FINANCIJSKI BILTEN 29. LIPNJA - 06. SRPNJA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 29. lipnja - 06. srpnja 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada donijela odluku o pristupanju ustavnim promjenama i predlaže smanjenje cenzusa za porezne poticaje ulagateljima 9. Sabor će na izvanrednom zasjedanju u srpnju raditi "punom parom" 10. Vidović: Kulminacija nezaposlenosti u iduća dva do tri mjeseca 11. Ministar Crkvenac o projektu državne riznice 12. M. Crkvenac: Pregovori s MMF-om dobro napreduju 13. Mali dioničari pokreću tužbu zbog dokapitalizacije Riječke banke 14. Splitska Pomorska banka - podružnica Zagrebačke banke 15. Osnovan ZB Invest 16. Konferencija o međunarodnim monetarnim i financijskim pitanjima 17. Statistika 18. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u srpnju oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 29. VI 11.000.000 8.000.000 10,63 % 118.114.000 30. VI 13.000.000 7.930.000 10,51 % 182.484.000 03. VII 27.000.000 17.000.000 10,56 % 200.780.000 04. VII 27.000.000 25.200.000 14,65 % 168.970.000 05. VII 6.500.000 6.050.000 11,00 % 170.340.000 06. VII 9.500.000 7.500.000 10,50 % - Dnevni prosjek 15.666.000 11.946.000 11,30 % 168.137.000 Vrlo visoka likvidnost bankarskog sustava u lipnju omogućila je pad prosječne kamatne stope u odnosu na svibanj, kako u dnevnom tako i u noćnom trgovanju. Tako se prosječna kamatna stopa u dnevnom trgovanju spustila s 11,31 posto u svibnju, na 8,93 posto u lipnju, što predstavlja pojeftinjenje od 21 posto. U noćnom je pak kreditiranju kamata pala sa 7,89 posto u svibnju na 6,67 posto u lipnju. Inače, ovoga je tjedna, u noćnom trgovanju, potražnja uglavnom u cijelosti podmirivana. No, nije sve bas išlo tako glatko. Naime, dešavalo se da u prvom krugu prekonoćnog trgovanja potražnja značajnije premašuje ponudu, a tek nakon završetka obrade svih naloga u ZAP-u, kada su depozitne institucije dobile konačna stanja svojih računa, bude namaknut novac za podmirenje cjelokupne potražnja. To je dakako podiglo i cijenu novca. Tako se ona u noćnom trgovanju kretala od 6,83 do 9,94 posto. Što na tjednoj razini iznosi prosječno 8,35 posto. I u dnevnom je trgovanju ovotjedna potražnja bilježila porast. Međutim i ponuda je također rasla, te je uglavnom bila značajnije veća od potražnje. No, svejedno je dio potražnje, zbog kreditnih limita korisnika, ostajao nepodmiren. Cijena je novca pritom dosta oscilirala. Tako su se primjerice, novi opozivni krediti odobravali po cijeni od 10,50 pa do visokih 14,65 posto. Slično je bilo i s ročnim kreditima kojima je cijena dosezala čak 16 posto. Zbog toga ovotjedna prosječna cijena novca, u odnosu na tjedan ranije, iznosi relativno visokih 11,30 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke, održanoj u utorak, upisani su zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,99 posto, upisani su zapisi u iznosu od 72 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od devet posto, upisani su zapisi u iznosu od 25 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od deset posto, upisani su zapisi u iznosu od tri milijuna kuna. Od 05. srpnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,254 milijarde kuna. HNB na aukciji otkupila 77,8 milijuna eura Hrvatska narodna banka (HNB) na aukciji, održanoj u srijedu, otkupila 77,8 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,6252 kuna za jedan euro, priopćeno je iz HNB-a. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 03. do 06. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 205 205 205 87.330 Pliva 440 469 466 7.418.638 Podravka 135 145 145 534.897 Viktor Lenac 84 85 85 29.575 Zagrebačka banka 0 1.400 1.430 1.400 1.506.995 Croatia osiguranje 610 610 610 28.060 Istraturist 41 45 45 93.050 Jadranski naftovod 1.350 1.350 1.350 13.500 Jadran-turist 36 37,50 37,50 38.076 Končar 52,50 57 52,50 117.657 Kraš 200 205 200 197.986 Privredna banka 80 83 82 105.910 Riječka banka 145 174 150 316.717 Riviera 81 83 83 43.682 Splitska banka 70 72 70 31.829 Sunčani Hvar 23 25 23 19.126 Tvornica duhana Zagreb 700 700 700 24.500 Zagrebačka banka E 999 1.030 1.000 185.663 Zagrebačka banka C 750 788 