FINANCIJSKI BILTEN 06. - 13. SRPNJA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 06. - 13. srpnja 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada: O problemu pšenice iz zaliha, izgradnji bechtelove ceste, smanjenju carina svinjskog mesa 8. Vlada: Zatvorena sjednica 9. Zastupnički dom: Prihvačen zakon o poticanju ulaganja, izglasane izmjene zakona potrebne za ulazak hrvatske u WTO, imenovan guverner HNB-a, zamjerke izmjenama zakona o privatizaciji 10. Sabor: Zakon o radu ojačat će socijalnu sigurnost radnika 11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 12. Međunarodne pričuve HNB-a premašile 3,5 milijardi dolara 13. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze promet od 85,1 tisuću kuna 14. Udruga banaka o reformi platnog prometa i izmjenama zakona o bankama 15. Počelo slanje naloga za isplatu osigurane štednje 16. PBZ od petka isplaćuje dospjeli obrok stare devizne štednje 17. Primorac: Isplatiti osiguranu štednju i donijeti strategiju razvoja 18. Zagrebačka, PBZ i Riječka banka najveće banke u Hrvatskoj 19. Prošle godine pozitivan rezultat poslovanja banaka i štedionica 20. D&B: Rzik za ulaganje u Hvatsku i dalje nepromijenjen 21. Poslovanje na VTV-u u 1999 godini 22. Statistika 23. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u srpnju oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 06. VII 9.500.000 7.500.000 10,50 % 143.770.000 07. VII 23.000.000 21.850.000 9,85 % 126.360.000 10. VII 17.155.000 17.155.000 8,80 % 141.550.000 11. VII 10.000.000 3.000.000 10,17 % 87.910.000 12. VII 68.000.000 66.300.000 8,08 % 66.560.000 13. VII 10.500.000 9.450.000 7,60 % - Dnevni prosjek 23.025.000 20.875.000 9,16 % 113.230.000 I dalje traje visoka likvidost ukupnog bankarskog sustava. Tome u prilog govori dobra ponuda, smanjena potražnja te pad cijene novca, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju. U noćnom je trgovanju ovoga tjedna potražnja za novcem u opadanju. Gotovo svakodnevno promet prekonoćnog trgovanja bilježi pad, a pritom ponuda novca čak i višestruko premašuje potražnju. Stoga i ne čudi što je prosječni noćni promet ovoga tjedna iznosio tek nešto više od 100 milijuna kuna, što je usporedbi s tjednom ranije pad za više od 32 posto. To je pak uvjetovalo i smanjivanje kamatne stope. Ona se ovoga tjedna kretala od 7,89 do vrlo niskih tri posto, što u prosjeku iznosi 5,17 posto. I u dnevnom je kreditiranju ponuda obilovala novcem. No, unatoč tome neki od korisnika, zbog kreditnih limita, nisu mogli dobiti potrebna sredstva, te je dio potražnje ostajao bez pokrića. S druge pak strane, banke kojima su kreditori nudili sredstva i po nižoj cijeni, nisu bile spremne na dodatno zaduživanje. To je pak prouzročilo da dio slobodnih sredstava kreditora ostane bez plasmana. Tako se veći dio ovotjednog dnevnog prometa odnosio na zamjenu ranije uzetih skupih pozajmica jeftinijim. Ovakva je situacija omogućila značajniji pad cijene novca, te je ona ovoga tjedna prosiječno iznosila 9,16 posto ili gotovo 19 posto manje u usporedbi s prethodnim tjednom. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke upisani su zapisi u iznosu od 675,4 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,99 posto, upisani su zapisi u iznosu od 459 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od devet posto, upisani su zapisi u iznosu od 216,4 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, pristigle ponude u iznosu od dva milijuna kuna u cijelosti odbijene. Od 12. srpnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,592 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 10. do 13. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalamatinska banka 200 207 200 868.200 Pliva 415 465 420 2.876.223 Podravka 136 148 140 655.128 Viktor Lenac 89,50 95 95 107.523 Zagrebačka banka 0 1.370 1.401,50 1.370 1.579.218 Arenaturist 56,50 57 57 14.837 Istraturist 45 45 45 58.500 Rabac ugost. i turizam 30 30 30 10.500 Jadran-turist 38 38 38 29.941 Končar 55 55 55 99.008 Kraš 196 210 200 242.216 Privredna banka 80 83,61 80 47.241 Riječka banka 141 150 141 270.630 Riviera 78,62 80 80 14.885 Splitska banka 71 75 75 10.837 Tvornica duhana Zg. 700 700 700 15.400 Varteks 25 25 25 10.000 Zagrebačka banka E 984 1.000 984 89.616 Zagrebačka banka C 715 715 715 2.860 7.002.766 Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od sedam milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionica Plive (2,8 milijuna) te običnim dionicama Zagrebačke banke (1,5 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 19 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Najviše je, 73 kune, potonula cijena dionice Zagrebačke banke serije C. Značajnije je, 46 kuna, pala cijena dionice Plive. Slijedila ju je, s gubitkom od 30 kuna, obična dionica Zagrebačke banke, dok je dionica serije E iste banke ostvarila gubitak od 16 kuna. Dionica pak Riječke banke pojeftinila je devet, dok su dionice Dalmatinske banke i Podravke jeftinije po pet kuna. Pad cijene od tri kune zabilježile su dionice Arenaturista i Riviere, dok je dionica Privredne banke na cijeni izgubila dvije kune. Na kraju liste gubitnica, s gubitkom od 1,12 kuna, našla se dionica Rabca. Tek četiri dionice ovoga su tjedna dobile na vrijednosti. Tako je najveći rast cijene, deset kuna, zabilježila dionica Viktora Lenca. Slijedila ju je, s dobitkom od pet kuna, dionica Splitske banke, dok je dionica Končara poskupila 2,5 kuna. Na začelju liste dobitnica, as dobitkom od svega 50 lipa, našla se dionica Jadran- turista. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, CROBEX indeks potonuo je ovoga tjedna 38 bodova - na 817 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 10. do 13. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Agroprotekeinka 465,86 465,86 465,86 633.103 Ericsson-Tesla 183 189 187 104,667 Imperial 70 70 70 5.600 Riviera 80 80 80 18.800 Tankerska plovidba 100 100 100 6.400 Tvornica duhana Zagreb 700 700 700 37.100 PIF Dom 18,00 19,00 18,00 328.433 PIF Expandia 17,21 19,00 18,21 108.831 PIF Pleter 9,10 10,10 9,10 24.140 PIF Slavonski 8,37 9,20 8,50 31.931 PIF Sunce 7,70 8,10 7,70 59.340 PIF Središnji nacionalni 13,58 14,10 13,71 146.225 PIF Velebit 12,30 12,80 12,30 91.953 1.436.116 Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo mirno. Naime, ostvaren je promet od svega 1,4 milijuna kuna, a aktivno je bilo 13 dionica. Pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Najviše je, šest kuna, pala cijena dionice Ericsson-Tesle. Slijedila ju je, s gubitkom od pet kuna, dionica Tankerske plovidbe. Dionica pak Riviere pojeftinila je četiri kune. I dionice svih sedam PIF-ova izgubile su ovoga tjedna na vrijednosti. Tako je cijena dionice Slavonskog fonda pala 74, a Pletera i Velebita po 70 lipa. Dionica pak fonda Sunce pojeftinila je 69, Dom fonda 65, a Expandie 54 lipe. Na kraju liste gubitnica, s gubitkom od 19 lipa, našla se dionica Središnjeg nacionalnog fonda. Niti jedna od aktivnih dionica nije ovoga tjedna dobila na vrijednosti, tek su neke od njih uspjele zadržati prošlotjednu razinu cijene. