BBC 16. VII. PAŠALIĆ

BRITANSKI RADIO - BBC 16. VII. 2000. Moglo bi se reći da je ovoga tjedna hrvatskim medijskim prostorom dominirao glas Ivića Pašalića, no ne na način koji bi gospodin Pašalić sigurno preferirao. Nakon višemjesečnih javnih optužaba, demantija o transkriptima i snimkama razgovora koje je Pašalić vodio s pokojnim predsjednikom Tuđmanom kao njegov savjetnik za unutarnju politiku i, kako mnogi vjeruju, najutjecajniji političar u doba HDZ-ove vladavine, u četvrtak su u televizijskoj emisiji 'Latinica' prvi put puštene i audiosnimke nekih od razgovora. Pašalić od prvih dana demantira tvrdnje da su njegovi razgovori s Tuđmanom snimani, a u razgovoru s našom novinarkom Goranom Jerković, koji je vođen samo nekoliko sati prije sporne televizijske emisije, ustvrdio je da snimci nisu autentični. No, s druge strane, ne može se reći kako je ovo bio tjedan potpunog neuspjeha za gospodina Pašalića, budući da je saborsko istražno povjerenstvo o prodaji 'Večernjeg lista' nakon mnogo buke i javnih optužba, ipak svoju istragu završilo bez jasnih dokaza o njegovoj umiješanosti u navodnu prijevaru i bez prijedloga disciplinskih mjera za Pašalića kao potpredsjednika Sabora. Gorana Jerković je razgovor s gospodinom Pašalićem započela pitanjem: Kako je biti u oporbi? = Pa to je dobro iskustvo jer se stvari jednostavno gledaju s one druge strane. Nakon deset godina u većinskoj stranci, dobro je vidjeti, mislim da je i za demokraciju dobro, a i za svakoga od nas je dobro, jer na taj način će se sasvim sigurno naći više razumijevanja među političkim strankama jer nije jednostavno i nije lako biti u opoziciji. - Kako ocjenjujete trenutačni položaj vaše stranke kada je riječ o političkom značenju i popularnosti među građanima? = Mislim da je iza Hrvatske demokratske zajednica ono najgore i najteže. Mi smo imali ozbiljnih problema nakon smrti predsjednika Tuđmana i nakon gubitka izbora, ali držim da je nakon održavanja našeg zadnjeg sabora stranke krenula uzlazna putanja HDZ-a, da smo stranku konsolidirali, i da i popularnost i utjecaj HDZ-a raste, no to je sasvim sigurno jedan mukotrpan proces. - Što je, po vama, bila ključna pogreška Vaše stranke nakon smrti predsjednika Tuđmana i, zapravo, kako se mogao dogoditi tako nagli i tako brzi pad? = Mi nismo bili spremni za vrijeme nakon predsjednika Tuđmana i njegova smrt je došla neočekivano, jer ipak smo svi vjerovali da će Predsjednik izdržati jer su bile takve prognoze i ljudi koji su ga liječili, Predsjednik se i osjećao na način da je i sam procjenjivao da će izdržati do kraja svoga mandata, odnosno da će izdržati što duže. Mi smo imali čitav niz nespretnosti nakon Predsjednikove smrti. Po mom sudu, trebali smo odmah održati sabor stranke, odmah izabrati prvog čovjeka stranke i tada bi, sasvim sigurno, bilo manje tenzija, napetosti i nesnalaženja koje se tada dogodilo u predsjedništvu stranke. Nešto drugo, veliko, mi tada u tim okolnostima nismo mogli napraviti niti smo propustili napraviti. - Kako gledate na šestomjesečno iskustvo nove vlasti, posebice na novog predsjednika Stipu Mesića. Po Vama, s obzirom na Vaše iskustvo, kako se oni snalaze? = Ja mislim da je i njima to iskustvo vrlo korisno jer se u opoziciji vrlo olako kritizira, vrlo olako se daju obećanja, daju se potpuno nerealne procjene problema društva, a kada se onda dođe u mogućnost da se donose odluke, zakoni, konkretne