788 28.840 10.779.088 Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 10,7 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovi dionicama Plive (7,4 milijuna) te običnim dionicama Zagrebačke banke. Inače, aktivno je bilo 19 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je, 100 kuna, profitirala dionica Jadranskog naftovoda. Značajnije je, 46 kuna, poskupila i dionica Plive. Slijedila ju je, s dobitkom od 38 kuna, dionica Zagrebačke banke serije C. Cijena pak dionice Podravke porasla je 12 kuna. Rast cijene od po pet kuna ostvarile su dionice Viktora Lenca, Istraturista i Riječke banke, dok je cijena dionice Kraša viša 4,95 kuna. Dionica Jadran-turista skuplja je 2,5 kuna. Na kraju liste dobitnica, s dobitkom od dvije kune, našle su se dionice Riviere i Sunčanog Hvara. Najveći ovotjedni gubitnik, s gubitkom od 190 kuna, bila je dionica Croatia osiguranja. Značajnije je, 60 kuna, potonula cijena obične dionice Zagrebačke banke. Slijedila ju je, s gubitkom od 35 kuna, dionica Zagrebačke banke serije E. Dionica pak Privredne banke Zagreb jeftinija je osam, a Končara 6,50 kuna. Na kraju liste gubitnica, s gubitkom od 4,95 kuna, našla se dionica Splitske banke. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 20 bodova - na 855 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 03. do 06. srpnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Ericsson-Tesla 193 195 193 114,826 Jadranturist 37 37,50 37,50 20,600 Jelen 155 155 155 1.071.515 Korana 68,34 68,34 68,34 686.953 Plava laguna 362 362 362 12.670 Riadria banka 90 90 90 7.470 Riviera 84 84 84 15.960 Tvornica duhana Zagreb 700 700 700 14.000 PIF Dom 18,31 19,00 18,65 321.964 PIF Expandia 18,60 19,50 18,75 67.106 PIF Pleter 9,80 10,01 9,80 43.114 PIF Slavonski 8,60 9,24 9,24 70.613 PIF Sunce 8,00 8,39 8,39 20.923 PIF Središnji nacionalni 13,17 14,15 13,90 198.987 PIF Velebit 12,71 13,00 13,00 125.719 2.398.252 Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 2,3 milijuna kuna, a aktivno je bilo 15 dionica. Pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Najviše je, 38 kuna, potonula cijena dionice Plave lagune. Slijedila ju je, s gubitkom od šest kuna, dionica Ericsson-Tesle. Cijena pak Rivierine dionice pala je tri kune. I dionice pet PIF-ova ovoga su tjedna izgubile na vrijednosti. Tako je dionica Expandia fonda pojeftinila 1,25 kuna. Cijena dionice Velebita niža je 80, Sunca 21, a Pletera 20 lipa. Na kraju liste gubitnica, s gubitkom od 10 lipa, našla se dionica Dom fonda. Od dobitnica pak, cijena dionice Korane porasla je 89 lipa. Dionica Jadranturista poskupila je 50 lipa. I dionice dva PIF-a dobile su ovoga tjedna na vrijednosti. Tako je dionica Središnjeg nacionalnog fonda skuplja 74, a Slavonskog fonda 24 lipe. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, VIN indeks potonuo je ovoga tjedna šest bodova - na 366 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 29. lipnja 06.srpnja Promjena u % New York/DJIA 10.399,10 10.481,47 0,79 Tokyo/Nikkei 17.475,90 17.282,37 -1,11 London/FTSE-100 6.239,00 6.419,60 2,89 Frankfurt/DAX 30 6.874,54 6.951,09 1,11 Na Wall streetu je u proteklih sedam dana zabilježena prodaja tehnoloških i telekom dionica, zbog toga što većina američkih kompanija najavljuje razočaravajuće dobiti u drugom ovogodišnjem tomjesečju. Niže od očekivanja zarade rezultat su prije svega podizanja kamatnih stopa u SAD-u, što povećava troškove poslovanja i smanjuje prodaju. Veliki gubitnici bili su proizvođači kompjutora (Dell Computers, Unisys, Compaq, Hewlett-Packard), proizvođači poluvodiča i softverske kompanije.S druge, pak, strane, pobjeda Winceta Foxa i njegove stranke na nedjeljnim izborima u Meksiku, te najava analitičara da se može očekivati bolje poslovanje američkih kompanija u toj zemlji, potaknuli su kupovinu GDR-ova meksičkih kompanija. Porasla je i potražnja za dionicama financijskih institucija, koje se zadnjih tjedana bilježile velik pad cijena. Naime, većina ulagača smatra da se kamatne stope u SAD-u neće mijenjati u kratkom roku. U tom ih je uvjerenju učvrstio i podatak da je indeks proizvodnje u lipnju iznosio 51,8 prema očekivanih 53,5, odnosno znatno