VIDOVIĆ: ZAKONOM O POVEĆANJU MIROVINA ISPRAVITI NEPRAVDE

ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Poboljšati socijalni položaj umirovljenika, ispraviti nepravde i pronaći rješenja koja će biti socijalno i ekonomski održiva. To su bili temeljni ciljevi Vlade prilikom pripremanja Zakona o povećanju mirovina, kazao je danas u Zastupničkom domu Sabora ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović tijekom rasprave o tom zakonu. #L# Izdaci za mirovine premašili su 14 posto brutto domaćeg proizvoda Hrvatske, što je zastrašujuće i predstavlja prijetnju da razori cjelokupni gospodarski i socijalni sustav, ocijenio je ministar. Odnos zaposlenih i umirovljenika iznosi 1,3 prema 1, dok se, istaknuo je, u zapadnoeuropskim zemljama zahtjeva radikalna reforma sustava kada omjer padne na 3 prema 1. U Hrvatskoj se to dosad nije dogodilo jer je, kaže, bivša vlast gospodarske probleme rješavala masovnim slanjem radnika u mirovinu. Tako je, doduše, socijalno zbrinut veliki broj ljudi, ali na vrlo niskoj razini, pri čemu je dobna granica odlaska u mirovinu pala na svega 53 godine, ustvrdio je Vidović. Teret svojih promašaja bivša je vlast, nastavio je, prebacila na umirovljenike. Tako ih je u nepovoljan i neravnopravan položaj dovela i suspenzijom Zakona o usklađivanju mirovina, što je Ustavni sud 1998. ocijenio protuustavnim. Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, Vlada je odlučila ispraviti te nepravde i vratiti dug umirovljenicima. I to, istaknuo je, novcem, a ne kako su neki predlagali obveznicama ili dionicama. Tako se predlaže povećanje mirovina ostvarenih do kraja 1997. od 14 do 20 posto. Po tomu će, primjerice, 700 tisuća umirovljenika koji su mirovinu ostvarili do 1994. dobiti godišnje još 2,4 mirovine. Tako će oni samo po osnovi usklađivanja mirovina u idućih 10 godina primiti 44.500 kuna. Pritom će se zaštitni dodatak od 100 kuna i 6 posto nastaviti isplaćivati do kraja 2002. godine, a Vidović je izrazio nadu da će gospodarska situacija omogućiti isplatu tog dodatka i nakon tog roka. Za usklađivanje mirovina potrebno je u idućih 10 godina osigurati 22,7 milijardi kuna, što je maksimalno što gospodarstvo može podnijeti, ocijenio je Vidović. Bilo je i zahtjeva za većim povećanjem mirovina za što bi bilo potrebno još 36, pa čak i 42 milijarde kuna, što bi, zaključio je, imalo nesagledive gospodarske, socijalne, pa i političke posljedice. Nakon Vidovićeva obrazloženja uslijedio je val ispravaka netočnih navoda jer su HDZ-ovi zastupnici ocijenili netočnim tvrdnje da je raspad mirovinskog sustava počeo 1994., te da je bivša Vlada odgovorna za prijevremeno slanje ljudi u mirovinu. Nakon što su se "strasti" stišale, rasprava je nastavljena iznošenjem stajališta stranačkih klubova. (Hina) nb mć