SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 13. srpnja (Hina) NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a u četvrtak je odlučilo produžiti mandat vojnim promatračima (UNMOP) na Prevlaci do 15. siječnja sljedeće godine. Rezolucija 1307 usvojena je jednoglasno a njezin sadržaj je gotovo prepisan iz dokumenta Vijeća s početka ove godine. To je dijelom odraz nepromjenjenog stanja u vezi Prevlake ali i nedostatka odlučnosti Vijeća. Ponavljanje poziva da se obnove pregovori Beograda i Zagreba o končanom rješenju problema Prevlake znak je da se Vijeće pouzdaje u dogovor dviju strana a nije spremno presjeći višegodišnji čvor. "Zbog napetosti u SRJ Hrvatska prihvaća još jedno šestomjesečno produženje mandata UNMOP-a (...) Nadam se da je ovo zadnji put da Vijeće sigurnosti prepisuje svoje stare rezolucije, te da Hrvatska na to pristaje zbog napetosti u susjednoj državi, turističke sezone i spremnosti da pridonese stabilnosti u regiji", kazao je stalni hrvatski predstavnik pri UN-u Ivan Šimonović. OHRID - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula trebao bi u četvrtak kasno navečer doputovati u Ohrid gdje će sudjelovati na petom sastanku ministara vanjskih poslova Procesa suradnje u Jugoistočnoj Europi (SEECP) koji se u petak održava u tom makedonskom gradu. Šefovi diplomacija šest članica SEECP-a - Albanija, Grčka, Bugarska, Makedonija, Rumunjska i Turska - te Hrvatska i BiH koji imaju status promatrača, razmijenit će u Ohridu stajališta o razvoju stanja u regiji koji utječe na stabilnost, sigurnost i demokraciju, dat će ocjenu napretka Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu koji je postignut u proteklih godinu dana otkako je usvojen te uskladiti stajališta i aktivnosti članica o projektima od zajedničkog interesa. Na kraju sastanka ministri će usvojiti zajedničku izjavu na kojoj politički direktori zemalja sudionica rade već dva dana. ŽELJEZNO - Dvojezični natpis - na njemačkom i hrvatskom jeziku- postavljen je u četvrtak poslije podne u jednom mjestu u austrijskoj pokrajini Gradišće, javlja austrijska novinska agencija APA. U 46 općina u Gradišću u kojima živi hrvatska manjina i u još četiri općine s mađarskom manjinom uskoro će također biti postavljeni dvojezični natpisi. "Posljednjih nekoliko mjeseci u parlamentu smo donijeli toliko mjera tako da smo sretni što su se počele realizirati", izjavio je austrijski kancelar Wolfgang Schuessel otkrivajući ploču s dvojezičnim natpisom u mjestu Grosswarasdorf, odnosno Veliki Boristof na hrvatskom. U Velikom Boristofu je nakon otkrivanja dvojezične ploče priređena velika svečanost. Kada je formirao kontroverznu koaliciju s ekstremno desnom Slobodarskom strankom 4. veljače ove godine, Schuessel je objavio vladin program bez presedana u poslijeratnoj Austriji. Osim liberalnih reformi u gospodarstvu, Schuessel je u svom programu postavio za cilj zaštitu manjina, obeštećenje prisilnim radnicima i povrat židovske imovine konfiscirane za nacizma. ZAGREB - Sutkinja Vrhovnog suda SAD Sandra Day O'Connor, koja boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj, u četvrtak je u Novinarskom domu u Zagrebu održala predavanje na temu "Važnost nezavisnog sudstva u demokratskom društvu". Sutkinja O'Connor, jedna je od devet sudaca američkog Vrhovnog suda, a godine 1981., kada je imenovana, u sastav suda ušla je kao prva žena u njegovoj povijesti. Govoreći o promjenama političkih sustava koje su se u posljednja dva desetljeća dogodile u svijetu, o povlačenju diktatura i uvođenju demokracija, sutkinja O'Connor je ukazala na značaj okvirnih načela koja jamče opstanak i razvoj tih demokracija. Prvog dana boravka u Hrvatskoj, čiji je pokrovitelj Pravna inicijativa za srednju i istočnu Europu Američke odvjetničke komore, sutkinja O'Connor održala je sastanak se s ministrom pravosuđa Stjepanom Ivaniševićem, na kojem je kratko sudjelovao i premijer Ivica Račan. Sutkinju O'Connor primio je i predsjednik Republike Stjepan Mesić, a susrest će se i s predsjednicima Ustavnog i Vrhovnog suda te predstavnicima Udruge hrvatskih sudaca. BEOGRAD - Grad Novi Sad će se "kad tad morati ispričati Vukovaru", izjavio je u četvrtak visoki dužnosnik Lige socijaldemokrata Vojvodine i zastupnik u Skupštini Novog