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, VIN indeks potonuo je 14 bodova - na 352 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 06.srpnja 13.srpnja Promjena u % New York/DJIA 10.481,47 10.783,41 2,8807 Tokyo/Nikkei 17.282,37 17.342,13 0,3457 London/FTSE-100 6.419,60 6.475,70 0,8738 Frankfurt/DAX 30 6.951,09 7.195,99 3,5231 Na Wall Streetu proteklih je sedam dana bilo u znaku iščekivanja podataka o nezaposlenosti u SAD-u u lipnju, te objave polugodišnjih poslovnih rezultata američkih kompanija. Pad nezaposlenosti od četiri posto, manje od očekivanog, koji je ukazao na slabljenje američkog gospodarskog rasta, probudio je nade investitora kako američka središnja banka na svom zasjedanju 22. kolovoza neće mijenjati kamatne stope, barem do završetka predsjedničkih izbora ove godine. Nakon što je tehnološki sektor tjedan dana ranije znatno oslabio zbog najava loših poslovnih rezultata, ovih sedam dana donijelo mu je lagani oporavak. Pravi "boom" tog sektora dogodio se u četvrtak, nakon što je Internet kompanija Yahoo! objavila kako su njihovi polugodišnji rezultati znatno bolji od očekivanih. Taj je podatak povukao za sobom porast vrijednosti ostalih internet dionica, pa je i Nasdaq indeks u samo jednom danu porastao za 143 boda, da bi premašio razinu od 4.000 bodova. Financijski je sektor proveo je opreznih sedam dana. Nakon, za njih povoljnih, podataka o nezaposlenosti, investitori su nastavili sa mirnim trgovanjem u iščekivanju podataka o proizvođačkim cijenama, stanju u maloprodaji i industrijskoj proizvodnji u SAD-u u lipnju, koji određuju kretanje inflacije u toj zemlji. Taj je sektor u četvrtak probudila vijest o preuzimanju njujorške brokerske kuće PaineWebber Group od strane najveće švicarske banke UBS. Uzbudljiv kraj ovog sedmodnevnog razdoblja pridonio je porastu Dow Jones indeksa za gotovo tri posto, na 10.783 bodova. Japanski su investitori ovo razdoblje započeli pojačanim trgovanjem tehnološkim dionicama. No, nakon prošlotjednog izvješća o poslovnoj klimi, koji je izdala Bank of Japan, pojačale su se strepnje investitora da će ta banka na svom zasjedanju 17. srpnja privesti kraju 17-tomjesečno razdoblje u kojem su kamatne stope bile gotovo jednake nuli. Iako analitičri smatraju da bi takva odluka imala minimalan utjecaj na inače vrlo krhki oporavak japanskog gospodarstva, već su i same glasine o njoj imale snažan psihološki odjek na japanskim burzama. Zabrinute investitore u četvrtak je temeljito potresla vijest o drugom po veličini poslovnih slomova u japanskoj ekonomskoj povijesti. Naime, bankrot jednog od najvećih i najstarijih japanskih maloprodajnih lanaca, Sogoa, za sobom je povukao i pad vrijednosti dionica banaka kojima nije mogao otplatiti kredite. Najviše su time bile pogođene Industrial Bank of Japan, kojoj je taj kompanija ostala dužna više od 200 milijardi jena, te Fuji bank, iz koje su čak došle najave kako se možda neće moći oporaviti od gubitka 36,5 milijardi jena posuđenih Sogou. Iako je taj bankrot doveo u pitanje nastavak kreditiranja malih, već zaduženih, japanskih tvrtki, analitičari su mišljenja kako ovaj potres ne može dugo potrajati, ako se uzme u obzir vrlo dobro "zdravlje" ostalih velikih banaka. Poprilično pesimističan tjedan nije se značajnije odrazio Nikkei indeksu koji je u promatranom razdoblju dobio na vrijednosti oko 0,3 posto. Njegova je vrijednost u četvrtak iznosila 17.342 boda. Na europskim je burzama ovo bilo relativno tiho razdoblje. Trgovalo se uglavnom u tehnološkom sektoru. Do pada cijena dionica u tom sektoru u utorak je doprinio pad cijena dionica telekomunikacijskih kompanija, posebno Deutsche Telecoma (DT). Naime, u DT-u nisu željeli komentirati sve glasnije spekulacije o njihovu preuzimanju američkog proizvođača mobilne telekomunikacijske opreme - VoiceStream Wirelessa, procijenjenog na oko 30 milijardi dolara, a za kojeg je navodno zainteresiran i France Telekom. Konačni oporavak tehnološkog sektora na europska je tržišta stigao u četvrtak, nakon objave poslovnog izvješća američke Motorole. Bolje od očekivanih polugodišnje zarade američkih kompanija i olakšanje zbog vjerojatnog nemijenjanja kamatnih stopa u SAD-u investitore je opustilo pri kupovini tehnoloških dionica, donoseći porast cijena dionicama Nokie, Ericssona i Alcatela. Nasuprot dobrom tehnološkom sektoru, razdoblje je bilo prilično loše za farmaceutski sektor. Londonski FTSE indeks, u skladu s mirnim tjednom, porastao je 0,87 posto, dok je frankfurtski DAX porastao za optimističnih 3,5 posto. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 06.srpnja 13. srpnja Promjena u % Euro/USD 0,9505 0,9371 -1,4097 Euro/JPY 102,13 101,34 -0,7735 USD/JPY 107,45 108,11 0,6142 U proteklih je sedam dana najveći dobitnik bio američki dolar, čija je vrijednost porasla i u odnosu na euro i u odnosu na jen. Njegova razina od 108,11 japanskih jena u četvrtak, za 0,6 poasto je veća od one na početku razdoblja. Ujedno, ta je vrijednost i njegova najviša od 2. lipnja. Dobrih sedam dana američke valute analitičari opravdavaju uzletom na američkim burzama, te očekivanjem da se kamatne stope u SAD-u ove godine neće mijenjati. S druge strane, slabo stanje japanske valute uzrokovale su glasine o povišenju kamatnih stopa u toj zemlji, te pokušaji spašavanja banaka pogođenih bankrotom japanskog maloprodajnog lanca Sogo. Euro je pak u odnosu na obje valute izgubio na vrijednosti, i to 1,4 posto u odnosu na dolar, a 0,7 posto u odnosu na japanski jen. Na to su svakako utjecale izjava predsjednika Europske središnje banke krajem prošlog tjedna kako je problem talijanskih mirovinskih fondova postao akutan, te objava podataka o francuskom BDP-u koji je u prvom tromjesečju ove godine zabilježio porast ispod očekivanja. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 07. - 14. srpnja 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 07. srpnja 14. srpnja u % Euro 1 7,6176 7,6103 -0,09 DEM 1 3,8948 3,8911 -0,09 USD 1 7,9516 8,1168 2,07 GBP 1 12,0114 12,2059 1,61 JPY 100 7,4239 7,5612 1,84 ATS 1 0,5535 0,5530 -0,09 ITL 100 0,3934 0,3930 -0,10 CHF 1 4,9187 4,8953 -0,47 SIT 100 3,6773 3,6658 -0,31 Na tečajnici HNB-a njemačka je marka, sedmi tjedan zaredom, nastavila padati. U tom je razdoblju prema kuni oslabila 1,01 posto. U istom su promatranom razdoblju otprilike za isti postotak, oko 1,01 posto, kao i njemačka marka pojeftinili su i euro, austrijski šiling te talijanska lira. Tečaj slovenskog tolara, u posljednjih je sedam tjedana, niži u odnosu na kunu 2,34 posto. Tri su valute ovoga tjedna, u odnosu na kunu, značajnije ojačale. Tako je u usporedbi s prošlim tjednom, za 2,07 posto, ojačala britanska funta. Japanski je jen poskupio 1,84, a američki dolar 1,61 posto. 7. Vlada: O problemu pšenice iz zaliha, izgradnji bechtelove ceste, smanjenju carina svinjskog mesa Rezultati ovogodišnje žetve pšenice (više od milijun tona) su bolji od očekivanja, ali u robnim je zalihama utvrđen manjak od 96.000 tona pšenice. Ova je zemlja potkradena za oko 100.000 tona pšenice, izjavio je na sjednici Vlade, održanoj u četvrtak premijer Ivica Račan. Vlada je prihvatila više odluka vezano za izvoz tržišnih viškova pšenice i otkup ovogodišnjeg roda za popunu robnih zaliha i izvoz. Vlada je prihvatila i zaključak da se u prvoj fazi gradnje autoceste Bosiljevo - Sveti Rok izgradi polovica autoceste s jednim kolnikom, a ostvarenom uštedom američki će Bechtel graditi srazmjerno dužu cestu od čvora Sveti Rok dalje (prema Splitu). Iako će o stanju u Ravnateljstvu za robne zalihe detaljnije biti riječi na idućoj sjednici, Vlada nije mogla izbjeći pitanje manjka od 96.000 tona. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić pritom je precizno pobrojao 13 tvrtki skladištara kod kojih je ustanovljen taj manjak, čija je vrijednost 119 milijuna kuna. Nažalost, kaže Fižulić, pšenica nije jedini problem, jer ukupno nedostaje 143 milijuna kuna, a tu su i meso, rasplodne junice, brašno, kukuruz i slično. Govoreći o robnim zalihama, izvijestio je da je u ovoj godini podnijeto 17 kaznenih prijava, a u prošloj 14. Zlouporaba instituta robnih rezervi traži promjenu modela, a Vlada će forsirati tržišni model koji će unijeti reda, nasuprot starom modelu koji nas je suočio s krađom i kriminalom, poručio je premijer Ivica Račan. Problem nedostatka utvrđen je, naime, nakon Vladine odluke o izvozu 200 tisuća tona pšenice, poslu koji je početkom srpnja povjeren osječkoj tvrtki IN-CUBO, i zagrebačkom "Agrokoru". Zbog utvrđenog manjka, za izvoz iz robnih zaliha na raspolaganju je tek 74.000 tona, pa će se razlika otkupiti od seljačkih gospodarstava. Vladinim odlukama zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede da osigura 20 milijuna kuna za plaćanje razlike u otkupu za izvoz nedostajuće pšenice, a Ministarstvo financija da s proračunske pozicije Ministarstva poljoprivrede osigura 54,8 milijuna kuna za otkup ovogodišnjeg roda pšenice za popunu stalnih robnih zaliha u količini 74.000 tona. Vlada je ministra javnih radova ovlastila da s američkom tvrtkom Bechtel sklopi dodatak Okvirnom sporazumu, a prema kojem dodatku bi se autocesta Bosiljevo - Sveti Rok (investicija od 719 milijuna dolara) gradila u fazama. U prvoj bi