SI DELO 10. 7. LUKE KOPAR I TRST

SLOVENIJA DELO 10. VII. 2000. Hoćemo li dati prednost Trstu? Boris Šuligoj pita hoće li najvažnija slovenska luka biti Trst, pa kaže da je Slovenija prije nekoliko godina izgradila cestovnu vezu s Trstom, a tek potom s Koprom, a da će sada, opet prije nego drugi kolosijek prema Kopru, imati brzu prugu do Trsta. "Ako ga ne izgradimo (drugi kolosijek do Kopra) do ulaska u EU, morat ćemo imati suglasnost susjede za svaki veći infrastrukturni zahvat. A Italija se očito boji drugoga kolosijeka kao vrag križa. U tršćanskom Il Piccolu u posljednje vrijeme više su puta pisali da bi odrezao Trst od petog koridora i da zamisao o njemu podupire 'Haiderova'(!) Austrija koja želi na taj račun pridobiti vrijednost željezničke veze između Maribora i Graza. Riječ je o pravom željezničarskom 'krimiću', priznaje Piccolo s jedne strane, a s druge se talijanska prometna politika umiljava slovenskoj i nudi joj ravnopravnu suradnju među lukama, pa ipak je uvjetuje željezničkom vezom. Koparska luka neka se prugama poveže s tršćanskom, a Italija će se već znati brinuti o ravnopravnosti obiju! Talijani koji su već g. 1998. za slovenske željeznice obećali 300 milijarda lira, Slovencima će reći i kako bi po njihovu teritoriju najprimjernije tekla željeznička pruga. Varijanta koju nude za brzu prugu manje je opterećujuća za naš okoliš, jeftinija i navodno povoljna za teretni promet. Pokrajinski odbornik za transport čak je izjavio da su u Trstu spremni ići 'na barikade' da bi pridobili Sloveniju za svoju tezu o trasi brze pruge. Neobično, kako skrbno se talijanski susjedi zauzimaju za slovenski okoliš! Ujedno bi mogli dopisati poslovicu da se treba bojati onih koji donose darove. (...) 'Za Italiju je Trst ključ za nove oblike suradnje i uspostavljanja gospodarskih dodira s Istokom i Balkanom' rekao je talijanski ministar prometa. To je drugim riječima isto što su u naslovu u Piccolu zapisali velikim slovima - da je Trst srce nove Europe na petom koridoru. Da bi Kopar imao kakvu ulogu pri tom 'srcu' - ne pišu. (...) U koparskoj luci djeluje već mnogo talijanskih operatera, i to dokazuje da mi nismo monopolisti. Možemo se zapitati koliko slovenskih društava djeluje u okviru tršćanske luke. Odgovor je jasan - nijedno!'" citira autor članka prvoga čovjeka koparske luke, pa kaže da je on "mogao upitati Tršćane i znaju li možda čijom zaslugom Kopar još nema status europske luke. Sve su to razlozi i činjenice zbog kojih bi se morali upitati zašto je Bergauer (ministar prometa) obećavao drugi kolosijek za godine 2002. i 2003. i zašto ga dotle zasigurno neće biti. Nije li to još jedan dokaz da Slovenija ne samo što nema čvrste strategije, nego da ni u snu ne zna što da učini sa svojom željezničkom mrežom i pomorskim usmjerenjem. U trenutku kad ne znaš što hoćeš, tražiš varijante trasa. Još malo pa će Trst biti prva slovenska luka. (...) U igri su milijarde eura i Tršćanima je unaprijed samorazumljivo tko će dobiti tu golemu svotu Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, ta uvjereni su da bi oni morali biti odskočna daska za Balkan i Istok. 'Pomorsko usmjerena' Slovenija dotle će i dalje proučavati opravdanost i primjerenost trasa", zaključuje Boris Šuligoj.