ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - ZAGREB - Posjet državnog izaslanstva Češke Republike prije svega je znak podrške i poštovanja napretka ostvarenog u demokratizaciji Hrvatske, rekao je u nedjelju u Zagrebu češki predsjednik Vaclav Havel,
nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem kojim je započeo njegov trodnevni službeni posjet RH. Češki je predsjednik na čelu visokog državnog izaslanstva u nedjelju doputovao u Zagreb, gdje je odmah po dolasku imao razgovor u četiri oka sa svojim domaćinom, predsjednikom Mesićem, a potom su obojica sudjelovala u razgovorima izaslanstava dviju zemalja. U zajedničkoj izjavi za novinare nakon sastanka, Havel je podsjetio kako je "riječ o prvom posjetu Hrvatskoj najvišeg političkog dužnosnika Češke od njezina osamostaljenja". Češki je predsjednik, podsjetivši da dvije zemlje povezuju brojne kulturne, povijesne i duhovne veze, rekao kako Češka Hrvatsku smatra "mostom koji srednju Europu spaja s jugoistočnom Europom". Predsjednik Mesić novinarima je rekao kako su između Češke i Hrvatske potpuno usklađeni i interesi i politička stajališta. Predsjednici Mesić i Havel u ponedjeljak će zrakoplovom otputovati u Dubrovnik, gdje će im se pridružiti i slovenski kolega Milan Kučan, a u utorak, kako je novinarima otkrio Mesić, i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
ZAGREB, 10. srpnja (Hina) -
ZAGREB - Posjet državnog izaslanstva Češke Republike prije svega je
znak podrške i poštovanja napretka ostvarenog u demokratizaciji
Hrvatske, rekao je u nedjelju u Zagrebu češki predsjednik Vaclav
Havel, nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem
kojim je započeo njegov trodnevni službeni posjet RH. Češki je
predsjednik na čelu visokog državnog izaslanstva u nedjelju
doputovao u Zagreb, gdje je odmah po dolasku imao razgovor u četiri
oka sa svojim domaćinom, predsjednikom Mesićem, a potom su obojica
sudjelovala u razgovorima izaslanstava dviju zemalja. U
zajedničkoj izjavi za novinare nakon sastanka, Havel je podsjetio
kako je "riječ o prvom posjetu Hrvatskoj najvišeg političkog
dužnosnika Češke od njezina osamostaljenja". Češki je predsjednik,
podsjetivši da dvije zemlje povezuju brojne kulturne, povijesne i
duhovne veze, rekao kako Češka Hrvatsku smatra "mostom koji srednju
Europu spaja s jugoistočnom Europom". Predsjednik Mesić novinarima
je rekao kako su između Češke i Hrvatske potpuno usklađeni i
interesi i politička stajališta. Predsjednici Mesić i Havel u
ponedjeljak će zrakoplovom otputovati u Dubrovnik, gdje će im se
pridružiti i slovenski kolega Milan Kučan, a u utorak, kako je
novinarima otkrio Mesić, i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
PODGORICA - Predsjednici vlada i ministri vanjskih poslova Crne
Gore, Makedonije i Albanije sasat će se u ponedjeljak u albanskoj
luci Drač kako bi razgovarali o međudržavnoj suradnji, objavila je
u nedjelju navečer crnogorska televizija. Taj je sastanak nastavak
tripartitnih rasprava započetih početkom godine na Ohridu. Ovom
prigodom premijeri Filip Vujanović (Crna Gora), Ilir Meta
(Albanija) i Ljubčo Georgijevski (Makedonija) potpisat će
deklaraciju o intenziviranju suradnje njihovih zemalja u okviru
Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe. U deklaraciji će također
istaknuti da je regionalna suradnja preduvjet za integraciju
njihovih zemalja u Europu, navodi crnogorska televizija.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton pozvao je
palestinskog predsjednika i izraelskog premijera uoči
bliskoistočnoga sastanka na vrhu u Camp Davidu da "iskoriste ovaj
trenutak", jer bi, piše Clinton u časopisu Newsweek, neuspjeh mogao
voditi u nasilje. "Odgoda ne dolazi u obzir", napisao je Clinton za
najnoviji broj Newsweeka, koji će se u prodaji pojaviti u
ponedjeljak. "Ako sudionici ne iskoriste ovaj trenutak za
napredak, bit će još više neprijateljstva i još više gorčine, pa
možda i više nasilja". Clinton kaže da je ovaj sastanak na vrhu
sazvao zato što su pregovarači obiju strana došli do pat pozicije
koju mogu prebroditi samo predsjednik Jaser Arafat i premijer Ehud
Barak. "Uspjeh sad ovisi o odlukama koje samo ta dvojica čelnika
mogu donijeti", napisao je Clinton.