se fazi izgradila polovica autoceste (iako bi pripreme bile za puni profil), a ušteđenim iznosom, oko 148 milijuna dolara, s Bechtelom bi se ugovorila gradnja srazmjerno duže trase, odnosno ceste od Svetog Roka dalje. Iako gradnja u fazama poskupljuje radove za oko 35 posto, ministar Radimir Čačić kaže kako bi "dinamička" ušteda mogla biti oko 147 milijuna dolara. Naime, razlog promjene je procjena da bi se tek za 13 godina na 138 kilometara dugoj trasi autoceste Bosiljevo - Sveti Rok mogao dosegnuti zadovoljavajući intenzitet prometa. U mogućnosti smo, u svakom trenutku, dođe li do bitnog pomaka u intenzitetu prometa, donijeti odluku da uđemo u puni profil, kazao je Čačić. Istaknuo je kako se radi i na rekonstrukciji i obnovi ceste od Zagreba prema Splitu preko Plitvica. Od prodaje je iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju Vlada izuzela 108.472 dionica koprivničke Podravke (nominalne vrijednosti 32,5 milijuna kuna) koje će se dodijeliti stradalnicima Domovinskog rata koji do sada nisu ostvarili to zakonsko pravo. Zbog manjka svinjskog mesa Vlada privremeno smanjila carine Nedostatak svinjskog mesa na domaćem tržištu, visoke cijene i pojačane potrebe zbog ovogodišnje obećavajuće turističke sezone, razlog su da je Vlada privremeno snizila carinske stope te ukinula količinsku carinu za uvoz živih svinja i određenih kategorija smrznutog svinjskog mesa. Vlada je danas ukinula i količinske carine za uvoz jagoda, dok su zbog zaštite domaće proizvodnje uvedene sezonske količinske carine za uvoz breskvi, nektarina i paprika. Stoga je Vlada snizila carinsku stopu za uvoz živih svinja za klanje sa 20 na 10 posto i ukinula dosadašnju količinsku carinu od 4 kune po kilogramu. Na 10 posto privremeno je snižena carinska zaštita i ukinuta količinska carina za druge kategorije svinjskog mesa - trupove i polovice, slaninu prošaranu mesom, kare bez masnoća, butove i lopatice bez kostiju. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pratit će tijek uvoza te najavljuju kako će s očekivanim rastom ponude domaćih svinja pravodobno reagirati i ponovno uvesti carine za te proizvode. 8. Vlada: Zatvorena sjednica Na zatvorenom dijelu sjednice, održanom u četvrtak, kojom je predsjedao premijer Ivica Račan, Vlada Republike Hrvatske očitovala se o amandmanima na prijedloge zakona koji se nalaze u saborskoj proceduri. Vlada je razriješila dužnosti glavnog urednika Hine Benjamina Tolića, a tu će dužnost do imenovanja novog urednika obavljati njegov zamjenik Darko Odorčić. Kako je priopćeno iz Ureda Vlade za odnose s javnošću Vlada je prihvatila izvješće o radu Državnog inspektorata za proteklu godinu i dala suglasnost za zaključivanje Ugovora o gospodarenju dionicama i poslovnim udjelima između Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog fonda za privatizaciju. Usvojeno je izvješće o stanju u Krapinskim i Varaždinskim toplicama u vezi smještaja hrvatskih ratnih vojnih invalida. Imenovano je Povjerenstvo za javno otvaranje ponuda za kupnju zrakoplova Challenger u vlasništvu države, na čijem je čelu Damir Kuštrak, zamjenik ministra financija, a prihvaćena je najpovoljnija ponuda za provedbu otkupa pšenice roda 2000. i izvoza tržnog viška. Vlada je predložila Predsjedniku Republike potvrđivanje Ante Rade i Mladena Mohra podžupanima Bjelovarsko-bilogorske županije. Razriješen je dužnosti ravnatelja Nacionalnog parka Brijuni Zoran Čalić, a ravnateljem je imenovan Ratomir Ivičić. Vlada je razriješila dosadašnjega predsjednika i članove Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje, te imenovala novi Savjet kojim će predsjedati Dražen Budiša. 9. Zastupnički dom: Prihvaćen zakon o poticanju ulaganja, izglasane izmjene zakona potrebne za ulazak hrvatske u WTO imenovan guverner HNB-a, zamjerke izmjenama zakona o privatizaciji Zastupnički dom Sabora prihvatio je u četvrtak većinom glasova Zakon o poticanju ulaganja. U prethodnoj raspravi zastupnici vladajuće šestorke pohvalno su se izrazili o zakonu, izražavajući nadu kako će se poticajnim mjerama privući veliki strani ulagači, dok je oporba ocijenila kako je zakon deklarativan i nedorečen. Prihvaćenim zakonom, pravo na poticajne carinske i porezne mjere imat će svaki ulagač koji će uložiti najmanje četiri milijuna kuna, i to u novoosnovano poduzeće. Pritom će poduzeće koje uloži najmanje deset milijuna kuna u idućih deset godina plaćati porez na dobit od sedam posto, ako zaposli najmanje 30 djelatnika. Na veća ulaganja i veći broj zaposlenih, porez će se dodatno smanjiti na tri, pa čak i nula posto. Pritom će država pomoći ulagačima dajući im za svakog zaposlenog jednokratnu pomoć od 15 tisuća kuna. Također, dat će im u zakup ili prodati nekretnine iz svog vlasništva pod povoljnim uvjetima. U tu svrhu u roku od četiri mjeseca trebala bi biti osnovana dva fonda - Fond nekretnina za poticanje ulaganja i Fond za poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Na poslijepodnevnoj sjednici, Dom je raspravljao i o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna. Kako bi se ubrzala privatizacija i spasila određena poduzeća koja unatoč velikim dugovima imaju šansu za opstanak, Vlada je predložila da Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) može raspolagati državnim potraživanjima u poduzećima koja su u državnom portfelju. Pritom HFP može otpisati ili reprogramirati ta potraživanja. Smatramo, kazao je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, kako bi to bio veliki poticaj da se u tim poduzećima spasi barem dio radnih mjesta. Radi se o otprilike 1.800 poduzeća, čije ukupne obveze iznose čak 49 milijardi kuna, a koja zapošljavaju oko 240 tisuća djelatnika, zaključio je Kuštrak. Većina zastupnika ocijenila je to dobrim prijedlogom, no Ivan Šuker (Klub HDZ-a) ustvrdio je da se HFP-u daju "strahovito velike ovlasti". Pritom nije jasno, kazao je, da li te tražbine predstavljaju samo potraživanja proračuna, ili i mirovinskog te zdravstvenog fonda. Nejasno je, također, hoće li se dugovi otpisivati ili reprogramirati i onim poduzećima u kojima država ima i manjinske udjele, primjerice svega dva posto. U nastavku sjednice Dom je bez rasprave jednoglasno prihvatio Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika, po kojemu dužnosnici postaju i glavni državni rizničar, predstojnici ureda, ravnatelji vladinih agencija i direkcija, te ravnatelji zavoda koje imenuje Vlada. Izglasane izmjene zakona potrebne za ulazak hrvatske u WTO Zastupnički dom Sabora izglasao je izmjene triju zakona koji su preduvjet ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Parlament je izglasao izmjene zakona o PDV-u, financiranju jedinica lokalne samouprave i o carinama, uklonivši prepreke za ulazak Hrvatske u WTO, najavljen za 17. srpnja. Sabor je prihvatio i izmjene zakona o privatizaciji, iz kojega su, na inicijativu zastupnika, izbačene odredbe po kojima bi mali dioničari dobili dodatne popuste za kupnju dionica. Iz zakona je izbačen model prodaje 'posrnulih' poduzeća za jednu kunu, zbog prigovora zastupnika Vladi da bi na taj način nagradila tajkune koji su upropastili tvrtke. Sabor je zaključio da će sve to urediti novim zakonom o privatizaciji, ali tek nakon što donese zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije, koji je nedavno upućen u drugo čitanje. Sadašnjim izmjenama zakona o privatizaciji jedino će biti objedinjen portfelj dionica državnih poduzeća u jedinstveni fond Republike Hrvatske, kojim će upravljati Hrvatski fond za privatizaciju. Željko Rohatinski imenovan guvernerom HNB-a, Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora imenovao je Željka Rohatinskog za novog guvernera Hrvatske narodne banke (HNB). Dom je razriješio dosadašnjeg guvernera Marka Škreba, koji je prije nekoliko mjeseci mandat stavio na raspolaganje, s obzirom da je Sabor odbio financijska izvješća HNB-a. Rohatinski je za guvernera imenovan većinom glasova: Zastupnici HDZ-a i HSP-a bili su suzdržani, a kako su pojasnili njihovi predstavnici, oni nemaju primjedbi na stručnost novog guvernera, nego na to što su bili isključeni iz konzultacija oko čelnog čovjeka središnje banke. Brojne zamjerke