Sada Damir Rajtenbah, javlja agencija Beta. "Gradonačelnik Novog Sada tko god to bio, u trenutku kada se budu vraćala sva kulturna i umjetnička blaga Vukovaru koja se sada nalaze u Novom Sadu, a koja su pod ingerencijom Republike, morat će se ispričati Vukovaru za 60 dana neprekidnog i temeljitog bombardiranja od strane Novosadskog korpusa", izjavio je Rajtenbah na konferenciji za novinare u Novom Sadu. On je dodao da ako je Crna Gora "smogla snage da se ispriča Dubrovniku onda će to morati učiniti i Novi Sad Vukovaru". "Televizija Novi Sad bila je ratnohuškačko čudovište i proizvođač mržnje i smrti i posebno se istaknula u vukovarskoj priči. Neki novinari su toliko zla nanijeli da se danas u Haagu o njima ozbiljno razgovara", kazao je Rajtenbah. BEOGRAD - Predsjednik Srpske radikalne stranke i potpredsjednik srbijanske vlade Vojislav Šešelj zatražio je u četvrtak uhićenje predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića zbog "izdaje", javila je Radio-televizija Srbije (RTS). "Đukanović je ustaša. Sastaje se s najvećim srspkim neprijateljima - Stjepanom Mesićem, Milanom Kučanom i Vaclavom Havelom. Sva trojica žele da Srbija bude ponovno bombardirana i da se srpski narod uništi", rekao je Šešelj na konferenciji za novinare. On je izrazio nezadovljstvo što Đukanović nije bio uhićen čim se vratio iz Dubrovnika. Šešelj je ponovio da je Đukanović počinio izdaju i osramotio Crnu Goru tražeći ispriku od Hrvata. "Đukanović mora u zatvor", zaključio je Šešelj. ZAGREB - Hrvatska bi mogla preuzeti vodeću ulogu u borbi protiv trgovine ljudima i biti domaćin međunarodnoj konferenciji o tom problemu za područje jugoistočne Europe, izjavila je u četvrtak u Zagrebu Helga Konrad, koordinatorica Task Forces za borbu protiv trgovine ljudima Pakta za stabilnost. "Danas sam na sastanku s hrvatskim dužnosnicima iznijela ideju koju će hrvatska vlada možda preuzeti. Ideja je u tome da Hrvatska preuzme vodeću ulogu u borbi protiv trgovine ljudima i da bude domaćin međunarodnoj međuvladinoj konferenciji za jugoistočnu Europu", rekla je Helga Konrad. Tijekom jutra ona je imala razgovore sa zamjenikom hrvatskog ministra pravosuđa Rankom Marjanom i s predstavnicima parlamenta, a trebala bi održati razgovore i u ministarstvu unutarnjih poslova i ministarstvu vanjskih poslova. THURMONT - Izraelski premijer Ehud Braak i predsjednik palestinske samouprave Jaser Arafat susreli su se u srijedu navečer u četiri oka, prvi puta od početka summita u Camp Davidu, doznaje se u četvrtak iz izraelskih izvora. "Jučer navečer je održan sastanak dvojice čelnika, više od toga vam ne mogu reći", precizirao je izraelski dužnosnik koji je razgovorao s pregovaračima. Susret se održao u Arafatovoj vili, u Camp Davidu, ljetnoj rezidenciji amerikog predsjednika. "Susret je održan na njihovu inicijativu", naglasio je on dodavši da su bili nazočni članovi njihovih izaslanstava. Prema jednom službenom izraelskom izvoru, pripremni razgovori su održani tijekom dva prva dana summita i najdelikatnija pitanja izraelsko-palestinsih sukoba raspravljani su u četvrtak. THURMONT - Američki predsjednik Bill Clinton napustio je u četvrtak na jedan dan bliskoistočni summit u Camp Davidu prepustivši na nekoliko sati pregovarače u ruke američke državne tajnice Madeleine Albright. Nakon što je 48 sati proveo u Camp Davidu posredujući u razgovorima izraelskog i palestinskog izaslanstva i njihovih čelnika, premijera Ehuda Baraka i palestinskog predsjednika Jasera Arafata, u pokušaju postizanja mirovnog sporazuma dva mjeseca prije isteka roka, Clinton je helikopterom napustio poprište pregovora koji od utorka plijene pažnju svjetske javnosti. Američki predsjednik trebao bi održati govor u Baltimoreu pred nacionalnom udrugom za promidžbu međurasne tolerancije (NAACP) te sudjelovati u ceremoniji dodjele kongresne zlatne medalje. U Camp David bi se trebao vratiti u četvrtak navečer. DAMASK - Izrael je na pregovorima u Camp Davidu predložio Palestincima da odustanu od prava na povratak izbjeglica, kojima će biti isplaćene odštete, u zamjenu za priznavanje njihove države, objavio je u četvrtak pokret palestinske oporbe. "Prema našim saznanjima, izraelsko izaslanstvo predstavilo je Palestincima radni dokument prema kojem će Izrael