niže nego svibanjskih 53,2. To je ujedno i najniža razina tog indeksa od siječnja 1999. Stoga je porasla potražnja za dionicama financijskog sektora, posebno osjetljivih na promjene kamatnih stopa. Inače, burza nije radila u utorak zbog Dana nezavisnosti, a dan ranije je radila tek pola radnog vremena. Indeks Dow Jones ojačao je 0,79 posto, na 10.481 bod. Poslovanje Tokijske burze ovoga je tjedna bilo pod utjecajem izvješća Bank of Japan o poslovnoj klimi u japanskom gospodarstvu. Iako je japanska središnja banka u tom izvješću pozitivnim ocijenila dosadašnji gospodarski oporavak, pri čemu su velike japanske kompanije dobile i najvišu ocjenu u posljednje tri godine, odnosno +3, ulagači su svu pozornost obratili na dio izvješća koji se odnosi na male i srednje tvrtke. Poslovnu klimu u tim tvrtkama Banka je ocijenila s -27, tek jedan bod više nego u prošlom izvješću.. To je potaknulo prodaju dionica malih i srednjih kompanija. Dodatni pritisak napravila je i američka burza kapitala, koja je u utorak bila zatvorena, a u srijedu je zabilježila veliku prodaju tehnoloških dionica. Loše se raspoloženje američkih ulagača proširilo i na Tokijsku burzu. Indeks Nikkei oslabio je u proteklih tjedan dana 1,11 posto, na 17.282 boda. Na europskim deviznim tržištima ovoga je tjedna zabilježen oporavak cijena dionica, posebno telekom sektora. Deutsche Telecom najavljuje svoje širenje i na britansko tržište, odnosno kupovinu britanskog telekoma Cable & Wireleesa, što je povuklo naviše i cijene ostalih dionica toga sektora. Uz to, poskupjele su i dionice osiguravatelja, proizvođača automobila te tehnoloških tvrtki, dok su cijene dionica energetskog sektora pale nakon spuštanja cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. Promet na tim burzama je slabiji, zbog praznika u SAD-u i odsutnosti većeg broja ulagača. Po ocjeni analitičara, cijene dionica na europskim burzama u kratkom bi roku mogle rasti, jer se očekuju odlični reultati poslovanja kompanija u drugom ovogodišnjem tromjesečju. Indeks Londonske burze FTSE dobio je 2,89 posto na vrijednosti i iznosi 6.419 bodova, a frankfurtske DAX 1,11 posto, odnosno vrijedi 6.951 bod. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 29. lipnja 06. srpnja Promjena u % Euro/USD 0,9517 0,9505 -0,12 Euro/JPY 100,20 102,13 1,92 USD/JPY 105,28 107,45 2,06 Najveći gubitnik ovoga je tjedna bila japanska valuta. Prema euru je oslabila 1,92 posto, a prema dolaru 2,06 posto. Iako na deviznim tržištima i nadalje očekuju rast kamatnih stopa u Japanu, jer se gospodarski oporavak uspješno odvija, što je potvrdilo i početkom tjedna objavljeno izvješće Bank of Japan o poslovnoj klimi, najave mogućeg smanjenja kreditnog rejtinga Japana ozbiljno pritišću tečaj jena. Uz to, ulagači nisu sigurni ni kada će japanska središnja banka odlučiti povisiti kamatne stope. Za razliku od Japana, ulagači su protekloga tjedna bili prilično sigurni da će Europska središnja banka u kratkom roku morati povisiti kamatne stope, jer zemlje EU bilježe visoke stope gospdoarskog rasta. Podatak o 3,9 milijuna nezaposlenih Nijemaca u lipnju, odnosno rast nezaposlenosti za 2.000 prema svibnju bio je u skladu s očekivanjima na tržištu, pa je dao dodatan poticaj jačanju tečaja eura. No, u četvrtak je predsjednik Europske središnje banke Wim Duisenburg izjavio da je problem s mirovinskim fondovima u Italiji postao akutan, a i Francuska nije zabilježila gospodarski rast u prvom ovogodišnjem tromjesečju u skladu s očekivanjima tržišta. Očekivalo se 0,9 posto porasta, a objavljen je rast od 0,7 posto. To je uzrokovalo oštru korekciju tečaja eura u četvrtak, koji je pao ispod 0,95 dolara, tako da je ovoga tjedna euro oslabio prema dolaru 0,12 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 30. lipnja - 07.srpnja 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 30. lipnja 07. srpnja u % Euro 1 7,6391 7,6176 -0,28 DEM 1 3,9058 3,8948 -0,28 USD 1 8,0462 7,9516 -1,17 GBP 1 12,2049 12,0114 -1,58 JPY 100 7,6983 7,4239 -3,56 ATS 1 0,5551 0,5535 -0,28 ITL 100 0,3945 0,3934 -0,28 CHF 1 4,9100 4,9187 0,17 SIT 100 3,6896 3,6773 -0,33 Na tečajnici HNB-a njemačka marka slabi prema kuni već