izmjenama zakona o privatizaciji U raspravi o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o privatizaciji u Zastupničkom domu Sabora zastupnici su najavili brojne amandmane, uz obrazloženje da je u zakonu niz nejasnoća. Iz istih su razloga neki, pak, predložili da se zakon uputi u treće čitanje. S obzirom na to da je više od 500 tisuća malih dioničara odustalo od otplate dionica uz popust, Vlada u ovom zakonu predlaže dodatni 80- postotni popust malim dioničarima na neotplaćeni dio dionica. Pritom se dioničarima koji su svojedobno odustali od otplate omogućuje da ponovno počnu s njom. Međutim, upitno je, smatraju neki zastupnici, da li će to potaknuti male dioničare da ponovno kupuju dionice, s obzirom na to da se one prodaju po nominalnoj, a ne tržišnoj cijeni koja je znatno niža. Tim više što se dodatni popust ne odnosi na zatezne kamate, koje se zaračunavaju od prestanka otplate, a one će vjerojatno biti znatno veće od vrijednosti dionica, I dok se oko tih odredaba vodila velika polemika, zastupnici su bezrezervno podržali prijedlog da se prezadužena poduzeća iz državnog portfelja prodaju za jednu kunu. O Konačnom prijedlogu izmjena Zakona o privatizaciji glasovat će se na poslijepodnevnom nastavku sjednice. Tada će se glasovati i o paketu od tri zakona vezana uz skorašnji pristup Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) - izmjenama Carinskog zakona, izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave. Njima se, jednostavno rečeno, smanjuju carine i porezi na uvoz i distribuciju filmova, te softvera. U jutrošnjoj kraćoj raspravi zastupnici su, uz manje zamjerke, podržali taj paket zakona. 10. Sabor: Zakon o radu ojačat će socijalnu sigurnost radnika Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora jednoglasno je u četvrtak prihvatio izmjene Zakona o radu u prvom čitanju, prvi iz paketa od 10 radno-socijalnih zakona kojima će se ojačati socijalna sigurnost radnika. Jedna je od ključnih izmjena, smatra Milanka Opačić (Klub zastupnika SDP-a), što će poslodavac morati dati radniku obračun njegove plaće, čak i ako mu je nije isplatio. Time radnik dobiva vjerodostojnu ispravu koju može koristiti na sudu, što dosad nije bio slučaj, zaključila je. Svi su zastupnici pohvalili i odredbu kojom se legalizira pravo radnika na štrajk zbog neisplate plaća. Prije su, naime, zbog takvog štrajka radnici mogli dobiti otkaz. To je, istaknuto je, jedna od mjera koja bi trebala osigurati redovitu isplatu plaća. Zakonom se, također, predlaže da se plaće za prethodni mjesec moraju isplatiti do 15. u idućem, a ne nakon mjesec dana kako je bilo utvrđeno prije. Vesna Pusić (Klub LS/HNS-a) pozitivno je ocijenila izmjene, te predložila da se radno vrijeme smanji na 40 sati tjedno. No, da se to ne primjenjuje odmah, nego tek za nekoliko godina, kada se steknu uvjeti za to. Pohvalila je i prijedlog da radnici imaju pravo na ponovno zapošljavanje u poduzeću iz kojeg su bili otpušteni, ako se ponovno pojavi potreba za njegovim radnim mjestom. No, neki zastupnici smatraju da iz zakona ne bi trebalo ukinuti status majke odgojiteljice. To je, doduše, bila samo deklarativna norma i taj se status majkama s četiri i više djece doista treba urediti posebnim zakonom, no brisanjem iz ovog zakona nastala bi praznina koja možda nikada ne bi bila popunjena, kazala je Ljubica Lalić (Klub HSS). Protiv toga je i Jadranka Kosor, pa je najavila da će Klub zastupnika HDZ-a do jeseni pripremiti zakonski prijedlog zakona o statusu roditelja odgajatelja. Neki su, pak, zastupnici predložili da se u zakon ponovno uvede termin radnika, umjesto zaposlenika i posloprimca jer, kažu, nema smisla ideologizirati termin radnika. U svom je Programu Vlada obećala da će zaštititi pravo radnika na redovito primanje plaće i ovo je prvi korak ka tom cilju, kazao je na kraju rasprave ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Dodao je i to kako će se izmjenama Stečajnog zakona, o kojima će se ovih dana također raspravljati, u stečajnim postupcima prvo morati namiriti plaće, a zatim svi ostali vjerovnici. Tim i drugim zakonskim rješenjima ojačat će se socijalna sigurnost radnika, ali i stvoriti uvjeti za gospodarski rast, zaključio je Vidović. 11. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na su aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, održanoj u utorak, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. No, budući pristigle ponude nisu bile u tom iznosu, ostvaren je iznos emisije od 75 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,975 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od devet posto. Najniža je ponuđena cijena bila na 98,919 kuna, uz kamatu od 9,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,919 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 9,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 10,67 posto. Istodobno, održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 91 dan te su na prodaju ponuđeni zapisi u vrijednosti od 101 milijun kuna. Pritom je najviša ponuđena cijena iznosila 97,508 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, s kamatnom stopom od 10,25 posto. Najniža je ponuđena cijena iznosila 97,508 kuna, uz kamatu od 10,25 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena određena na 97,508 kuna. Sukladno tome, zapisi se izdaju uz kamatu od 10,25 posto. Inače, udijela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je pak iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 1,851 milijardi kuna. Od toga je 1,281 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, a 529,8 milijuna kuna na rok od 91 dan, dok je na rok od 182 dana upisano 40,5 milijuna kuna Slijedeća će se aukcija održati 18. srpnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, s dospijećem od 42 dana. 12. Međunarodne pričuve HNB-a premašile 3,5 milijardi dolara Ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) su s danom 11. srpnja ove godine, prvi put u povijesti Republike Hrvatske i njene središnje banke zadužene za upravljanje tim pričuvama, dosegle i premašile razinu od 3,5 milijardi američkih dolara te točno iznose 3,581 milijardi USD, izviješćeno je danas iz HNB-a. Porast pričuva tijekom mjeseca srpnja ostvaren je uslijed devizne aukcije provedene 7. srpnja kada je Hrvatska narodna banka na deviznom tržištu od banaka kupila 77,8 milijuna eura (73,7 milijuna USD), kao i otkupa deviza od Ministarstva financija u iznosu od 14 milijardi japanski jena (131 milijun USD) 11. srpnja ove godine. 13. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze promet od 85,1 tisuću kuna Na današnjoj javnoj dražbi Zagrebačke burze ostvareno je 85.146 kuna prometa ili 21.859 njemačkih maraka. Pritom su iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) za gotovinu prodane dionice i udjeli pet trgovačkih društva; riječke tvrtke Teh-projekt niskogradnja d.o.o., zagrebačke tvrtke Union d.d., splitske tvrtke Palma turist d.d., zagrebačke Tekstilne štamparije d.o.o. i tvrtke Lovac d.d. iz Zagreba. Brokerska kuća Investco kupila je paket od 3,65 posto udjela tvrtke Teh-projekt niskogradnja po cijeni od 28.824 kune. Paket od šest dionica zagrebačkog Uniona prodan je za 22.800 kuna, a posao je obavila brokerska kuća EA Sistem, dok je brokerska tvrtka Investco obavila kupnju paketa od deset dionica splitskog Palma turista, u vrijednosti 3895 kuna. Na današnjoj je javnoj dražbi za gotovinu prodan i paket od 1,36 posto udjela tvrtke Tekstilna štamparija u vrijednosti 23.784 kune, a transakciju je obavila brokerska kuća TRCIN Vrijednosnice. Paket od tri dionice zagrebačkog Lovca kupila je brokerska kuća Moneta po cijeni od 5842 kune. 14. Udruga banaka o reformi platnog prometa i izmjenama zakona o bankama Provedba reforme platnog prometa te prijedlog izmjena Zakona o bankama bile su glavne teme sjednice Izvršnog odbora Hrvatske udruge banaka (HUB), priopćeno je u ponedjeljak iz HUB-a. HUB ocjenjuje da je provedba reforme platnog prometa stigla do faze u kojoj je potrebno jasno odrediti rokove, preostale zadatke i uloge. Dokument Hrvatske narodne banke (HNB) još iz 1995. "Osnove unaprjeđenja domaćeg platnog prometa", koncept je kojega treba privesti kraju i nadograditi definiranjem prijelazne faze. Banke koje namjeravaju obavljati platni promet za svoje komitente, već su uložile znatna sredstva i resurse u taj projekt i žele dobro planirati završnu fazu. Stoga je HUB osnovao radnu skupinu i pozvao HNB i Ministarstvo financija da naprave zajednički terminski plan svih radnji i pretpostavki za dovršenje reforme domaćeg platnog prometa. Središnjoj banci je, kako ističu iz HUB-a, upućen prijedlog izmjena Zakona o bankama. Predloženo je 20-ak izmjena za poboljšanje Zakona, jer u HUB-u ocjenjuju da su neke odredbe postale neaktualne, a neke restriktivnije odredbe potrebne u vrijeme njihova donošenja i krize bankarskog sustava 1998. sada su suvišne. Na sjednici Izvršnog odbora HUB-a podržan je početak aktivnog rada na novom Zakonu o sprečavanju pranja novca zajedno s Uredom za sprečavanje pranja novca, te su dogovorene glavne odrednice prijedloga reforme sustava osigurane štednje, kako bi on što bolje mogao odgovoriti mogućim novim zahtjevima te ujedno bolje odražavao podjelu obveza i odgovornosti. 