svoj porast prema najvišoj razini od 7. travnja ove godine, kada je iznosio 4.446 bodova, do koje mu sada nedostaje svega oko 200 bodova. Dow Jones indeks, usprkos doborm danu na burzi, petak je završio na 24,04 boda višoj razini od 10.812 boda. Za japanske je trgovce danas kada će zasjedati japanska središnja banke, dan kada će se razriješiti dileme oko kamatnih stopa u toj zemlji. Početkom dana su cijene gotovo svih dionica porasle, no približavanjem zatvaranja burzi porasla je i opreznost u trgovanju. Od prošlotjednog se bankrota Sogoa malo oporavio i financijski sektor, dok je, kao i u Americi, najaktivniji bio tehnološki sektor. Nikkei indeks porastao je 143,93 boda, da bi dan završio na 17.286 bodova. Europska su tržišta tjedan započela porastom trgovanja u prehrambenom i tehnološkom sektoru. Najviše su porasle cijene telekomunikacijskih dionica, posebno francuskih tvrtki Alcatel i France Telecom, nakon što je u toj zemlji završio trodnevni državni praznik. Tehnološki je sektor ojačao zbog jedne objave kupovine i jedne najave mogućeg udruživanja. Naime, švicarski je Swisslog Holding kupio jedan dio britanskog Kewill Systemsa, odnosno njegovu jedinicu za proizvodnju softwarea. Najveći britanski provider Internet usluga, Freeserve, pak, najavio je da razmatra mogućnosti oko udruživanja s njemačkom kompanijom T-Online, Internet granom Deutsche Telecoma. Presudom suda u Floridi bile su pogođene i dionice duhanskih kompanija na europskim tržištima, posebno British American Tobacco. Jutros je FTSE indeks londonske burze (nakon malog pada u petak) porastao za oko 35 bodova, na 6.510, a frankfurtski DAX za oko 51 bod, na 7.369 bodova. b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00 TRENUTAČNI NAJVIŠI NAJNIŽI ------------------------------------------------- Euro/USD 0,9395 0,9399 0,9363 Euro/JPY 101,60 102,16 100,74 USD/JPY 108,21 108,35 107,34 ------------------------------------------------- Nakon što je u petak i danas rano ujutro euro oslabio naspram američkom dolara, njegova je cijena malo porasla, na 0,9395 dolara. Dok je u odnosu na japansku valutu euro pojeftinio na 101,6 jena, američki je dolar poskupio na 108,35 jena, no samo nakratko. Trenutna mu je cijena malo niža, i iznosi 108,21 jen. Naime, jutros je na porast vrijednosti jena utjecala objava Bank of Japan kako se u toj zemlji neće za sada mijenjati kamatne stope. Na pad cijene zajedničke europske valute utjecaja je imala objava statističkih podataka o manjem od očekivanog porastu veleprodajnih cijena u lipnju u Njemačkoj. Prema procjeni MMF-a, u eurozoni su u ovom trenutku ekonomski uvjeti bolji nego ikada, inflacija je niska, jača gospodarski rast, te ukoliko euro nastavi slabiti, trebalo bi razmotriti kamatne stope u regiji. No, o toj se temi na nedjeljnom sastanku ministara financija EU-a i Grčke nije raspravljalo, vjerojatno u očekivanju rujanskih statističkih podataka o stanju gospodarstava unutar Unije.