ZAGREB, 14. srpnja - ĐAKARTA - Najmanje sedam osoba je poginulo, a desetak je ranjeno u obnovljenim sukobima kršćana i muslimana u indonezijskom gradu Ambon na Molučkom otočju. Eksplozije i pucnjevi odzvanjali su Ambonom u četvrtak, a
indonezijske snage sigurnosti nisu uspjele spriječiti sukob koji se najvećim dijelom odvijao u gradskoj luci, u kojoj su suprostavljene strane pucale jedna na drugu sa brzih glisera. Okršaj se proširio cijelim Ambonom u kojem je najmanje 17 kuća uništeno. Indonezija je prošli mjesec proglasila opsadno stanje na Molucima, kojim je vojsci i policiji dopušteno da pretresaju kuće i privode sumnjive osobe. Tisuće ljudi, poglavito civila, poginulo je od siječnja 1999. u međuetničkim sukobima na Molucima, otocima 2,300 kilometara istočno od glavnog grada Indonezije Đakarte. BOGOTA - Kolumbijski marksistički gerilci ubili su u džunglama južnog dijela zemlje ženu i troje djece, od kojih je najmlađem bilo tek dvije godine. Napad gerilaca Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) dogodio se na području sa kojeg je kolumbijski predsjednik Andres Pastrana prije 18 mjeseci povukao vojsku kao ustupak u pregovorima sa vodstvom FARC-a. U još tri napada FARC-a u
ZAGREB, 14. srpnja -
ĐAKARTA - Najmanje sedam osoba je poginulo, a desetak je ranjeno u
obnovljenim sukobima kršćana i muslimana u indonezijskom gradu
Ambon na Molučkom otočju. Eksplozije i pucnjevi odzvanjali su
Ambonom u četvrtak, a indonezijske snage sigurnosti nisu uspjele
spriječiti sukob koji se najvećim dijelom odvijao u gradskoj luci,
u kojoj su suprostavljene strane pucale jedna na drugu sa brzih
glisera. Okršaj se proširio cijelim Ambonom u kojem je najmanje 17
kuća uništeno.
Indonezija je prošli mjesec proglasila opsadno stanje na Molucima,
kojim je vojsci i policiji dopušteno da pretresaju kuće i privode
sumnjive osobe.
Tisuće ljudi, poglavito civila, poginulo je od siječnja 1999. u
međuetničkim sukobima na Molucima, otocima 2,300 kilometara
istočno od glavnog grada Indonezije Đakarte.
BOGOTA - Kolumbijski marksistički gerilci ubili su u džunglama
južnog dijela zemlje ženu i troje djece, od kojih je najmlađem bilo
tek dvije godine. Napad gerilaca Revolucionarnih oružanih snaga
Kolumbije (FARC) dogodio se na području sa kojeg je kolumbijski
predsjednik Andres Pastrana prije 18 mjeseci povukao vojsku kao
ustupak u pregovorima sa vodstvom FARC-a. U još tri napada FARC-a u
tom području, izvedenim sa raketama i improviziranim granatama sa
propanom, uništeno je 50 domova i četiri policijske ispostave.
BRISBANE - Davis Cup teniska vrsta Australije povela je sa 2:0 nakon
prvog dana polufinalnog dvoboja Davis Cupa u Brisbaneu protiv
Brazila. Patrick Rafter je svladao Gustava Kuertena 6:3, 6:2, 6:3,
dok je Lleyton Hewitt bio bolji od Fernanda Meligenia 6:4, 6:2,
6:3.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton vratio se u četvrtak
nakon nekoliko sati izbivanja u Camp David na pregovore između
Izraela i Palestinaca o konačnom mirovnom rješenju, priopćili su
američki dužnosnici.Za vrijeme Clintonova odsustva, državna
tajnica Madeleine Albright je ostala raditi s izaslanstvima
predvođenim izraelskim premijerom Ehudom Barakom i palestinskim
vođom Jaserom Arafatom.
Izaslanstva nastoje pronaći rješenja za najosjetljivija pitanja -
granice buduće palestinske države, sudbinu židovskih kolonista na
Zapadnoj obali i Gazi, povrtak palestinskih izbjeglica i status
Jeruzalema.