15. Počelo slanje naloga za isplatu osigurane štednje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) u utorak je, kako je bilo i najavljeno, započela sa slanjem naloga za isplatu dijela osigurane štednje na adrese 24.000 štediša sedam banaka u stečaju. Sve štediše, sa ulozima od 65.000 do sto tisuća kuna, dobit će naloge za isplatu po 12.500 kuna, a za što je na računu DAB-a osigurano 300 milijuna kuna. Naloge će svaki štediša dobiti na kućnu adresu. Riječ je o velikom broju, 24.000 štediša, zbog čega ni tehnički nije moguće sve obaviti u roku dan, dva. Svi će dobiti naloge, ističe direktorica Sektora za osiguranje štednih uloga Đurđica Ognjenović, pozivajući štediše za strpljenje. Jučer i danas poslano je oko 6.000 naloga, a u DAB-u se nadaju da će ovog ili najkasnije početkom idućeg tjedna poslati naloge svim štedišama. Naloge će dobiti štediše Županjske banke, Gradske banke Osijek, Glumina banke, Komercijalne banke, Ilirija banke, Neretvansko gospodarske banke Ploče i Invest štedionice s iznosima štednje iznad 65.000 kuna (osigurana štednja do toga iznosa je već isplaćena). Procedura za isplatu osigurane štednje ostaje ista i štediše će iznos od 12.500 kuna moći podići uz nalog za isplatu, osobne dokumente, te dokumente o štednji (štedna knjižica, ugovor ili račun). Osigurana štednja moći će se podići u poslovnicama sedam banaka - Privredne banke Zagreb, Zagrebačke banke, Riječke, Splitske, Slavonske, Dubrovačke i Croatia banke. Nakon ove isplate, preostaje obveza 2,03 milijardi kuna osigurane štednje štedišama sedam banaka u stečaju. No, kako su krajem prošle i tijekom ove godine u stečaj otišle još tri banke (Promdei, Hrvatska gospodarska i Agro-obrtnička banka) u kojima osigurana štednja iznosi 361 milijun kuna, ukupne obveze po osiguranoj štednji iznose nešto manje od 2,4 milijarde kuna. Isplata osigurane štednje u te tri banke provodit će se kao i u ostalima, a kako je najavljeno isplata bi za HGB i AOB mogla početi u kolovozu, ili rujnu. 16. PBZ od petka isplaćuje dospjeli obrok stare devizne štednje Privredna banka Zagreb (PBZ) od petka, 14. ovoga mjeseca, počinje sa isplatom kamate i jedanaestog dospjelog obroka štedišama vlasnicima stare devizne štednje, izvijestili su iz te banke. Kamatu i svoj dospjeli obrok štediše mogu podizati u svojoj matičnoj poslovnici PBZ-a. 17. Primorac: Isplatiti osiguranu štednju i donijeti strategiju razvoja Iz dosadašnjih dviju bankarskih kriza stečena su iskustva, ali je plaćena visoka cijena. Za novo vrijeme treba nam nova strategija (tehnološka, razvojna i sl.), potrebno je osigurati isplatu osigurane štednje u bankama u stečaju, kvalitetnije upravljanje stečajevima i imovinom koju je preuzela Državna agencija za sanaciju banaka. Potrebno je definirati ulogu države, Hrvatske narodne banke i banaka uz korištenje novih tehnologija. Istaknuo je to dr. Žarko Primorac, urednik posebnog izdanja Privrednog vjesnika "Banke - Hrvatska i svijet; rang lista hrvatskih banaka za 1999." koje je u utorak predstavljeno u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ovogodišnja, osma po redu, rang lista uključuje 47 banaka, što je 13 manje nego godinu prije. Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb (PBZ) i Riječka banka na prva su tri mjesta hrvatskih banaka po ukupnom temeljnom kapitalu, po jamstvenom kapitalu i dobiti prije i poslije oporezivanja. Po aktivi Zagrebačka i PBZ su na prva dva mjesta, dok je na trećem Splitska, a na četvrtom Riječka banka. Urednik specijalnog izdanja Privrednog vjesnika, dr. Primorac analizirao je proteklo razdoblje u hrvatskom bankarstvu, pitanje je li izišlo iz krize i što se može očekivati idućih godina, a na što, rekao je, nije moguće jednoznačno odgovoriti. U proteklih deset godina hrvatsko je bankarstvo prošlo kroz proces čišćenje, poboljšana je njegova vlasnička struktura (inozemni kapital u imovini banaka sudjeluje sa 66 posto), poboljšano je upravljanje rizicima, posljednjih mjeseci došlo je do "stidljivog" rasta štednje, a neke su banke snizile kamatne stope. Bankarstvo je prošlo kroz dvije bankarske krize, a dosadašnji trošak sanacije procjenjuje se na 5,4 milijarde dolara. Val stečajeva "odnio" je 15-ak banaka, a Primorac smatra da sistemska kriza u bankarstvu više nije moguća, iako upozorava da psihološki moment "može svašta učiniti". Procjenjuje naime, da "podrhtava" još desetak malih i srednjih banaka. Te su banke u zoni opasnosti. Nastavit će se 'čišćenje', ne bi bilo dobro da to bude stečajevima, jer je procesom čišćenja moguće upravljati. Potrebna je strategija "izlaska" takvih banaka s tržišta, odnosno strategija poticanja koncentracije, i jačanja banaka, poručio je Primorac. U svojoj analizi hrvatski bankarski sektor ocijenio je nerazvijenim, pritom upozorivši na izuzetno nizak stupanj korištenja kapaciteta, drastično nisko korištenje potencijala. Potkrijepio je to podatcima da je ukupna aktiva bankarskog sektora oko 65 posto BDP-a, što je znatno ispod razine u drugim tranzicijskim državama, aktiva je tek 5,5 puta veća nego ukupni kapital banaka, dok je u europskim državama veća od 22 puta. Izuzetno je niska i aktiva po zaposleniku, u Hrvatskoj 650.000 dolara, dok je u Europi oko pet milijuna dolara. Banke će ili morati povećati efiksnost ili smanjiti broj zaposlenika (ukupno ih je 16.567), poručio je Primorac. Analizirajući prihode banaka zamijetio je da, za razliku od banaka u svijetu, u Hrvatskoj rastu prihodi od kamata i sada već dosižu 72 posto u ukupnom prihodu. Kamatne stope, unatoč pojedinim sniženjima, i dalje su previsoke i prosječno iznose 14,5 posto. No, Primorac je skeptičan i ne očekuje njihovo smanjenje. Razlozi tome su imobilizirana imovina, visoki kreditni rizici, visoki troškovi i pasivne kamate, nefunkcioniranje sudstva, niska aktivnost bankarskog sustava, a sve dok se tu nešto ne promjeni ne može se očekivati snižavanje kamatnih stopa, kazao je Primorac. Najozbiljniju opasnost za hrvatsko bankarstvo Primorac vidi u problematičnom privrednom sektoru, kojemu banke i inače daju sve manje kredita, a zabrinjava ga što nema jasne razvojne strategije. Upozorava i na sporo vraćanje povjerenja u bankarski sustav zbog čega prioritet države mora biti isplata osigurane štednje. 