BOURG AL-ARAB - Palestinski vođa Yasser Arafat sastao se u nedjelju
s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom. Dvojica državnika
razgovarali su o posljednjem u nizu regionalnih diplomatskih
posjeta izraelskih i palestinskih čelnika koji će se u cilju
usklađivanja najčvršćih sporova između dviju strana sljedećeg
tjedna održati u SAD-u. Arafat i Mubarak razgovarali su oko jedan
sat u zračnoj luci Borug al-Arab na sjeveru Egipta, a nakon sastanka
nisu se obratili novinarima. Egipatski ministar vanjskih poslova
Amr Moussa rekao je da je Egipat zabrinut zbog izraleskih "pet ne",
što, kako tvrdi, ne daje palestinskoj strani potrebna jamstva prije
sastanka, koji će se pod sponzorstvom SAD-a ovoga tjedna održati u
Camp Davidu u američkoj državi Maryland. Palestinski ministar
graditeljstva Nabil Shaath, koji je bio u Arafatovoj pratnji,
izjavio je da će palestinski pregovarači na tom sastanku
inzistirati na izraelskom povlačenju do granica prije lipnja
1967., vraćanju Jeruzalema kao palestinskog glavnog grada,
završetku naseljavanja, te na pravu Palestinaca da se vrate u svoje
prijašnje domove koje sada drže Izraelci.
JERUZALEM - Ultra-ortodoksna izraelska stranka Shass odlučila je u
nedjelju napustiti izraelsku koalicijsku vladu zbog stajališta
izraelskog premijera Ehuda Baraka prema Palestincima koja nisu
"jasna", a toj se odluci nešto kasnije pridružila i Nacionalna
vjerska stranka (NPR). Politički vođa Shassa i ministar rada u
Barakovoj vladi Eli Yishai potvrdio je na konferenciji za novinare
izlazak četiri ministra Shassa iz vlade zbog summita u Camp Davidu
koji bi trebao početi u utorak, a na kojem će sudjelovati Barak,
palestinski predsjednik Jaser Arafat i američki predsjednik Bill
Clinton. Središnji odbor desne Nacionalne vjerske stranke također
je jednoglasno odlučio povući se iz Barakove vlade, rekao je
glasnogovornik stranke. Ranije u nedjelju, ostavku je već podnio
ministar unutrašnjih poslova Nathan Chtcharansky, šef izraelske
rusofone stranke Israel Be'Alya.
JERUZALEM - Izraelski premijer Ehud Barak izjavio je da će ići na
sastanak na vrhu s palestinskim predsjednikom Jaserom Arafatom u
SAD, unatoč nedjeljnom slomu njegove vladajuće koalicije. "Sutra
putujem na čelu izraelskog izaslanstva, s osjećajem teške i velike
odgovornosti, u Camp David", rekao je tijekom televizijskoga
obraćanja naciji. "U sklopu velikih izazova pred nama, namjeravam
potpisati samo sporazum koji će jamčiti sigurnost narodu Izraela i
očuvati temeljne odrednice izraelske vlade koje su poznate...
svima", rekao je Barak.
JERUZALEM - Izraelski predsjednik Ezer Weizman zbog afere u vezi
korupcije podnijet će u ponedjeljak ostavku, tri godine prije
isteka svog drugog mandata, potvrdio je u nedjelju ured
predsjednika. Weizman (76) je podnošenjem ostavke želio izbjeći
ponižavajuću proceduru u parlamentu zbog "darova" u vrijednosti do
450.000 dolara koje je dobio od jednog francuskog poslovnog čovjeka
prije nego je izabran. Jedan od njegovih suradnika će predati
njegovu ostavku u ponedjeljak predsjedniku parlamenta (Knesset)
Avrahamu Burgu, koji će privremeno vršiti dužnost predsjednika.
Sljedećeg predsjednika, čija je uloga uglavnom cermonijalna,
zastupnici će izabrati 31. srpnja.
PRIŠTINA - Međunarodne snage na Kosovu (KFOR) objavile su u
nedjelju da je predsjednik Alijanse za budućnost Kosova Ramush
Haradinaj, ranjen u noći s četvrtka na petak, prevezen američkim
vojnim zrakoplovom u američku zračnu bazu Ramstein na daljnje
liječenje. Informativna služba KFOR-a objavila je da je Haradinaj,
bivši visoki zapovjednik OVK-a, iz kampa Bondstell poslan na
daljnje liječenje jer je njegovo stanje ozbiljnije nego što se
mislilo.
BEOGRAD - Američka administracija planira trajniju nazočnost na
Kosovu, što je dio strateškog plana "opkoljavanja" Balkana, piše u
nedjeljnom broju list Politika. U dodatku Politike, Magazinu,
nabrajaju se američke baze u regiji - Tuzla, zračna luka Petorovac
kod Skoplja, Kumanovo, poligon Krivolak u Makedonoji, zračna luka
Rinas i luka Drač u Albaniji, te mađarska baza Tazar. Navodi se
također da je Rumunjska ponudila luku Konstanca, a Bugarska Plovdiv
i Varnu, poligon Trnovo i Sofiju kao centar CIA-e za jugoistok
Europe. "Amerikanci su se na taj način za oko 1000 kilometara
približili najbogatijim nalazištima nafte na Zakavkazju i
potisnuli Rusiju od toplih mora i primorali je da svoje snage povuče
u dubinu teritorija", navodi se u tekstu. Dodaje se da je središte
"balkanskog prstena" američka vojna baza Bondstill, između
Gnjilana i Uroševca na Kosovu, površine 25 kvadratnih kilometara,
što je najveća američka baza na svijetu poslije rata u Vijetnamu.