šesti tjedan. U tom je razdoblju izgubila 0,85 posto svoje vrijednosti. Pala je i vrijednost većine promatranih inozemnih valuta. Najviše je pojeftinio japanski jen, 3,56 posto. Cijena američkog dolara je 1,17 posto niža, dok je britanska funta, nakon dva tjedna rasta, ovoga tjedna oslabila 1,58 posto. Već šest tjedna pada i tečaj slovenskog tolara. Ukupno je 1,85 posto niži prema kuni. Porasla je jedino cijena švicarskog franka i to 0,17 posto. Cijena eura, austrijskog šilinga i talijanske lire, kao i njemačke marke, pala je u šest tjedana 0,85 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija,održanoj u utorak, s rokom dospijeća od 42 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna. No, budući su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 350,3 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,941 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 9,30 posto. Najniža je ponuđena cijena bila na 98,806 kuna, uz kamatu od 10,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,919 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 9,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 51,71 posto. Istodobno, održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 91 dan te su na prodaju ponuđeni zapisi u vrijednosti od 21,8 milijuna kuna. Pritom je najviša ponuđena cijena iznosila 97,449 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, s kamatnom stopom od 10,50 posto. Najniža je ponuđena cijena iznosila 97,449 kuna, uz kamatu od 10,50 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena određena na 97,449 kuna. Sukladno tome, zapisi se izdaju uz kamatu od 10,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 54,13 posto. Također, održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 185 dana te su na prodaju ponuđeni zapisi u vrijednosti od 40,5 milijuna kuna. Pritom je najviša ponuđena cijena iznosila 94,800 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, s kamatnom stopom od 11,0 posto. Najniža je ponuđena cijena iznosila 94,800 kuna, uz kamatu od 11,0 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena određena na 94,800 kuna. Sukladno tome, zapisi se izdaju uz kamatu od 11,0 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je pak iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 1,206 milijardi kuna. Od toga je 946,3 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, a 628 milijuna kuna na rok od 91 dan, dok je na rok od 182 dana upisano 40,5 milijuna kuna Slijedeća će se aukcija održati 11. lipnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna, s dospijećem od 42 dana. 8. Vlada donijela odluku o pristupanju ustavnim promjenama i predlaže smanjenje cenzusa za porezne poticaje ulagateljima Hrvatska Vlada u utorak je jednoglasno prihvatila odluku da se pristupi promjeni Ustava. Predložene promjene najvećim se dijelom temelje na stručnoj osnovi što ju je izradila radna skupina predsjednika države. Najbitnija je razlika u pogledu Županijskog doma. Predsjednikova radna skupina zagovarala je ukidanje tog Doma, no po prijedlogu Vlade taj bi se Dom zadržao uz promjenu sastava i veće ovlasti. Po riječima ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepana Ivaniševića, koji je vodio šestorkinu radnu skupinu, najveće i najdublje promjene odnose se na ustrojstvo državne vlasti. Predlaže se uvođenje parlamentarnog sustava sa neposredno izabranim predsjednikom države, čime se, po Ivaniševićevoj ocjeni, ispunjavaju predizborna obećanja šestorke o uvođenju parlamentarne demokracije. Prema predloženom, Vlada bi u potpunosti odgovarala Saboru, no isto tako Vlada ima mogućnost predložiti predsjedniku države raspuštanje Sabora i prije isteka njegova mandata. Time se, kazao je Ivanišević, postiže ravnoteža između zakonodavne i izvršne vlasti. Predsjednik države i dalje bi ostao važan čimbenik državne vlasti s naglašenim pravom inicijative na najvažnijim područjima državne aktivnosti. On bi i nadalje bio vrhovni zapovjednik oružanih snaga, nadzirao bi sigurnosne službe te zastupao državu u zemlji i inozemstvu. No, u svemu tome morao bi trajno surađivati sa Saborom i Vladom. Također je predviđeno da u