18. Zagrebačka, PBZ i Riječka banka najveće banke u Hrvatskoj Zagrebačka banka na prvom, Privredna banka Zagreb na drugom i Riječka banka na trećem mjestu, na rang ljestvici su hrvatskih banaka po ukupnom temeljnom kapitalu, jamstvenom kapitalu te ostvarenoj dobiti prije i poslije oporezivanja u poslovnoj 1999. Rang lista 47 banaka, specijalno izdanje "Privrednog vjesnika" pod nazivom "Banke-Hrvatska i svijet" predstavljeno je u utorak u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Po ukupnom temeljnom kapitalu od 2,1 milijardu kuna, Zagrebačka banka je i u 1999. zadržala prvo mjesto na rang-ljestvici hrvatskih banaka. Slijedi, kao i za 1998. godinu, Privredna banka Zagreb, sa 1,98 milijardi kuna temeljnog kapitala te Riječka banka sa 505 milijuna kuna, a redoslijed je isti kao i godinu prije. Po jamstvenom kapitalu, redoslijed je identičan. Po aktivi su Zagrebačka i PBZ na prvom i drugom mjestu, a treća je Splitska banka, kakav je redoslijed i kod ukupnih prihoda. Naime, Zagrebačka banka ostvarila je 2,6 milijardi kuna prihoda, Privredna banka Zagreb 1,4 milijarde kuna, a Splitska 684 milijuna kuna prihoda. Najveću dobit prije oporezivanja u 1999. od 372 milijuna kuna, ostvarila je Zagrebačka banka, PBZ je ostvarila 221 milijun kuna dobiti, a Riječka banka 90 milijuna kuna. No kod usporedbe pokazatelja aktive prema zaposlenom, kapitala u odnosu na aktivu, dobiti u odnosu na kapital te dobiti u odnosu na aktivu, situacija je drugačija. Po pokazatelju aktive po zaposlenom na prvom je mjestu Hypo Alpe- Adria Bank (16,9 milijuna kuna), Štedbanka (14,3 milijuna kuna) te Hrvatska poštanska banka (13 milijuna kuna). Po pokazetalju odnosa kapitala prema aktivi, sa 86,52 posto na prvom je mjestu Hypo Alpe Adria Bank, slijedi Convest banka sa 68,35 posto te Gospodarsko kreditna banka za 61,94 posto. Po odnosu dobit prema kapitalu, na prvom je mjestu Požeška banka (43,65 posto), slijedi Raiffeisenbank Austria (sa 19,71 posto) te Bjelovarska banka (18,1 posto). Požeška banka je na prvom mjestu i po odnosu dobiti prema aktivi (6,60 posto), slijedi Gospodarsko kreditna banka (6,39 posto) te Cassa Risparmio di Trieste-Banca (4,28 posto). Tek četiri banke imaju kreditni rejting - Dalmatinska banka (BB+), Splitska banka (BB+), Varaždinska banka (BB) i Zagrebačka banka (BB+ i Ba1), a njih 24 svoju web stranicu. Najviše zaposlenih, od njih ukupno 16.567, je u Zagrebačkoj banci, 4055 te Privrednoj banci Zagreb, 3.258. Iznad tisuću zaposlenih imaju Splitska banka, 1108 te Riječka banka, 1093. Rang ljestvica donosi i popis 24 banke koje imaju bankomate. Tako od ukupno 642 bankomata, njih 173 ima Zagrebačka banka, 81 PBZ i 80 Raiffeisenbank Austria dd. Među 100 najvećih srednjoeuropskih banaka je i 11 hrvatskih banaka, od kojih je na (najvišem) 10. mjestu Zagrebačka banka, na 17. PBZ, a Riječka banka je na 49. mjestu. 19. Prošle godine pozitivan rezultat poslovanja banaka i štedionica Prošlogodišnji su financijski rezultati banaka i štedionica povoljniji nego godinu dana prije. Banke i štedionice prošle su godine poslovale s konsolidiranim pozitivnim financijskim rezultatom od 34,9 milijuna kuna (dobit je iznosila 1,26 milijardi kuna, a gubitak 1,23 milijarde kuna), dok su 1998. poslovale s negativnim rezultatom od 2,5 milijardi kuna, podatci su Zavoda za platni promet (ZAP). Informacija ZAP-a o osnovnim financijskim rezultatima poslovanja banaka i štedionica u prošloj godini izrađena je na temelju godišnjih statističkih izvješća. Obrađeni su podatci, uglavnom nerevidirani, 53 aktivne i 3 banke u stečaju, te 33 aktivne i jedne štedionice u stečaju. Izvještaje nisu predale četiri banke i tri štedionice u stečaju, te po jedna aktivna banka i štedionica. Prema podatcima ZAP-a, ukupni su prihodi banaka i štedionica u prošloj godini bili veći od rashoda za 148,9 milijuna kuna. Rezultat je to rasta ukupnih prihoda koji su sa 13,06 milijardi kuna bili za 3,7 posto viši nego u 1998. godini, dok su rashodi bili manji za 13,4 posto i u prošloj su godini iznosili 12,9 milijardi kuna. Pritom se na 56 banaka odnosi čak 97 posto ukupnih prihoda i 96,5 posto rashoda, dok se na 34 štedionice odnosi tek 3 posto ukupnih prihoda (390 milijuna) i 3,5 posto rashoda (425 milijuna kuna). U strukturi ukupnih prihoda banaka i štedionica najzastupljeniji su, s udjelom od 66,1 posto, kamatni prihodi. U prošloj su godini ti prihodi bili 8,6 milijardi kuna, što je 1,6 posto više nego u 1998. Slijede potom ostali prihodi (udjel od 20,1 posto), te nekamatni prihodi od provizija ili naknada (12,2 posto). Strukturu ukupnih rashoda određuju tri vrste troškova - opći administrativni (udjel 25,5 posto), kamatni (30,9 posto), te ostali redovni troškovi s udjeloj 37,4 posto (4,8 milijarde kuna) od kojih se glavnina, 84,7 posto, odnosi na troškove vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke. Prema informaciji ZAP-a, banake i štedionica u prošloj su godini ostvarile dobit prije oporezivanja od 1,37 milijardi kuna. Odbije li se obračunati porez na dobit u iznosu od 113,9 milijuna kuna, dobit tekuće godine iznosila je 1,26 milijardi kuna, što je 56,6 posto više nego u 1998. Od ukupno 90 banaka i štedionica koje su dostavile podatke, ZAP ističe da dobit koju je iskazala 41 banka iznosi 1,2 milijardi kuna, a da se 28,8 milijuna kuna dobiti odnosi na 20 štedionica. Pritom je oko dvije trećine dobiti banaka koncentrirano u osam banaka, a u štedionicama u svega njih četiri. Ukupni pak gubici u prošloj godini iznose 1,2 milijarde kuna, što je 63 posto manje nego godinu ranije. Od toga se na 15 banaka odnosi 1,1 milijarda kuna, a na 14 štedionica 93,2 milijuna kuna. Kod banaka je zamjetno da se više od polovice gubitaka odnosi na tri banke u stečaju. Tako se na Županjsku, Gradsku banku Osijek, Neretvansko- gospodarsku banku odnosi 605,9 milijuna kuna, dok 12 preostalih banaka iskazuje ukupni gubitak 528,1 milijun kuna. I dok ukupni bankarski sustav, te same banke bilježe pozitivne rezultate, same štedionice prošlu su poslovnu godinu završile s negativnim financijskim rezultatom, odnosno gubicima koji su za 64,4 milijuna kuna veći od dobiti. Gubici štedionica u prošloj su godini više nego udvostručeni u odnosu na 1998., a ukupni je njihov prošlogodišnji iznos od 93,2 milijuna kuna trostruko viši nego iskazana dobit štedionica (29 milijuna kuna). Razlike u rezultatima između banaka i štedionica vide se i u odnosu između ukupnih prihoda i rashoda. I dok je taj odnos kod banaka poboljšan, i one su na svakih 100 kuna troškova ostvarile 101,7 kunu prihoda, ili 17,3 kune više nego 1998., kod štedionica je pogoršan, jer su u 1999. na svakih 100 kuna troškova ostvarile 86,3 kune prihoda, ili 2,5 kuna manje nego li 1998. ZAP ocjenjuje da su na prošlogodišnje rezultate poslovanja u bankarstvu umnogome utjecali recesija i smanjena gospodarska djelatnost, nelikvidnost i nezaposlenost, kosovska kriza, strogi okviri monetarne politike, slab dotok inozemnog kapitala, afere i neprofesionalno ponašanje dijela banaka, narušeno povjerenje štediša, a u nekim bankama i izgubljeno. Zbog lošeg poslovanja i jačanja konkurencije slabije banke i štedionice nisu uspjele opstati na bankovnom tržištu i u prošloj je godini pokrenut stečaj za sedam banaka. Proces eliminacije nije dovršen i za neke je banke i štedionice otpočeo u prvom polugodištu ove godine, ističe se u Informaciji ZAP-a. 20. D&B: Rzik za ulaganje u Hvatsku i dalje nepromijenjen Hrvatskoj je za mjesec srpanj dodijeljena ocjena poslovnog rizika za ulaganja - DB5a, nepromijenjena od svibnja ove godine, kada je prvi put nakon 19 mjeseci ta ocjena za Hrvatsku poboljšana. Objavljeno je to iz Dun&Bradstreet-a (D&B), jedne od vodećih međunarodnih agencija za poslovne informacije i bonitete, u čijem je izvješću za srpanj Hrvatska i dalje na devetom mjestu na listi 24 zemlje srednje i istočne Europe. Nedavno objavljeni podaci za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju pozitivne promjene vanjskog sektora Hrvatske - izvoz se povećao za 2,4 posto, a uvoz smanjio za 3,5 posto (na godišnjoj razini), napominju iz D&B-a. U dolazećim mjesecima, kako kažu iz te agencije, u Hrvatskoj će se granično povećati uvoz kapitalnih dobara za potrebe tekućeg programa restrukturiranja, te uvoz namijenjen za osobnu potrošnju. Takav će rast uvoza, prema procjenama analitičara D&B-a, biti ublažen povećanjem izvoza s obzirom na približavanje Hrvatske međunarodnim trgovinskim asocijacijama. Trenutačna ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske - DB5a, najbolji je mogući rejting u razredu DB5 koji neku zemlju označava kao područje visokog rizika. No, istaknuli su nedavno iz tvrtke Bonline, koja je predstavnik D&B-a u Hrvatskoj, takva je ocjena zapravo pozicija s koje bi Hrvatska ubrzo mogla, možda već završetkom ovogodišnje turističke sezone, prijeći u razred DB4, odnosno područje umjerenog rizika za ulagače. 