mjere, onda se vidi da je stvarnost bitno drugačija. Ja ću to ilustrirati samo na jednom primjeru. Opozicija je tadašnja, današnja vladajuća koalicija, je u predizbornoj kampanji najavljivala da će u roku od dvije godine vratiti umirovljenicima 34 milijarde kuna, u skladu s odlukom Ustavnog suda. Upravo danas imamo pred sobom zakon koji je potpuno drugačiji i u kojem nema ni govora o vraćanju 36 milijardi kuna. Ima i drugih primjera, o otvaranju 200 tisuća novih radnih mjesta ili pak o reformi medija, i vjerujem da će ljudi koji su sada u vlasti shvatiti da se kratkoročno može birače zavesti nerealnim obećanjima, ali da to, dugoročno, sasvim sigurno, će imati posljedice. U odnosu na Predsjednika Republike, ilustrativna i poučna su i njegova predizborna obećanja u odnosu na postizborno ponašanje. Naime, on je u predizbornoj kampanji najavljivao da će se prodati avioni, da neće biti na Pantovčaku, da neće biti tepiha, da neće ići na Brijune, da će se voziti u manjim autima, kao što je i cijela Vlada najavljivala. Vlada je najavljivala, sadašnja, a bivša opozicija, da će smanjiti plaće 40 posto, pa ako bude nužno da neće uopće primati plaću ako svi drugi neće dobiti plaću, a stvarnost je potpuno drugačija. Predsjednik Mesić je na Pantovčaku i javno je rekao da nema kuda ići, da nema namjeru ići s Pantovčaka. Avionima se svi uredno voze, saborski dužnosnici, vladini dužnosnici, dužnosnici Ureda Predsjednika Republike, a vozni park im je bogatiji nego što je to bio vozni park u vrijeme HDZ-ove vlasti. - Ovoga tjedna ima nekoliko aktualnih tema koje ne možemo zaobići. Ponajprije izvještaj povjerenstva o 'Večernjem list'. Vaš komentar na njihovo izvješće? = Kada je riječ o istražnom povjerenstvu oko 'Večernjeg lista', ono je završilo svoj rad. Iz informacija koje su mi dostupne i zaključaka koje sam imao prilike pročitati, što je objavljeno u medijima, evidentno je da od svih ključnih najava koje su motivirale nastajanje istražnog povjerenstva, jedne hajke po kojoj sam osobito bio ja izložen, nema ništa. Naime, ako se prisjetimo najave su bile da je riječ o pranju novca, pljački, kriminalu, da je Večernji list kupljen za HDZ itd., istraga istražnog povjerenstva je utvrdila da nije bilo pranja novca, da nije bilo nikakve pljačke. Oni navode da postoji indicija i sumnja na neke proceduralne pogreške pri kupoprodaji 'Večernjega lista', ali da odluku o tome trebaju donijeti nadležna državna tijela. Sve u svemu i ovaj primjer pokazuje da nikada nije dobro bombastično nešto najavljivati, osobito ne teško optuživati druge ljude, i da političari nikada ne smiju uzimati u svoje ruke pravo da presuđuju, osuđuju, nego da to trebaju raditi tijela državne vlasti čiji je to posao. - Posljednjih se dana iznova aktualizirala i tema audiozapisa vaših razgovora s pokojnim predsjednikom Tuđmanom, posebice kroz emitiranje u televizijskoj emisiji 'Latinica'. Da li i dalje tvrdite kako je riječ o izmišljotinama? = Ja sam često o tome javno govorio i tvrdim da je riječ o neautentičnim zapisima i da moji razgovori s predsjednikom Tuđmanom nisu snimani. Jer jedno vrijeme su se vrtili stenogrami, najavljivale su se vrpce tih istih stenograma, pa se pokazalo da ih nema, sad se vrte vrpce, a nema stenograma, u svakom slučaju držim da je to krajnje neetično, nemoralno i neprofesionalno ponašanje ljudi koji se s time igraju. - Kako komentirate