slučaju kriznih situacija u odnosu zakonodavne i izvršne vlasti, Predsjednik preuzme odgovornost u njihovom rješavanju. Predsjednikove ovlasti ograničile bi se pak na način da je u važnim aktima potreban supotpis premijera i konzultacija sa predsjednikom Sabora. Prema ponuđenim rješenjima, položaj Vlade bi ojačao, ona bi imala veću odgovornost u vanjskoj i unutarnjoj politici, napose u razvoju gospodarstva i javnih službi. Jačanje vladina položaja kompenziralo bi se nadzornim mehanizmima Sabora, pa bi se tako među ostalim uveo institut interpelacije, dok bi na čelu istražnih povjerenstava ubuduće bio zastupnik oporbe, a ne vladajuće stranke ili koalicije. Ovlasti Sabora također bi trebale biti proširene, posebice u nadzoru Oružanih snaga i službi sigurnosti. U pogledu Županijskog doma predlaže se njegovo zadržavanje, ali uz znatne reforme. Njemu bi bila namijenjena uloga onog dijela zakonodavnog tijela u kojem bi se izražavali i oblikovali regionalni interesi. U dijelu Ustava koji se odnosi na sudbenu vlast promjenio bi se način izbora predsjednika Vrhovnog suda, koji bi se ubuduće na temelju mišljenja opće sjednice Vrhovnog suda birao u Zastupničkom domu, a na prijedlog predsjednika države. Također se predlažu i promjene vezane uz Državno sudbeno vijeće. Iako se ostaje na načelu stalnosti sudačke dužnosti, Radna skupina šestorke drži da bi trebalo razmotriti da se prvi izbor na sudačku dužnost ograniči na pet godina. Takvo rješenje u Vladi opravdavaju potrebom da se provjeri kvaliteta i sposobnost kandidata, i te bi se promjene odnosile samo na buduća imenovanja. U pogledu Ustavnog suda ocijenjeno je kako je nužno preciznije regulirati uvjete za podnošenje ustavnih tužbi, te povećati broj ustavnih sudaca. Po Ivaniševićevim riječima, u Ustavu bi trebalo jasnije razlikovati i razgraničiti lokalnu samoupravu od lokalne uprave. Posebice u vezi s funkcijama županija koje su se do sada javljale u dvojakoj ulozi. Predlaže se tako da se županije ubuduće definiraju kao jedinice regionalne samouprave. Po Ivaniševićevim riječima, određene promjene nužne su i u drugim dijelovima Ustava, kako u poboljšanju samog teksta tako i u usklađivanju sa potpisanim europskim konvencijama. Promjene Ustava veliki su posao koji će se odvijati u tri koraka, rekao je zaključno premijer Ivica Račan napominjući kako će se o konkretnim rješenjima još puno govoriti. O predloženim promjenama raspravljat će se već na izvanrednoj sjednici Sabora sredinom srpnja. Vlada predlaže smanjenje cenzusa za porezne poticaje ulagateljima Porezne povlastice, odnosno snižene stope poreza na dobit ili oslobađanje od toga poreza, odnosila bi se na ulaganja od 10, 20 i 60 milijuna. Te snižene cenzuse za porezne povlastice (prije se odnosilo na ulaganja od 20, 40 i 100 milijuna kuna) Vlada predlaže Konačnim prijedlogom zakona o poticanju ulaganja. Prema prijedlogu koji je upućen u drugo čitanje i bit će raspravljen vjerojatno na izvanrednom srpanjskom saborskom zasjedanju, poticajne mjere, porezne i carinske povlastice odnosile bi se na ulaganja od najmanje četiri milijuna kuna (prvotni prijedlog bio je 6 milijuna). Vlada je na polovicu, ili gotovo toliko snizila i cenzuse za ulaganja na koja bi se tijekom desetogodišnjeg razdoblja odnosile porezne povlastice. Tako bi se za ulaganja od najmanje 10 milijuna kuna (u prijedlogu za prvo čitanje bilo je to 20 milijuna), te zapošljavanje najmanje 30 ljudi, porez na dobit tijekom 10 godina plaćao po stopi od 7 posto. Po stopi od 3 posto porez bi se plaćao za ulaganja veća od 20 milijuna kuna (prije 40 milijuna), uz uvjet zapošljavanje najmanje 50 ljudi. Ulaganja pak veća od 60 milijuna (prvotno 100 milijuna) 10 bi godina bila oslobođena poreza na dobit, uz uvjet zapošljavanja najmanje 75 zaposlenika. Kako posebnu važnost daje novom zapošljavanju, Vlada se odlučila i na restriktivnost u slučaju nepridržavanja odredbi o broju zaposlenih. Tako je u konačni zakonski tekst unijeta odredba po kojoj bi, u slučaju da se ne održi propisani broj radnih mjesta, retroaktivno prestalo pravo korištenja poreznih i carinskih povlastica za čitavo razdoblje korištenja. A kada jednom prestane korištenje