21. Poslovanje na VTV-u u 1999 godini Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) poslovnu je 1999. gdinu završilo sa dobiti od 43.876 kuna,a ostvaren je rekordni godišnji promet u iznosu od 447.588.714 kuna, ističe se u Godišnjem izvještaju VTV-a. Najviše se pritom na mjesečnoj razini trgovalo u prosincu, kada je protrgovano dionica u vrijednosti više od 133 milijuna kuna, dok je najviši dnevni promet zabilježen 28. prosinca te je iznosio 58.203.848 kuna. Prošla je poslovna godina bila najuspješnija po prometu od osnutka Tržišta. Takav obrat desio se zbog činjenice da su svi privatizacijski investicijski fondovi uvrstili svoje dionice u posebnu PIF kotaciju. Osim toga PIF-ovi su na VTV-u prodavali dionice iz svog portfelja čime se povećala ukupna tržišna kapitalizacija dionica kojima se trgovalo na Tržištu. Naime, čak 97,60 posto ukupnog godišnjeg prometa ostvareno je na listi ponude i potražnje od čega 81,37 posto dionicama iz portfelja privatizacijskih investicijskih fondova (PIF). Vrijednost indeksa VIN prošle se godine kretala u rasponu od 256 bodova (najniža razina) do 304 boda (najviša razina). Uvrštenje svih sedam PIF-ova u PIF kotaciju u travnju prošle godine bio je značajan trenutak ne samo za Tržište već i za hrvatsko tržište kapitala u cijelosti, ocjenjuju na VTV-u. Značaj uvrštavanja naglašen je činjenicom da je temeljni kapital PIF-ova zbirno iznosio više od 2,6 milijardi kuna, iza kojih stoji više od 200 tisuća malih dioničara. Osnovna karakteristika trgovanja dionicama PIF-ova jest visoka likvidnost pri čemu se, u godini koja slijedi, očekuje porast opsega trgovanja kao i cijene dionica PIF-ova, kažu na VTV-u. 22. Statistika U svibnju 23,6 milijardi kuna nepodmirenih obveza - Krajem svibnja nepodmirene obveze pravnih osoba, evidentirane u Zavodu za platni promet (ZAP), iznosile su 23,6 milijardi kuna, što je za 828 milijuna kuna ili 3,4 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Time je, nakon kratkotrajnog zastoja u travnju, nastavljeno smanjivanje iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiranih u ZAP-u (koji su krajem prošle godine iznosili 26,6 milijardi kuna). U prvih pet mjeseci ove godine iznos nepodmirenih naloga za plaćanje smanjen je za tri milijarde kuna ili 11,3 posto, što su nesumnjivo pozitivna kretanja, ističu u ZAP-u. Istodobno, međutim, upozoravaju da je iznos nepodmirenih naloga za plaćanje potkraj oovogodišnjeg svibnja još uvijek 10,5 posto veći nego prije godinu dana (krajem svibnja 1999. dospjele neplaćene obveze pravnih osoba iznosile su 21,3 milijarde kuna). Također broj blokiranih tvrtki veći je za 14,3 posto. Krajem svibnja bilo je 32.519 blokiranih pravnih osoba, što je za 491 tvrtku ili 1,5 posto manje u usporedbi sa stanjem u travnju. To se smanjenje uglavnom odnosi na pravne osobe u djelatnosti trgovine, popravaka motornih vozila i predmeta za kućanstvo i u prerađivačkoj industriji. z ZAP-a pojašnjavaju da su najveći utjecaj na smanjenje iznosa nepodmirenih obveza imali evidentirani akceptni nalozi, koji su kao instrument plaćanja ukinuti 30. travnja prošle godine, a u evidencijama Zavoda nalaze se još nepodmireni dospjeli akceptni nalozi izdani prije tog roka. Pritom je udjel nepodmirenih akceptnih naloga u ukupnom iznosu nepodmirenih naloga krajem svibnja ove godine smanjen na 56,4 posto sa 65,1 posto iz istog vremena prošle godine. U ZAP-u drže kako je za očekivati da će se nastaviti trend smanjenja iznosa nepodmirenih naloga budući da je akceptni nalog dijelom trebala zamijeniti mjenica (kao sigurniji oblik plaćanja s gledišta vjerovnika) koja se ne uvodi u redoslijed plaćanja u ZAP-u, već se u slučaju nedostatka novca vraća podnositelju. Za razliku od kretanja kod pravnih osoba, insolventnost fizičkih osoba koje obavlju registiranu djelatnost i dalje se pogoršava. Kako se navodi u Novostima ZAP-a, takvih je krajem svibnja bilo 31.201 ili 0,6 posto više nego mjesec prije, imali su nepodmirenih evidentiranih naloga za plaćanje u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde kuna, što je 2,3 posto više nego u travnju. Cijena na malo u lipnju porasle 1,9 posto - Cijene na malo (sa sezonskim proizvodima) u Hrvatskoj su u lipnju porasle za 1,9 posto u odnosu na mjesec prije, što je daleko najveći mjesečni porast maloprodajnih cijena zabilježen ove godine a posljedica je prije svega povećanih trošarina na benzin i pića. Istodobno, po podatcima Državnog zavoda za statistiku, troškovi života u lipnju su u usporedbi sa svibnjem veći 0,7 posto. Pritom su na ublažavanje porasta indeksa troškova života utjecali niži troškovi prehrane uslijed smanjenja cijena poljoprivrednih proizvoda. U odnosu na prošlogodišnji lipanj cijena na malo veće su za punih 7 posto, dok su u prvih šest mjeseci ove godine porasle za 5,4 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Troškovi života u ovogodišnjem lipnju bili za 5,6 posto veći nego u istom mjesecu lani, a u prvom su polugodištu zabilježili rast za 4,3 posto prema istom prošlogodišnjem vremenu. Kada se isključi utjecaj sezonskih proizvoda, cijene na malo u lipnju su u odnosu na svibanj veće 2 posto. Relativno visok rast maloprodajnih cijena u lipnju posljednica je povećanja cijena na malo industrijskih proizvoda za 2,7 posto, (uslijed povećanih trošarina na benzin i alkoholna pića). U tome je rast cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda iznosio 3 posto, a pića 13,8 posto. Istodobno maloprodajne cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima u lipnju su u prosjeku bile niže 7,6 posto, a bez sezonskih za 2,9 posto. Cijene usluga u lipnju su u odnosu na svibanja više za 0,1 posto. Cijene na malo - ukupno sa sezonskim proizvodima od početka su godine do kraja lipnja prosječno mjesečno rasle po stopi od 0,784 posto ili ukupno za šest mjeseci za 4,8 posto. Na lipanjski pak rast troškova života od 0,7 posto utjecao je porast cijena prometnih sredstva i usluga za 7 posto (povećane trošarine na benzin) te pića 5,5 posto, dok su troškovi prehrane zbog pada cijena proljoprivrednih proizvoda niži za 2,1 posto, što je ujedno i ublažilo opći porast indeksa troškova života. U okviru troškova života cijene roba u lipnju u odnosu na svibanj više su 0,8 posto, a cijene usluga ostale su nepromijenjene. Troškovi života su od početka godine do kraja lipnja, po podatcima Državnog zavoda za statistiku, posječno mjesečno rasli po stopi od 0,704 posto ili ukupno za šest mjeseci ove godine za 4,3 posto. Cjene industrijskih proizvoda u lipnju porasle 0,7 posto - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u lipnju su u odnosu na svibanj porasle za 0,7 posto. Time je nastavljen njihov porast, prekinut samo tijekom svibnja, kada su te cijene bile 0,2 posto manje. U prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima povećane su 9,5 posto, dok su u lipnju ove u usporedbi s istim mjesecom lani veće 10,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Gledano prema glavnim industrijskim grupacijama u lipnju su u odnosu na svibanj, najviše porasle cijene energije, i to za 3,2 posto. Slijede netrajni proizvodi za široku potrošnju, koji su poskupjeli za 0,3 posto te trajni proizvodi za široku potrošnju s 0,1 posto višim cijenama. Cijene kapitalnih proizvoda bile su 1,2 posto, a intermedijarnih proizvoda 0,1 posto niže. Statistički podaci prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti pokazuju kako se cijene u prerađivačkoj industriji te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom u lipnju nisu mijenjale u odnosu na svibanj, dok su u rudarstvu i vađenju porasle za 11 posto. Porast cijena u lipnju je ostvaren u osam djelatnosti. Najviše su porasle cijene vađenju sirove nafte i zemnog plina (13 posto), proizvodnji celuloze i papira i proizvoda od papira (dva posto), proizvodnji tekstila (1,8 posto), proizvodnji medicinskih, preciznih, optičkih instrumenata i satova (jedan posto), vađenju ostalih ruda i kamena (0,4 posto), proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (0,3 posto), hrane i pića (0,2 posto) te proizvodnji odjeće; doradi i bojenju krzna i proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda te proizvodnji proizvoda od gume i plastike (0,1 posto). Istodobno pad cijena ostvaren je u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme (3,4 posto), kože, izradi galanterije i obuće (2,6 posto), strojeva i uređaja (1,3 posto), proizvodnji metala (0,9 posto) i proizvodnji duhanskih proizvoda te električnih strojeva i aparata (0,1 posto). U preostalih osam odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u lipnju nisu se mijenjale. