ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Klub Zagrepčana (KZ) u Gradskom će poglavarstvu i u Skupštini grada Zagreba poticati ideju da se mjesto posljednjeg prebivališta Miroslava Krleže, stan na Gvozdu na zagrebačkom Tuškancu, obnovi i uredi.
Istaknuo je to na današnjoj konferenciji za novinstvo, priređenoj u prigodi sto i sedme obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika, dopredsjednik KZ-a Silvije Degen. Izrazio je i nadu da će se ta inicijativa ostvariti do kraja godine.
ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Klub Zagrepčana (KZ) u Gradskom će
poglavarstvu i u Skupštini grada Zagreba poticati ideju da se
mjesto posljednjeg prebivališta Miroslava Krleže, stan na Gvozdu
na zagrebačkom Tuškancu, obnovi i uredi. Istaknuo je to na
današnjoj konferenciji za novinstvo, priređenoj u prigodi sto i
sedme obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika,
dopredsjednik KZ-a Silvije Degen. Izrazio je i nadu da će se ta
inicijativa ostvariti do kraja godine.#L#
KZ u okviru svojih kulturnih djelatnosti s ponosom ističe da je
Miroslav Krleža prije stotinu i sedam godina rođen upravo u
Zagrebu, u kojemu je još u najranijoj mladosti počeo stvarati svoj
veliki umjetnički opus, podsjetio je Degen.
Sjajni polemičar Krleža, koji je kritizirao malograđanštinu, znao
je jasno naznačiti gdje je granica hrvatskog provincijalizma,
smatra Degen. Dodao je i kako je Krleža najviše volio svoj Zagreb-
grad u grabi, Zagreb grad za bregom, kako ga je znao nazivati.
Krleža se ne može zaboraviti ni kao književnik, ni kao jedan od
najvećih hrvatskih intelektualaca, zaključio je Degen,
podsjećajući kako je upravo Krležinom inicijativom 1950. utemeljen
Leksikografski zavod kojega je on do smrti usmjeravao vlastitom
samokritičnošću, kulturom i onime što velikoga čovjeka čini
velikim.
Krležine tekstove o Zagrebu i njegovu viđenju Zagreba, (tekstovi iz
1915., 1916., 1918., 1924., 1926., 1930. i 1967.) čitao je dramski
umjetnik Milan Ilić.
(Hina) sdju mc