ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - Zastupnički dom Sabora prihvatio je danas većinom glasova Odluku da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske, čime je učinjen prvi korak prema transformaciji polupredsjedničkog u parlamentarni sustav
vlasti. Suzdržani su u glasovanju bili zastupnici HDZ-a i HSP-a.
ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - Zastupnički dom Sabora prihvatio je
danas većinom glasova Odluku da se pristupi promjeni Ustava
Republike Hrvatske, čime je učinjen prvi korak prema
transformaciji polupredsjedničkog u parlamentarni sustav vlasti.
Suzdržani su u glasovanju bili zastupnici HDZ-a i HSP-a. #L#
U svakom političkom sustavu najveća je opasnost koncentracija
moći, a upravo će se jasnim reguliranjem odnosa između zakonodavne,
izvršne i sudbene vlasti, što je osnovna intencija prijedloga
ustavnih promjena, spriječiti svaka moguća koncentracija moći,
kazao je na kraju rasprave ministar pravosuđa, uprave i lokalne
samouprave Stjepan Ivanišević.
Manjkavost prijedloga promjena i to što oporba nije sudjelovala u
njegovoj pripremi, osnovni su razlozi suzdržanosti HDZ-a, kazao je
Vladimir Šeks.
Međutim, Šeks naslućuje i to kako promjene nisu usmjerene ka
uvođenju čistog parlamentarnog, nego "kancelarsko-vladinog"
sustava. Naime, u prijedlogu promjena stoji formulacija kako
"Vlada usmjerava djelovanje parlamenta", no Šeks kaže kako je prije
pisalo da Vlada "vodi i usmjerava" parlament što, po njegovu
mišljenju, pokazuje želju Vlade da parlament zapravo odgovara
njoj, te da od Sabora stvori tijelo koje bi trebalo samo izglasavati
zakone.
Bojazan od prevlasti Vlade nad parlamentom izrazili su i zastupnici
HSP-a.
Svi ostali zastupnici podržali su prijedlog ustavnih promjena,
kojima su osnovni ciljevi onemogućiti koncentraciju moći u bilo
kojem tijelu državne vlasti, uspostaviti vladavinu prava, te
afirmirati lokalnu i regionalnu samoupravu.
Stoga bi se, umjesto dosadašnjeg polupredsjedničkog, uveo
parlamentarni sustav vlasti, s neposredno izabranim šefom države.
Premda bi se ovlasti Predsjednika Republike smanjile, on bi zadržao
ovlasti poglavara države i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga,
kao i određene ovlasti nad službama sigurnosti. Bio bi, također,
odgovoran za rješavanje kriznih situacija između Sabora i Vlade.
Te njegove ovlasti bile bi kod značajnih odluka ograničene
institucijom supotpisa predsjednika Vlade.
Vlada bi isključivo odgovarala Saboru, a njezine bi dužnosti i
odgovornosti bile proširene. No, širenje odgovornosti Vlade bilo
bi popraćeno i širenjem parlamentarnog nadzora nad njom.
Vlada bi u određenim slučajevima mogla tražiti od Predsjednika
Republike raspuštanje Zastupničkog doma Sabora i raspisivanje
prijevremenih izbora.
U raspravi je nekoliko zastupnika upozorilo da bi trebalo točno
odrediti slučajeve kada bi Vlada to mogla učiniti kako bi se
onemogućile česte parlamentarne krize.
Ustavnim promjenama kane se ojačati i funkcije Sabora, posebice u
području obrane i službi sigurnosti, i to preko posebnih saborskih
povjerenika koji bi mogli kontrolirati rad tih službi.
Sabor bi sudjelovao u procesu donošenju odluka izvršne vlasti, pa
bi se Predsjednik Republike o važnim odlukama konzultirao s
predsjednikom Sabora.
I dalje bi se zadržao dvodomni parlament, no redefinirala bi se
uloga Županijskog doma, pa bi u njemu bili jače predstavljeni
posebni regionalni interesi.
Ovakvo pozicioniranje triju najviših tijela državne vlasti
osiguralo bi ravnotežu u njihovim odnosima i onemogućilo
koncentraciju moći samo na jednom mjestu, kazao je u raspravi
ministar Ivanišević.
Ustavom bi, također, trebalo uvesti promjene u lokalnoj i
regionalnoj samoupravi, s ciljem decentralizacije vlasti. Trebalo
bi provesti i korekcije u sudbenoj vlasti, kako bi se uspostavila
njezina potpuna neovisnost.
Prihvaćanjem ove Odluke učinjen je prvi korak ka promjeni Ustava.
Najesen slijedi rasprava i utvrđivanje nacrta, a potom usvajanje
prijedloga.
Za utrđivanje nacrta ustavnih promjena zadužen je Odbor za Ustav,
Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Sabora.
Time je završena šesta, izvanredna sjednica Zastupničkog doma.
(Hina) nb im