povlastica, izričita je Vlada, ne može se ponovno nastaviti njihovo korištenje. Vlada u prijedlogu uz ostalo definira i da su nositelji poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica novoosnovana trgovačka društva s registriranom djelatnošću isključivo iz djelokruga djelatnosti za koje koriste porezne i carinske povlastice. Iznimno bi, u slučaju ulaganja u turističku djelatnost, Vlada mogla donijeti odluku o poticajima i povlasticama za već postojeće društvo. Predloženi zakon, a slijedit će ga i prijedlog izmjena niza drugih zakona, usmjeren je ka uklanjanju prepreka intenzivnom poticanju ulaganja u Hrvatsku. Naime, dok je npr. u Mađarsku od 1989. godine investirano oko 18 milijardi dolara, u Češku u razdoblju od 1990. do 1998. preko 8,95 milijardi dolara, u Hrvatsku su od 1993. do kraja 1998. strana ulaganja bila tek skromnih 2,2 milijarde dolara. 9. Sabor će na izvanrednom zasjedanju u srpnju raditi "punom parom" U srijedu, 12. srpnja počet će izvanredna sjednica Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, a dan prije, 11. srpnja sastat će se Županijski dom, utvrdilo je u utorak Predsjedništvo Sabora. Izvanredno zasjedanje saborskih domova zatražila je Vlada, uz ostalo i radi toga da se na njemu prihvate projekti reforme nekih važnih sektora. Na izvanrednoj sjednici zastupnike očekuje 20-ak točaka, među njima i prijedlog da se pristupi promjenama hrvatskog Ustava. U Saboru će se u srpnju intenzivno raditi, kaže tajnik saborske Službe za odnose s javnošću Željko Sabol. Naime, zbog opsežnog dnevnog reda Zastupnički će dom, po svoj prilici, raditi i u subotu, 15. srpnja, a tjedan iza nastavit će već u ponedjeljak (umjesto u srijedu) i radit će dok se ne iscrpi dnevni red. Kako bi se posao obavio u planiranim okvirima nije isključeno da će zastupnici ostajati u Saboru i do kasnijih noćnih sati. Izvanredno zasjedanje Vlada je obrazložila potrebom da se na njemu prihvate planovi reforme zdravstva i zdravstvenog osiguranja te energetskog sektora, kako bi se za jesen mogli pripremili zakoni koji će omogućiti operacionalizaciju tih reformi. Saboru su predloženi i zakonski pprojekti koji bi trebali poboljšati položaj umirovljenika i radnika. Riječ je o zakonskom prijedlogu kojim bi se uredilo vraćanje duga umirovljenicima, te o izmjenama u Stečajnom i Zakonu o radu. Pred zastupnicima će se naći i paket zakona usmjeren oživljavanju gospodarstva i stanogradnje, posebice na područjima od posebne državne skrbi. U tom su paketu, među inim, i konačni prijedlozi zakona o poticanju ulaganja, o izmjenama Zakona o privatizaciji i o područjima posebne državne skrbi. Saboru je predloženo da prihvati i izmjene u Carinskom te zakonima o porezu na dodanu vrijednost i financiranju lokalne samouprave i uprave. Na taj korak Vlada se odlučila zbog potrebe prilagodbe hrvatskog zakonodavstva ulasku Hrvatske u WTO. Za izvanredno zasjedanje Vlada predlaže i nekoliko kadrovskih rješenja, među njima i imenovanje novog guvrnera, njegova zamjenika i članova Savjeta HNB-a. 10. Vidović: Kulminacija nezaposlenosti u iduća dva do tri mjeseca Nezaposlenost u Hrvatskoj doživjet će kulminaciju u iduća dva do tri mjeseca, no nakon toga, krajem ove ili početkom iduće godine, počet će ciklus otvaranja novih radnih mjesta, ocijenio je u ponedjeljak ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Vidović, koji je sudjelovao na okruglom stolu o socijalnom dijalogu, smatra da je ovo posljednja godina u kojoj će Vlada obavljati "mrtvozornički posao" zatvaranja propalih poduzeća. Komentirajući najavu Hrvatskog fonda za privatizaciju o skorom odlasku u stečaj 208 tvrtki, Vidović je ustvrdio da se radi o tvrtkama koje ne mogu opstati na tržištu, ali dio njih vjerojatno neće ići u stečaj već će pronaći kupce. Ministar rada najavio je i temeljitu analizu socijalnih prava, nakon koje će se prava preraspodijeliti u korist onih koji sada ne primaju ništa. "Zalažem se za ukidanje povlastica na uvoz automobila, jer je lani država na tome izgubila 600 milijuna kuna, od čega se dobar dio mogao usmjeriti u socijalnu pomoć", rekao je Vidović. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić ponovno je prozvao Vladu, ali i poslodavce, zbog izostanka suštinskog socijalnog dijaloga. Usprkos političkim promjenama, na hrvatskoj gospodarskoj i socijalnoj sceni nema ništa nova - potezi vlasti i dalje idu ka potpuno liberalnom kapitalizmu, koji ne uvažava humanost, solidarnost niti socijalnu dimenziju. Sindikat stoga ponovno inzistira na socijalnom konsenzusu svih snaga u civilnom društvu radi određivanja koncepcije i ciljeva razvoja Hrvatske, naglasio je Jurić. Vidović se nije složio s Jurićevom ocjenom da nema pravog dijaloga između socijalnih partnera, ocijenivši da je problem u njegovoj kvaliteti i rezultatima. Na Gospodarsko-socijalnom vijeću dosad je obrađeno dvadesetak važnih tema i svi važniji zakoni, no rezultati su polovični jer u Hrvatskoj još nema općeg socijalnog konsenzusa o temeljnim vrijednostima i načelima društva, istaknuo je Vidović. Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević drži da se i dalje nedovoljno uvažavaju socijalni partneri, a kao primjer naveo je raspravu o izmjenama Zakona o radu. Iako su poslodavci i sindikati dobro surađivali pri donošenju toga zakona, sada je HUP morao moliti sindikate za međusobne razgovore o zakonskim izmjenama, pri čemu su postigli vrlo malu suglasnost, napomenuo je Ivančević. 11. Ministar Crkvenac o projektu državne riznice "Na projektu državne riznice u Hrvatskoj se radi već četvrtu godinu jer je riječ o uspostavi kompliciranog sustava kontrole trošenja državnog novca, a državna riznica, između ostalog, još uvijek nije utemeljena zbog onih koji su do sada lovili u mutnom na polju državnih financija pa im je državna riznica, kao kontrolni mehanizam, predstavljala najvećeg neprijatelja". Istaknuo je to ministar financija dr. Mato Crkvenac na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu na Brijunima upriličenoj po završetku trodnevne Prve međunarodne konferencije posvećene ulozi državnih riznica u tranzicijskim zemljama. Ministar Crkvenac ujedno je najavio da će Vlada raditi cijelo ljeto s obzirom da se priprema nacrt državnog proračuna za slijedeće tri godine, strogo vodeći računa o prioritetnim zadacima kao što su kompletno uređenje uvjeta privređivanja, jačanje političkog i ekonomskog položaja hrvatske države kao ambijenta pogodnog za poduzetništvo, povećanje proizvodnje, poticanje izvoza, rasta zapošljavanja i time ostvarivanja ekonomske i socijalne stabilnosti države. Govoreći o projektu državne riznice, Crkvenac je napomenuo kako su najveći otpor ostvarenju ovog projekta pružali oni koji su trošili više od onog što im je bilo dozvoljeno. Upravo zato, ističe, uspostavom sustava državne riznice u Hrvatskoj više neće biti situacija stvaranja dugova zbog kojih su Vlada i država dovođeni pred gotov čin. "Ova hrvatska Vlada 'otplaćuje' 9,6 milijardi kuna duga iz prethodnog razdoblja koji je nastao takodjer izvan kontrole", naglasio je ministar financija. Po njegovim riječima otvaranjem jednog i jedinstvenog računa hrvatske Državne riznice, planiranog za srpanj iduće godine, u Hrvatskoj će se po uzoru na najrazvijenije zemlje, uspostaviti najbolji mehanizam racionalnog korištenja državnog novca, a uredbom Vlade RH državna riznica postaje upravnom organizacijom u okviru Ministarstva financija. Umjesto poslovanja proračunskim sredstvima putem više od devet tisuća pojedinačnih računa, transakcije će se odvijati putem jednog računa državne riznice, čime će se uštedjeti i do pet posto ukupnog proračunskog novca. U taj je projekt, kako je rečeno, do sada uloženo oko 26 milijuna kuna. 12. M. Crkvenac: Pregovori s MMF-om dobro napreduju Pregovori s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) dobro napreduju, očekujemo da će i tijekom srpnja biti uspješni, te da ćemo u jesen postići visok stupanj suglasnosti u svim važnim pitanjima. Istaknuo je to ministar financija Mato Crkvenac nakon sastanka,održanog u srijedu, s izvršnim direktorom u MMF-u Johannesom de Beaufortom Wijnholdsom. Wijnholds nije mogao precizno reći kada bi se mogao zaključiti stand by aranžaman s MMF-om, kazavši kako se nada da će to biti u nadolazećim mjesecima. Najavio je da će se misija MMF-a u Hrvatsku vratiti još tijekom ovog mjeseca. Tada