PORTADOWN - Najsporniji marš u protestantskoj "sezoni marševa" u
Sjevernoj Irskoj prošao je ove nedjelje sasvim mirno, za razliku
prethodnih godina kad je bio pokvaren nasiljem. Vojnici i policajci
u Drumcreeu bili su spremni ne dopustiti stotinama pristalica
protestantskoga Oranskog reda da marširaju kroz rimokatoličku
enklavu obližnjega Portadowna. Sudionici marša nosili su
tradicionalne svilene narančaste lente i crne šešire, a mahali su
britanskim i zastavama Oranskoga reda. Marš u Drumcreeu već je
odavno zapaljivo mjesto u Sjevernoj Irskoj, ali ove ga je godine
zabrana, nakon tjedna protestantskog noćnog nasilja, učinila još
riskantnijim. Sudionici su se mirno razišli uz klicanje
organizatorima koji su za ponedjeljak najavili četverosatni mirni
prosvjed diljem Sjeverne Irske. Mirni prosvjed zakazan je za
ponedjeljak od 16:00 do 20:00 po lokalnom vremenu, a vodeći
protestantski crkveni čelnici traže od organizatora da se pobrinu
da se ne obnovi ulično nasilje od prošloga tjedna.
ALŽIR - Četrnaest osoba je ubijeno, dvije su ranjene, a sedam ih je
oteto u napadima alžirskih islamističkih skupina u noći sa subote
na nedjelju u područjima zapadno i jugozapadno od glavnog grada
Alžira. Osam mladih sezonskih radnika, u dobi od 17 do 28 godina,
ubijeno je u napadu naoružane skupine na voćarsku farmu u selu
Biriki, kod grada Tipaze, 70 km južno od Alžira. Ista skupina
zaustavila je jedan automobil na lažnoj barikadi 3 km dalje od
Birikija, nakon čega je troje putnika zaklano a automobil zapaljen.
Tijekom noći tri osobe su ubijene, a sedam je oteto u napadu
naoružane islamističke skupine kod Tissemsilta, 220 km jugozapadno
od Alžira.
MOSKVA - Sedam je osoba u nedjelju poginulo u dvije eksplozije na
jugu Rusije u blizini Čečenije, čime je porastao strah da čečenski
separatisti šire akcije i izvan te pobunjene pokrajine. Agencija
Itar-Tass prenosi podatke od lokalnih vlasti, da je u eksploziji na
tržnici u Vladikavkazu poginulo petero ljudi, a 17 ih je ranjeno. Na
tom je mjestu u ožujku 1999. u eksploziji poginulo više od 50 ljudi,
a ranjeno ih je više od 150. Televizija NTV javila je da su dvije
osobe poginule na mjestu eksplozije, a još tri poslije, u bolnici.
Osim toga, ruski mediji javljaju da su još dvije osobe poginule, a
dvije ozlijeđene u eksploziji u jednoj trgovini u gradu Rostovu na
Donu, koji je nešto sjevernije.
JOLO - Trojicu francuskih novinara državne televizije France 2
oteli su na otoku Jolo muslimanski pobunjenici koji već dva i pol
mjeseca drže u zatočeništvu dvadesetak osoba, doznaje se u nedjelju
od drugih novinara koji izvještavaju o toj krizi. Prema prvim
raspoloživim informacijama, trojica novinara su rano ujutro u
nedjelju krenuli u džunglu prema pobunjeničkoj skupini Abu Sayyaf i
tada su zarobljeni. Početkom srpnja njemački je novinar tjednika
der Spiegel Andreas Lorenz otet pod sličnim okolnostima. Skupina
Abu Sayyaf od 23. travnja drži u zatočeništvu tri Nijemca, dva
Francuza, dva Finca, osam državljana Malezije, dva Filipinca, dva
Južnoafrikanca i jednu Libanonku.
KFAR DAROM - Izraelska vojska objavila je u nedjelju "ispriku"
nakon smrti Palestinke ubijene u noći sa subote na nedjelju koju su
hicima iz vatrenog oružja ubili izraelski vojnici na području Gaze,
rekavši da se radi o "tragičnoj pogrešci". "Žao nam je zbog tog
gubitka ljudskog života i želimo hitno ozdravljenje ranjenima",
rekao je general Yajr Naveh, zapovjednik izraelskih snaga u
području Gaze na konferenciji za novinare u izraelskoj koloniji
Kfar Darom.
PORT-AU-PRINCE - Haićani su u nedjelju počeli glasovati u drugom
krugu parlamentarnih izbora, organiziranom unatoč međunarodnim
kritikama i bojkotu oporbe koja je pozvala na masovno
nesudjelovanje. U osam sati ujutro, dva sata prije otvaranja
biračkih mjesta, nije zabilježen nikakav značajniji incident.
Izbori se održavaju bez nacionalnih i međunarodnih promatrača,
nakon povlačenja promatračke misije Organizacije američkih
država.
(Hina) tr tr