NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA 141,1 MILIJARDI KUNA NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA 141,1 MILIJARDI KUNA Novčani primici poduzetnika-trgovačkih društava u prvih su pet ovogodišnjih mjeseci iznosili 141,1 milijardu kuna, što je nominalno 2,2
posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, ukupni su izdaci bili 140,8 milijardi kuna, dva posto viši. Uzme li se u obzir istodobno kretanje cijena na malo, proizlazi da su ukupni primici poduzetnika realno smanjeni 2,7 posto, a izdatci 2,9 posto, podatci su zagrebačkog Središnjeg ureda Zavoda za platni promet (ZAP). Podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanjima u glavnim industrijskim grupacijama i odjeljcima pokazuju da je u svibnju lagano ubrzana stopa rasta industrijske proizvodnje i to za 1,1 posto u odnosu na svibanj lani, dok je prema prosječnoj mjesečnoj proizvodnji u prošloj godini porasla 3,5 posto. Promatraju li se kretanja novčanih tokova po područjima djelatnosti, negativan je trend u prvih pet mjeseci zabilježen u četiri djelatnosti, od njih deset, i to u djelatnostima hotela i restorana i graditeljstvu u kojim su primici i izdaci smanjeni otprilike deset posto. U djelatnostima poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama zabilježeno je smanjenje od 8,5 odnosno osam posto te u poljoprivredi, lovu i uslugama povezanim s njima (primici su smanjeni 2,4 posto, a izdaci 2,5 posto prema istom
NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA 141,1 MILIJARDI KUNA
Novčani primici poduzetnika-trgovačkih društava u prvih su pet
ovogodišnjih mjeseci iznosili 141,1 milijardu kuna, što je
nominalno 2,2 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno,
ukupni su izdaci bili 140,8 milijardi kuna, dva posto viši. Uzme li
se u obzir istodobno kretanje cijena na malo, proizlazi da su ukupni
primici poduzetnika realno smanjeni 2,7 posto, a izdatci 2,9 posto,
podatci su zagrebačkog Središnjeg ureda Zavoda za platni promet
(ZAP). Podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanjima u glavnim
industrijskim grupacijama i odjeljcima pokazuju da je u svibnju
lagano ubrzana stopa rasta industrijske proizvodnje i to za 1,1
posto u odnosu na svibanj lani, dok je prema prosječnoj mjesečnoj
proizvodnji u prošloj godini porasla 3,5 posto. Promatraju li se
kretanja novčanih tokova po područjima djelatnosti, negativan je
trend u prvih pet mjeseci zabilježen u četiri djelatnosti, od njih
deset, i to u djelatnostima hotela i restorana i graditeljstvu u
kojim su primici i izdaci smanjeni otprilike deset posto. U
djelatnostima poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i
poslovnim uslugama zabilježeno je smanjenje od 8,5 odnosno osam
posto te u poljoprivredi, lovu i uslugama povezanim s njima
(primici su smanjeni 2,4 posto, a izdaci 2,5 posto prema istom
lanjskom razdoblju). Istodobno, u trgovini i prerađivačkoj
industriji koje zajedno ostvaruju gotovo dvije trećine primitaka i
izdataka svih poduzetnika zabilježen je skroman porast. U
prerađivačkoj industriji, na koju se u strukturi ukupnih primitaka
poduzetnika odnosi 28,2 posto i isto toliko na izdatke, povećanje
je 4,2 posto, dok su u trgovini koja u ukupnim primicima i izdacima
sudjeluje s 37 posto, primici porasli 2,2 posto, a izdaci 2,4 posto.
Visoke stope rasta u promatranom su razdoblju zabilježene u
djelatnostima prijevoza, skladištenja i veza (16 posto, odnosno
13,8 posto) te u području rudarstva i vađenja (16,3 posto odnosno 15
posto). Na primitke iz redovnog poslovanja koji ulaze u ukupan
prihod odnosi se 87,4 posto ukupnih primitaka poduzetnika ili 123,4
milijarde kuna, 4,2 posto više nego u isto lanjsko doba. Povrat
plasmana i drugih sredstava na koje se u strukturi primitaka odnosi
0,8 posto, smanjen je 0,6 posto, na 1,1 milijardu kuna, a pad od 14,6
posto zabilježen je kod primljenih kredita i pozajmica. Sredstva iz
proračuna i fondova smanjena su 4,5 posto, na 1,6 milijardi kuna. U
strukturi izdataka na plaćanje za materijal, robu i usluge koje
čine 61,2 posto ukupnih izdataka, u prvih se pet ovogodišnjih
mjeseci odnosilo 86,7 milijardi kuna, što je 2,6 posto više nego u
isto lanjsko doba. Sredstva za isplaćene neto plaće porasla su 3,9
posto, na 7,8 milijardi kuna, izdaci za javnu potrošnju iznosili su
14,2 milijarde kuna, 1,1 posto više, dok je znatnije smanjenje
evidentirano kod plasmana vlastitih sredstava, za 27 posto.