priznati njihovu državu ako Palestinci odustanu od prava na povratak palestinskih izbjeglica kojima će međunarodna zajednica platiti odštetu"; kaže se u priopćenju Demokratske fronte za oslobođenje Palestine (FDLP). FDLP također sudjeluje na tripartitnom summitu u Camp Davidu. NEW YORK - Libanonska vlada je zatražila u četvrtak da se i za sljedećih šest mjeseci obnovi mandat snagama UN- a u južnom Libanonu, kako bi pomogli u uspostavi suverenosti na područja s kojeg se povukla izraelska vojska. Mandat Privremenih snage Ujedinjenih Naroda u Libanonu (UNFIL), koji se u toj zemlji nalaze od 1974. godine, završava 31. srpnja. U pismu Vijeću sigurnosti UN-a veleposlanik Libanona Selim Tadmoury naglašava "da bi zadržavanje nazočnosti UNFIL-a značilo angažman međunarodne zajednice u korist uspostave pune suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Libanona". Unatoč izraelskog povlačenja iz južnog Libanona završenog 24. svibnja nakon 22 godine okupacije, Bejrut ukazuje na ustrajano izraelsko prodiranje na njihov teritorij. JERUZALEM - Izraelska je vojska u četvrtak priopćila da je nakon povlačenja s juga Libanona, a u vezi s uznemiravanjem s druge strane granice poslala više od stotinu pritužbi Ujedinjenim narodima. "Pogranični incidenti kompliciraju život stanovnika na sjeveru i njihovu mogućnost da rade u tom području", smatra izraelska vojska, te dodaje kako ti incidenti odgađaju završetak radova na graničnoj ogradi. Glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova Aviv Shir-On u srijedu je izjavio da su među tim "provokacijama" bacanje kamenja na vojnike i civile, psovanje i pokušaj ulaska u Izrael. Izraelska vojska tvrdi da je poslala ukupno 120 pritužbi, od toga 43 u zadnjih devet dana. PODGORICA - Mještani iz crnogorskog sela blizu bosanske granice blokirali su cestu prosvjedujući što ju je jugoslavenska vojska zatvorila za promet iz Crne Gore, priopćili su u četvrtak lokalni mediji. Mještani sela Toljevine na zapadu Crne Gore podigli su kamenu barikadu zato što je vojska prije mjesec dana blokirala cestu prema Republici Srpskoj, javlja u četvrtak podgorički dnevnik Vijesti. "Vojna kontrolna točka nedaleko odavde, kraj graničnoga prijelaza Biteljica, postoji od 1991. i to je u redu, ali prije mjesec dana oni (vojska) su (cestu) blokirali kamenjem", prenose Vijesti riječi Mirka Đedovića iz Gornjih Crkvica. PRIŠTINA - Glavni odbor najjače stranke kosovskih Albanaca, Demokratskog saveza Kosova, priopćio je u četvrtak povodom Memoranduma o razumijevanju koji su potpisali civilni upravitelj UN-a Bernard Kouchner i predstavnik kosovskih Srba vladike Artemije, da je ta stranka protiv svake 'enklavizacije' ili getoizacije Kosova Demokratski savez Kosova podupire svako nastojanje, ne samo Bernarda Kouchnera, na integraciji manjina, uključujući i srpske, u kosovsko društvo, ali je protiv svih drugih mogućih konzekvenci koji mogu proizići iz sličnih memoranduma, kaže se u izjavi te stranke. Stranka dodaje kako do sada ni jednim postupkom ili stajalištem nije pomagala a niti će pomoći ili podržati enklavizaciju ili getoizaciju bilo kojeg dijela Kosova. BEOGRAD - Izaslanstvo Povjerenstva rimokatoličkih biskupskih konferencija zemalja Europske unije doputovalo je u četvrtak u desetodnevni posjet Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), objavili su beogradski mediji. Devetočlano izaslanstvo biskupa iz Njemačke, Belgije, Švicarske, Irske, Škotske i Italije u Beograd je došlo na poziv Svetog arhijerejskog sinoda SPC. Tijekom boravka u SRJ, biskupi će posjetiti nekoliko manastira u Srbiji i obići lokalitete u Beogradu i Novom Sadu koji su bili mete zračnih napada NATO-a. KAYSERI - Povjerenik za proširenje Europske unije Guenther Verheugen u četvrtak je pohvalio turski napredak u ispunjavanju uvjeta za pristup Uniji. Europska je unija prije tri mjeseca izjavila da je razočarana sporošću Ankare u reformama na polju ljudskih prava i izrazila nadu da će se postići napredak u rješavanju kurdskog pitanja te pitanja ukidanja smrtne kazne. "U Helsinkiju smo obnovili veze u procesu pristupanja i zadovoljni smo otada ostvarenim napretkom", rekao je Verheugen na konferenciji za novinare zajedno s turskim ministrom vanjskih poslova Ismailom Cemom. (Hina) sv