činjenicu da se u proteklih nekoliko mjeseci gotovo da i ne prođe tjedan, a da se ne razotkrije neka afera bilo politička ili gospodarska koja je vezana uz proteklih deset godina kada je na vlasti bila Vaša stranka? Zapravo, zašto donedavno najodgovornije osobe u državi među kojima ste bili Vi, nisu takve stvari sprječavale već su, kako se ispostavlja prema tim nalazima, u njima i sudjelovali? = Ja mislim da će kao i u nizu, u konkretnom slučaju 'Večernjeg lista', da će u čitavom nizu drugih tzv. afera, na koncu biti tako da će se pokazati da su ljudi nevino optuženi. Ova vlast u nesposobnosti da riješi one probleme koji su najvitalniji, najosjetljiviji, najteži za hrvatske građane, a to su gospodarska i socijalna pitanja, ljude zabavlja proizvodnjom afera na krajnje neprimjeren način. Ovom metodologijom mi smo 1990. kad smo preuzeli vlast mogli tisuće komunističkih funkcionara, njihovih direktora, strpati u zatvor i osuditi na dugogodišnje robije i javnost bi nam aplaudirala. Zanimljivo je da ovi dužnosnici nisu ništa naučili iz naše prošlosti, da se olako daju stotine krivičnih prijava, primjerice zato što nisu neka poduzeća stjerana u stečaj, a politika HDZ-ovske Vlade je bila da se poduzeća sačuvaju, da ne idu u stečaj, no ovoj vlasti to ne znači ništa. Ja ne kažem da nema kriminalnih radnji, zasigurno ih ima, ali apsolutno ne u takvom broju kao što se želi u javnosti stvoriti privid i držim da nije dobro za Hrvatsku, za razvoj demokracije u Hrvatskoj, pa na koncu konca nije ni za razvoj pravne države, da aktualna vlast, osobito izvršna vlast, vrši tako strahoviti pritisak na pravosudna tijela, želeći pošto-poto stvoriti atmosferu općeg kriminala, a pogotovo procesuiranja svega onoga što je HDZ-ovska vlast radila u proteklih deset godina. Mislim da bi ova vlast trebala znati da će i njihov mandat proći, da ničiji mandat nije vječan, i srećom da nije vječan ni naš ni njihov, i da će onda u nekim drugim okolnostima se gledati što su to oni radili. - Zaključimo ovaj razgovor vašim pogledom na šanse HDZ-a da ponovno, možda već na idućim izborima, povrati povjerenje građana, što treba učiniti po Vama? = Šanse su potpuno realne zato što ova vlast radi vrlo loše. Hrvatski birači su pametni, a kao što su kaznili nas, nama nikakvih razloga da ne kazne ovu vlast za neizvršavanje gospodarskih i socijalnih obećanja. HDZ treba biti jedna dosljedna, konstruktivna opozicija, ne optuživati i prozivati vlast tamo gdje za to nema razloga, ali vrlo odlučno ukazivati na slabosti koje vlast ima i na neizvršavanje onih obećanja na kojima su dobili izbore. Mislim da u HDZ-u za to ima i snage, i sposobnosti, i sposobnih ljudi, a kako će biti, ovisit će, naravno, u konačnici o volji hrvatskih birača. Držim da za Hrvatsku bi bilo dobro da ipak izbori budu u nekom redovnom ritmu, da ne bude prijevremenih izbora, jer bi to unijelo elemente nestabilnosti, ali na žalost, ako je suditi po signalima iz Vlade i ako je suditi po raspoloženju javnosti, bojim se da bi zbog nezadovoljstva ljudi se lako moglo dogoditi da uz to nezadovoljstvo i zbog problema u odnosima među ključnim ljudima vladajuće šestorke, da ne bi onda trebalo isključiti i prijevremene izbore. A naravno da u tome da će HDZ sve one slabosti aktualne vlasti nastojati iskoristiti na najbolji mogući način, iako naravno da smo mi svjesni svih svojih propusta iz proteklih deset godina. (BBC)