THURMONT - Palestinski predsjednik Jaser Arafat nastavlja tražiti
od Sjedinjenih Država pravo da na summitu u Camp Davidu oragnizira
sastanak s palestinskim vodstvom, izjavio je u četvrtak jedan
palestinski dužnosnik.Arafat je pozvao nekolicinu palestinskih
dužnosnika, uključujući i nekoliko ministara i članova izvršnog
odbora PLO, na susret u ljetnoj rezidenciji američkog predsjednika
gdje se odvija summit s izraelskim čelnicima kako bi posigli
definitivno mirovno izraelsko-palestinsko rješenje.
Jedan neimenovani palestinski dužnosnik je potvrdio u srijedu da se
Sjedinjene Države suprostavljaju traženju predsjednika
palestinske samouprave.
NEW YORK - Posebna sjednica Vijeća sigurnosti posvećena
obilježavanju 5. obljetnice masakra u Srebrenici počela je minutom
šutnje."Pet godina nakon pada Srebrenice u Bosni i Hercegovini,
Vijeće sigurnosti odaje počast žrtvama jednog od najvećih pokolja
civila u Europi nakon Drugog svjetskog rata", rekla je
predsjedavajuća Vijeća sigurnosti Patricia Durrant,
veleposlanica Jamajke, čitajući zajedničku izjavu svih članica
Vijeća.
Peta godišnjica pada Srebrenice zapravo je bila u utorak, ali
početkom tjedna Vijeće sigurnosti nije imalo predviđene sastanke.
INNSBRUCK - Slovački predsjednik Rudolf Schuster dignuo se iz
bolesničke postelje i podvrgnut je intenzivnoj fizikalnoj terapiji
u bolnici u Innsbrucku, nakon što je proveo dva tjedna u umjetnom
snu, izjavili su njegovi liječnici u četvrtak.Predsjednik Schuster
(66), koji je prebačen u jednu kliniku u Innsbrucku nakon problema s
liječenjem u Bratislavi, digao se uz pomoć bolničara te je proveo
nekoliko sat sjedeći, kaže se u bolničkom priopćenju.
Schuster je hospitaliziran 14. lipnja i hitno operiran 18. i 19.
lipnja u Bratislavi nakon perforacije crijeva. Nekoliko dana nakon
toga uslijedile su teške komplikacije i jaka upala, te je umjetno
uspavan. Zatim je tri dana kasnije prebačen u krajnje kritičnom
stanju u sveučilišnu bolnicu u Innsbrucku.
BEOGRAD - Predsjednik Srpske radikalne stranke i potpredsjednik
srbijanske vlade Vojislav Šešelj zatražio je u četvrtak uhićenje
predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića zbog "izdaje", javila je
Radio-televizija Srbije (RTS)."Đukanović je ustaša. Sastaje se s
najvećim srspkim neprijateljima - Stjepanom Mesićem, Milanom
Kučanom i Vaclavom Havelom. Sva trojica žele da Srbija bude ponovno
bombardirana i da se srpski narod uništi", rekao je Šešelj na
konferenciji za novinare.On je izrazio nezadovljstvo što Đukanović
nije bio uhićen čim se vratio iz Dubrovnika.
Šešelj je ponovio da je Đukanović počinio izdaju i osramotio Crnu
Goru tražeći ispriku od Hrvata.
"Đukanović mora u zatvor", zaključio je Šešelj.
NEW YORK - Libanonska vlada je zatražila u četvrtak da se i za
sljedećih šest mjeseci obnovi mandat snagama UN- a u južnom
Libanonu, kako bi pomogli u uspostavi suverenosti na područja s
kojeg se povukla izraelska vojska.Mandat Privremenih snage
Ujedinjenih Naroda u Libanonu (UNFIL), koji se u toj zemlji nalaze
od 1974. godine, završava 31. srpnja.U pismu Vijeću sigurnosti UN-a
veleposlanik Libanona Selim Tadmoury naglašava "da bi zadržavanje
nazočnosti UNFIL-a značilo angažman međunarodne zajednice u korist
uspostave pune suverenosti i teritorijalne cjelovitosti
Libanona".Unatoč izraelskog povlačenja iz južnog Libanona
završenog 24. svibnja nakon 22 godine okupacije, Bejrut ukazuje na
ustrajano izraelsko prodiranje na njihov teritorij.
U svom pismu libanonska vlada traži i "oslobađanje libanonskih
građana zatvorenih godinama u izraelskim zatvorima".
(Hina) rš