ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Vijeće Hrvatske radio televizije (HRT) na današnjoj je izvanrednoj sjednici raspravljalo o oba zakonska prijedloga o HRT-u - onome hrvatske Vlade i saborske zastupnice Jadranke Kosor. Vijeće smatra da Treći
program Hrvatskog radija treba zadržati bez obzira na buduća rješenja o frekvencijskoj mreži. Vijeće je dalo potporu zahtjevima i prijedlozima aktiva novinara Hrvatskog radija i Hrvatske televizije kao prilogu u raspravi za donošenje zakona, te preporučilo Vladi da u radnu skupinu za izradu zakonskog teksta uključi i člana Vijeća - Vlahu Bogišića. Izražena je i potreba da Vijeće održi još jednu raspravu prije utvrđivanja konačnog prijedloga zakona.
ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Vijeće Hrvatske radio televizije (HRT)
na današnjoj je izvanrednoj sjednici raspravljalo o oba zakonska
prijedloga o HRT-u - onome hrvatske Vlade i saborske zastupnice
Jadranke Kosor. Vijeće smatra da Treći program Hrvatskog radija
treba zadržati bez obzira na buduća rješenja o frekvencijskoj
mreži. Vijeće je dalo potporu zahtjevima i prijedlozima aktiva
novinara Hrvatskog radija i Hrvatske televizije kao prilogu u
raspravi za donošenje zakona, te preporučilo Vladi da u radnu
skupinu za izradu zakonskog teksta uključi i člana Vijeća - Vlahu
Bogišića. Izražena je i potreba da Vijeće održi još jednu raspravu
prije utvrđivanja konačnog prijedloga zakona. #L#
Potpredsjednica Vlade Željka Antunović kazala je da si je Vlada pri
izradi zakonskog prijedloga postavila zadaću osigurati zakonski
okvir za stvaranje javnog radija i televizije. Po tom prijedlogu
HRT bi trebao biti ustrojen kao javna ustanova, čemu su se
usprotivili predstavnici novinara i sindikata HRT-a, koji
zahtijevaju da njihova kuća bude ustrojena kao trgovačko društvo.
Vladin prijedlog predviđa da televizija i radio svoje programe
emitiraju na dvije frekvencije na nacionalnoj razini, uz to što bi
radio emitirao i putem osam regionalnih postaja. Tome su se žestoko
usprotivili novinari i sindikati HRT-a te većina članova Vijeća,
jer bi to značilo ukidanje Trećeg radijskog i televizijskog
programa, a time bi se, kako tvrde, diskriminirala znanost, kultura
i obrazovanje kao nacionalno bogatstvo. Usprotivili su se i
prijedlogu da se vrijeme za propagandni program ograniči na samo
šest minuta po satu.
Ističući da se prijedlog Vlade ne bavi sadržajima programa, već
brojem frekvencijskih mreža, Željka Antunović je kazala da su
predložene dvije radijske i televizijske mreže zbog procjene da je
platežna moć građana - pretplatnika dovoljna tek za dva puta po 24
sata televizijskog i isto toliko radijskog programa, uz određeni
broj sati regionalnih radio postaja. Govoreći o prijedlogu da se
zabrani komentar u informativnim emisijama, Antunović je
napomenula da je predlagatelj mislio samo na informativne misije
koje se odnose na vijesti, te da će Vlada u drugom čitanju tu odredbu
vjerojatno ispustiti.
Jadranka Kosor ocijenila je da oba prijedloga predviđaju javnu
televiziju stvorenu za javnost, te financiranu i kontroliranu od
javnosti. Kao bitne razlike navela je da njezin prijedlog, koji
podržava i dio članova Vijeća HRT-a, predviđa tri radijske i isto
toliko televizijskih programa, te proširenje ovlasti Vijeća HRT-a.
Vijeće bi na temelju javnog natječaja biralo ravnatelja i glavnog
urednika HRT-a, a parlament u tom izboru ne bi imao pravo veta. U
Vijeću bi sjedilo samo šest saborskih zastupnika, od kojih tri iz
saborske većine, tri manjine i jedan predstavnik nacionalnih
manjina.
Direktor i predsjednik Uprave HRT-a Mirko Galić izrazio je
uvjerenje da će novi zakon o HRT-u bitno odrediti budućnost kuće jer
oba zakonska prijedloga predviđaju javnu televiziju i radio, te da
će na jesen biti moguće napraviti dobr zakonski tekst. Galić se
založio da se HRT ustroji kao trgovačko društvo, koje bi, kako
tvrdi, moglo biti učinkovitije i neovisnije. Također se usprotivio
"drastičnom" ograničenju propagandnog vremena, ocijenivši da bi
prvi televizijski program trebao imati devet, a drugi 12 minuta, po
satu. Po njegovim riječima o trećem programu HT-a bi se posebno
odlučivalo.
Televizijska pretplata po Galiću bi trebala biti pravno određena
kao porez na televiziju, dok bi Vijeće HRT-a trebalo imati devet do
deset članova i zadržati sve ovlasti o imenovanju i razrješenju
ključnih ljudi kuće.
Branimir Bilić u ime aktiva novinara HTV-a rekao je da niti jedan od
zakonskih prijedloga ne jamči javnu televiziju, te njezinu
neovisnost, samostalnost i financijsku sigurnost. Predložio je da
Vijeće HRT-a bude potpuno neovisno tijelo od političkih i
institucionalnih struktura, te da broji devet do deset članova koji
moraju biti istaknuti javni djelatnici. Članove Vijeća, dodao je,
trebao bi predlagati predsjednik Republike uz potpis premijera, a
razrješenje i imenovanje Sabor.
(Hina) tr sšh