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima od početka godine prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,848 posto ili ukupno za prvih šest mjeseci ove godine za 5,2 posto. Bagi rast zaposlenosti u svibnju - Broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj je u svibnju iznosio 1.321.649, što je 0,2 posto više nego u mjesecu prije. U svibnju je i broj nezaposlenih u odnosu na travanj pao za 1,5 posto (na 350.996 nezaposlenih osoba), što je utjecalo i na stopu nezapslenosti koja je u svibnju iznosila 21 posto (prema 21,3 posto u travnju). Po podatcima Državnog zavoda za statistiku u svibnju je u pravnim osobama u RH bilo 1.034.182 zaposlenih, što je u odnosu na travanj blago povećanje od 0,1 posto. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, po podatcima iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bilo je 203.150 ili 1,2 posto više nego u travnju. Istodobno, za 0,6 posto smanjen je broj aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika kojih je u svibnju evidentirano 84.317. Ukupno je u prvih pet mejseci ove godine broj zaposlenih u pravnim osobama manji 2,3 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Pritom se u 11 djelatnosti (po NKD-u) bilježi pad zaposlenosti u tom vremenu, među ostalim, u prerađivačkoj industriji (u kojoj je u svibnju bilo 256,7 tisuća zaposlenih) za 3,2 posto, u građevinarstvu za 5 posto, trgovini na veliko i malo za 3,8 posto. Po privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku rast zaposlenosti u prvih pet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bilježi se u četiri djelatnosti - javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju 1,5 posto (na 120.808 zaposlenih u svibnju), za 1,8 posto u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima (na 29.476), 1,1 posto u obrazovanju (na 81.100), te 1 posto u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (na 27.258 zaposlenih). Pad travanjskih neto plaća - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za travanj je iznosila 3.207 kuna, što je nominalno za 2,9 posto a realno za 3,7 posto manje u odnosu na ožujak, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na prošlogodišnji travanj prosječna je neto plaća za isti mjesec ove godine nominalno veća za 5,3 posto a realno za 1 posto. Za razdoblje pak od siječnja do travnja prosječna je mjesečno isplaćena neto plaća po zaposleniku iznosila 3.220 kuna, što je u usporedbi s istim razdobljem lani nominalno povećanje za 8,5 posto a realno za 4,5 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Iz raspoloživih podataka proizlazi da je najviša prosječna neto plaća za travanj - u iznosu od 6.455 kuna isplaćena u djelatnosti osiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznog osiguranja, te potom u zračnom prijevozu 5.202 kune, te financijskom posredovanju 5.032 kune. Istodobno, među djelatnostima sa najnižim prosječnim isplatama neto plaća za travanj su štavljenje i obrada kože sa 1.628 kuna, proizvodnja tekstila sa 1.764 kune te odjeće 1.764 kune, prerada drva 1905 kuna itd. 23. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u srpnju Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) banka EURO DEM USD ATS CHF GBP Alpe Jadran banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,50 2,00 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 2,00 1,75 2,00 0,50 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,50 1,50 2,50 1,50 1,00 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 1,00 1,00 2,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Sisačka banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Slavonska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 0,50 1,00 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 1,00 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,00 - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj Alpe Jadran banka* 3,00- 4,25- 5,00- 6,00- - - 5,00 6,50 7,00 8,00 Bank Austria - 1,75- 2,25- 3,00- 3,25- 3,50- 2,75 3,50 4,25 4,50 4,75 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,00 5,00 5,50 7,50 8,00 8,50 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 2,5-4 3-4,5 4-6 5-7 - - Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,00 8,50 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00 3,50 4,25- 5,50- 5,80 dogovor 5,00 6,10 6,40 Istarska banka 4,00 5,00- - 6,00- 6,00- 7,50- 9,00 10,00 10,00 11,50 Istarska kreditna 3,10- 3,30- 4,60- 4,90- 5,60- 5,60- banka Umag* 4,20 6,00 6,10 6,10 6,50 6,50 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,50 5,00 5,40 7,10 8,00 - Karlovačka banka* 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- 6,25- 6,50- 4,00 5,00 6,00 7,00 7,25 7,50 Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 4,50 5,00 6,00 6,50 7,00 Nava banka* 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka* 4,00 5,00 6,50 8,00 8,00 8,00 Podravska banka 2,50 3,50 6,00 6,50 6,80 7,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka* 2,30- 2,40- 3,40- 4,30- 4,90- 5,40- GORNJA GRANICA KAMATNE STOPE PREMA DOGOVORU Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50- 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,80 6,50 6,80 7,00 7,60 8,60 Riječka banka* 2,70- 3,00- 4,00- 4,70- 5,20- 5,70- 3,50 5,00 5,20 5,60 6,40 7,00 Sisačka banka* 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 2,50 2,75 3,50 4,50 5,00 dogovor Splitska banka* 3,00- 3,50- 4,00- 4,80- 5,30- 5,80- 4,50 5,20 5,70 6,30 6,90 7,30 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,20- 2,40- 2,60- 3,80- 4,25- 4,70- 3,05 4,25 4,70 5,15 5,65 6,15 Štedionica Dora 3,00 5,00 7,50 10,00 11,00 - * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Kamatne stope na oročene USD depozite građana(% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj Alpe Jadran banka 4,80- 4,75- 6,40- 6,60- - - 5,75 7,00 7,25 8,00 Bank Austria - 3,00- 3,25- 3,75- 4,25- - 4,00 4,50 4,75 5,00 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,00 4,80 5,40 7,40 7,80 8,40 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 3,5-4,5 4-5 5-6,5 6-7,5 - - Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,00 8,80 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 dogovor Istarska banka 5,00 6,00- - 7,00- 7,50- 8,00- 10,00 11,00 11,50 12,00 Istarska kreditna 5,00- 5,70- 6,10- 6,50- 6,90- 6,90- banka Umag 5,60 6,10 6,50 6,90 7,40 7,40 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,75 7,00 Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 2,50 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka 4,15- 4,75- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- GORNJA GRANICA KAMATNE STOPE PREMA DOGOVORU Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00- 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 6,35 7,95 8,20 8,65 8,85 9,20 Riječka banka 4,60- 5,00- 5,30- 6,20- 6,70- 7,10- 5,50 7,00 7,20 7,50 8,00 8,50 Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 4,50 4,75 5,00 6,00 6,50 dogovor Splitska banka 3,80- 4,20- 4,60- 6,00- 6,30- 6,50- 5,00 5,50 6,00 7,50 7,80 8,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 5,75- 5,75- 4,50 5,25 5,80 6,30 6,55 6,55 Zagrebačka banka 4,50- 4,70- 4,90- 6,10- 6,55- 7,00- 5,35 6,55 7,00 7,45 7,95 8,45 Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banka EURO DEM USD ATS CHF GBP Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 1,00 1,00 1,30 1,00 1,00 1,00 Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,36 1,36 2,04 1,36 1,01 1,85 Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,09 1,09 1,00 1,09 0,72 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50* 3,75* 4,00* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00* 5,25* 5,50* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM