NEW YORK/LONDON/TOKIO, 11. srpnja (Hina/Reuters) - Vrijednost službenog indeksa Dow Jonesa na njujorškoj burzi Wall streetu prošloga je tjedna porasla za 0,71 posto na 10.635,98 bodova. Optimizam ulagača porastao je nakon izvješća o
nižem od očekivanog povećanja broja zaposlenih u SAD-u. Ti su podatci potvrdili da se rast najvećeg svjetskog gospodarstva usporava, pa analitičari smatraju da se kamatne stope američke središnje banke neće mijenjati u kratkom razdoblju. Stoga je na Wall streetu porasla potražnja za dionicama financijskog sektora posebno osjetljivog na promjene kamatnih stopa.
NEW YORK/LONDON/TOKIO, 11. srpnja (Hina/Reuters) - Vrijednost
službenog indeksa Dow Jonesa na njujorškoj burzi Wall streetu
prošloga je tjedna porasla za 0,71 posto na 10.635,98 bodova.
Optimizam ulagača porastao je nakon izvješća o nižem od očekivanog
povećanja broja zaposlenih u SAD-u. Ti su podatci potvrdili da se
rast najvećeg svjetskog gospodarstva usporava, pa analitičari
smatraju da se kamatne stope američke središnje banke neće
mijenjati u kratkom razdoblju. Stoga je na Wall streetu porasla
potražnja za dionicama financijskog sektora posebno osjetljivog na
promjene kamatnih stopa.#L#
Iako na Wall Streetu prošloga tjedna nije zabilježen preveliki rast
vrijednosti dionica, njihova je vrijednost snažno porasla u petak
nakon objave izvješća američkog Ministarstva rada. Naime,
lipanjski podatci o porastu broja zaposlenih u SAD-u bili su ispod
očekivanja, umjesto za 277 tisuća, broj zaposlenih je porastao za
206 tisuća. To potvrđuje, procjenjuju analitičari, da je politika
podizanja kamatnih stopa američke središnje banke (Fed) kako bi se
usporio gospodarski rast, počela davati rezultate. No, neki su od
njih i dalje skeptični te upozoravaju da bi podatci o inflaciji, te
posebice ključni indeks troškova rada u prvom polugodištu ove
godine, mogli pokazati da Fed-ova politika i nije bila toliko
uspješna. Budući da je slijedeći sastanak Fed-a predviđen je za 22.
kolovoza, ulagače trenutačno najviše zanimaju polugodišnja
izvješća o poslovanju tvrtki. Na aktivnost tržišta mogao bi
utjecati predstojeći govor vodećeg čovjeka Fed-a Alana Greenspana,
potvrdi li on stajalište o postupnom usporavanju rasta američke
ekonomije.
Optimističnim procjenama doprinijeo je i rast Nasdaq Composite
indeksa koji je napokon, prvi put u posljednja dva tjedna, uspio
premašiti psihološki važnu granicu od 4.000 bodova.
Na europskim je tržištima prošloga tjedna zabilježen oporavak
cijena dionica, posebno telekom sektora pa je najviše profitirao
tehnološki sektor. Deutsche Telekom najavio je širenje na
britansko tržište odnosno kupovinu tvrtke Cable & Wirelessa, što je
povuklo naviše i cijene ostalih dionica tog sektora. Uz to,
poskupjele su dionice osiguravatelja, proizvođača automobila te
tehnoloških tvrtki, dok su cijene dionica energetskog sektora pale
nakon spuštanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu.
Vrijednosti službenih indeksa europskih burzi prošloga su tjedna
porasle, a po ocjeni analitičara, cijene dionica na europskim
burzama u kratkom bi roku mogle rasti jer se očekuju odlični
rezultati poslovanja kompanija u drugom ovogodišnjem
tromjesečju.
Indeks frankfurtske burze DAX-30 porastao je za 1,47 posto na
7.052,22 boda, na Londonskoj tržištu vrijednost indeksa FTSE-100
povećana je za 0,42 posto na 6.497,50 bodova, a u Parizu je indeks
DAX-40 porastao za 0,88 posto na 6.565,97 bodova.
Prošlotjedno poslovanje na tokijskoj burzi bilo je pod utjecajem
Izvješća središnje banke Bank of Japan o poslovnoj klimi u
japanskom gospodarstvu pri čemu su najveće kompanije dobile i
najviše ocjene, a male i srednje vrlo niske. To je potaknulo prodaju
dionica malih i srednjih kompanija, a dodatni pritisak stigao je s
američke burze kapitala, koja je u utorak bila zatvorena (4.
srpnja), a nakon toga zabilježila veliku prodaju tehnoloških
dionica. Tako je vrijednost indeksa Nikkei prošloga tjedna pala za
1,23 posto na 17.398,24 bodova.
Jedinstvena europska valuta euro prošloga je tjedna u odnosu na
američki dolar oslabila. Tečaj eura u petak je iznosio 0,9482
dolara što je 0,26 posto manje nego početkom prošloga tjedna.
U odnosu na japanski jen vrijednost dolara prošloga je tjedna
porasla za 1,64 posto na 107,87 jena, a u odnosu na njemačku marku
dolar je ojačao za 0,26 posto na 2,0618 maraka.
Za jedan dolar prošloga je petka trebalo izdvojiti 1,6275
švicarskih franaka ili 0,37 posto manje, te 2041,19 talijanskih
lira, što je 0,26 posto više nego u ponedjeljak prošloga tjedna.
Britanska je funta u odnosu na dolar oslabila 0,10 posto na 1,5131
dolara.
(Hina) kg ds