PROBLEM DENACIONALIZACIJE U SLOVENIJI

LJUBLJANA, 14. srpnja (Hina) - Vraćanje u komunizmu oduzete imovine, za što se zauzima Bajukova vlada desnog centra, moglo bi Sloveniju gurnuti u veliku financijsku krizu jer nitko ne predviđa prave posljedice radikalne primjene zakona koji je donesen krajem 1990. godine i jedan je od najradikalnijih denacionalizacijskih akata u tranzicijskim zemljama, tvrdi u današnjem komentaru slovenski list "Dnevnika".#L# "Približava se veliki finale koji će pokazati svu iracionalnost te ideološke operacije. Nemoguće je točno predvidjeti koliki je denacionalizacijski deficit koji će se pojaviti jer državni fond za odštete nema dovoljno kapitala da bi isplatio sve obveznice i kamate. Po grubim je ocjenama riječ o tri milijarde njemačkih maraka, a stvar će puknuti negdje oko 2007. godine" - piše "Dnevnik". Unatoč službenom stajalištu kako postupak denacionalizacije nije dio pregovora o uključivanju u Europsku uniju, nova je vlada obećala da će taj postupak ubrzati. Na sastanku odbora za pridruživanje kojega sastavljaju slovenski parlamentarci i članovi Europskog parlamenta zastupnik u EP Michel Ebner, zadužen za Sloveniju, izjavio je da denacionalizacija doduše nije uključena u europski pravni poredak kojemu se tranzicijske države moraju prilagoditi, ali je denacionalizacija dio prilagodbenog procesa po dogovoru iz Kopenhagena. Po najnovijim podacima u Sloveniji je u proteklih deset godina proces restitucije oduzete imovine završen sa 50 posto, a najupitnije je vraćanje imovine stranim državljanima, u prvom redu Nijemcima i Austrijancima koji su 1945. godine izgubili jugoslavensko državljanstvo s tzv. Avnojskim zakonima. Većinsko je stajalište u slovenskoj politici da oni na vraćanje imovine nemaju pravo jer je njihova zaplijenjena imovina regulirana mirovnim sporazumima kao odšteta, te da su na nadoknadu imali pravo od Austrije. (Hina) fl sb