RFI 13. VII. TISAK

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 13. VII. 2000. Iz tiska (...)U 'Liberationovoj' međunarodnoj rubrici u prvom planu su odnosi Austrije i preostalih 14 zemalja partnera u Europskoj uniji. Povod je jučerašnji susret u Bruxellesu austrijskoga kancelara Wolfganga Schuessela i predsjednika Europskog povjerenstva Romana Prodija, susret tijekom kojega je gost iz Beča zatražio ukidanje sankcija, što ih je Unija nametnula Austriji kada je u alpskoj republici na vlast došla koalicija konzervativaca i ekstremne desnice. Treba li podsjećati da austrijski partneri drže da se konzervativci nisu smjeli udruživati s ekstremnom desnicom. Tekst u 'Liberationu' počinje izjavom Romana Prodija u kojoj on kaže: Ne mislim da sankcije postižu bolje rezultate od onih što bismo ih mogli postići jasnim, otvorenim i ozbiljnim dijalogom. Tijekom razgovora s austrijskim kancelarom, predsjednik Europskoga povjerenstva pokazao je da ga i te kako zanimaju unutarnji austrijski problemi. Izjavio je čak da bi izaslanici Europskog suda za ljudska prava trebali što prije objaviti izvještaj o tome poštuje li alpska republika, sada kada su na vlasti konzervativci i ekstremna desnica, zajednička europska načela i vrijednosti. 'Liberationov' dopisnik iz Bruxellesa drži da Prodi na tome inzistira kako bi se izbjeglo organiziranje referenduma u Austriji, tijekom kojega bi Austrijanci trebali odgovoriti na pitanje, drže li sankcije što ih je Unija nametnula njihovoj zemlji - nepravednima. Naime, ustanove li izaslanici Europskog suda, tzv. mudraci, da Austrija ne krši zajednička načela, tada bi se sankcije mogle ukinuti i austrijske vlasti ne bi trebale tražiti od naroda da se o njima očituje. Dopisnik 'Liberationa' iz Beča objašnjava zašto je i za austrijske partnere važno to narodno izjašnjavanje u alpskoj republici. Oni drže da se vlasti u Beču, iako to ne žele priznati, organiziranjem referenduma o opravdanosti i pravednosti sankcija koriste kao prijetnjom upotrebe veta protiv provedbe reforme europskih institucija. Drugim riječima, ako većina Austrijanaca ocijeni da su sankcije nepravedne, austrijska vlada će smatrati da ima pravo odgovoriti na te mjere blokiranjem daljnje izgradnje Unije. Vezano uz istu temu, odnosi između 14 zemalja Unije, na jednoj, i Austrije, na drugoj, 'Le Figarov' dopisnik iz Bruxellesa ustvrđuje da se oni, odnosi, normaliziraju, doduše sporo, ali to se, po njemu, više ne može osporiti. Dokaz je, ističe dopisnik 'Le Figaroa', pozivnica uručena veleposlaniku Austrije u Parizu da dođe na primanje organizirano u Elizejskoj plači u povodu francuskog nacionalnog praznika 14. srpnja. Izraelsko-palestinski summit u Camp Davidu također zaokuplja ovdašnje medije. 'Le Monde' ističe diskretnost kao glavnu karakteristiku susreta. Za sada do novinara nije doprla ni najmanja vijest o raspravama. Američka vlada kao organizator summita smatra da će u takvu ozračju zadaća pregovarača biti lakša. U 'Le Mondeu' se podsjeća da su pregovori vođeni prije dvije godine u mjestu White Plantation bili otežani upravo zbog tog što su vijesti o raspravama prebrzo dopirale do javnosti. Dopisnik 'Le Figaroa' objašnjava da izraelski premijer Ehud Barak može računati na potporu velikih rabina, vezanu uz budućnost tzv. svetih mjesta. Groblja i grobnice su ponajprije mjesta molitve. Nije važno u čijem su vlasništvu ili pod čijom su suverenosti, nego je važno jamstvo da će Židovi imati pravo slobodnoga pristupa, objasnio je jedan od velikih rabina. Dopisnik 'Le Figaroa' ističe da su židovska sveta mjesta na palestinskim područjima poput Rahelinog groba pod nadzorom izraelske vojske i da upravo na tim mjestima najčešće dolazi do sukoba. Židovski doseljenici namjeravaju blokirati postizanje dogovora, tražeći od rabina da zabrani da ih izraelska vojska prepusti palestinskim vlastima, naglašava se u 'Le Figarou'. (RFI)