očekujemo i daljnji napredak, posebice nakon izvanredne srpanjske sjednice Sabora na kojoj će se raspravljati o važnim problemima, kazao je. A Sabor će na toj sjednici uz ostalo raspravljati o reformama zdravstava i energetskog sustava, politici plaća, vraćanju duga umirovljenicima, a priprema se i projekcija proračuna za naredne tri godine, što su i glavna pitanja razgovora s MMF-om, složili su se Crkvenac i Wijnholds. Izvršni direktor u MMF-u izrazio je zadovoljstvo predanošću hrvatske Vlade da započne rješavati ozbiljne gospodarske probleme, kao i napretkom koji je postignut. Pozitivnim je ocijenio Vladinu pripremu proračuna i poboljšanja zdravstvenog sustava, te kazao da se Hrvatska suočava s problemom nezaposlenosti zbog čega je nužno usklađivanje plaća u javnom sektoru. MMF smatra, kazao je Crkvenac, da će mjere kojima bismo smanjivali državnu potrošnju, poticali domaću štednju i ulaganja stranih investitora, mjere za kontrolu plaća, ekonomska stabilnost sa stabilnošću cijena i tečaja, biti mjere koje će doprinositi rastu zaposlenosti. U svezi plaća u javnim poduzećima, Crkvenac ističe kako se vodi računa da se te plaće ne povećavaju brže od proizvodnosti rada i rasta prosječnih plaća, jer bi sindikati tada imali pravo početkom studenoga tražiti usklađivanje. Uz to, naglašava i potrebu smanjivanja javne potrošnje, čiji se udio popeo na 54 posto bruto domaćeg proizvoda, što je 15 postotnih poena više nego prije deset godina. 13. Mali dioničari pokreću tužbu zbog dokapitalizacije Riječke banke Dvije brokerske kuće - Ceufin Brokers i Dalbank vrijednosnice - u ime desetak malih dioničara Riječeke banke podnijele su u četvrtak pred Trgovačkim sudom u Rijeci tužbu vezano za dokapitalizaciju Riječke banke. Direktori tih dviju brokerskih kuća na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak, ustvrdili su da su mali dioničari oštećeni jer je Bayerische Landesbank dionice od države kupila po cijeni od 40 američkih dolara za dionicu, dok je dokapitalizacija izvršena po cijeni od 17,5 dolara po dionici. Osim toga, ističu kako malim dioničarima nije bilo omogućeno da sudjeluju u tako jeftinoj dokapitalizaciji. Ceufin Brokers i Dalbank vrijednosnice imaju informaciju da je riječki Trgovački sud registrirao dokapitalizaciju, a tužbom traže da se ponište odluke Skupštine Riječke banke (održane 27. lipnja) kojima je i omogućena dokapitalizacija po cijeni od 17,5 dolara (oko 140 kuna), dok je njihova knjigovodstvena vrijednost 195 kuna. Onemogućavanje malih dioničara da sudjeluju u dokapitalizaciji po tako niskoj cijeni je nemoralno, ocijenio je direktor Dalbank vrijednosnica Denis Fudurić. Nemoralno je, dodaje, i što malim dioničarima nije omogućen otkup dionica po istoj cijeni po kojoj je Bayerische Landesbank platila državne dionice, a zbog čega je uputio i niz zamjerki na račun Državne agencije za sanaciju banaka. Mali su dioničari, njih oko tisuću, u Riječkoj banci prije dokapitalizacije imali udio nešto manje od 25 posto, a nakon dokapitalizacije taj je udio pao na oko 15 posto. Dolazi u opasnost njihova imovina, opasnost je da te dionice postanu vrlo jeftine, kaže Fudurić. Direktor Ceufin Brokersa Ivan Hren vjeruje da će riječki Trgovački sud brzo reagirati na tužbu. "Ako im je trebalo sedam dana da registriraju dokapitalizaciju, vjerujemo da će im sedam dana trebati i za prvu raspravu o našoj tužbi", izjavio je Hren. Zanima ga i gdje je deponirano 35 milijuna dolara od dokapitalizacije, jer, kaže, postoje sumnje da su u Bayerische Landesbank Muenchen. Čelnici dviju brokerskih kuća problem ne vide u namjeri Bayerische Landesbank da postane većinski vlasnik Riječke banke, jer smatraju da je riječ o dobroj banci, već zamjeraju na načinu na koji se to radi. Tražimo da se uvedu načela, jasna pravila igre kao u svim razvijenim zemljama, kazali su Hren i Fudurić koji smatraju da se cijeli slučaj može završiti javnom ponudom. Očekuju također i skoru odluku Ustavnog suda pred kojim je već tri mjeseca tužba na Zakon o postupku preuzimanja dioničkih društava, jer su banke izuzete od obveze da se, u slučaju stjecanja dionice preko 25 posto, ostalim dioničarima ponudi otkup po najvišoj cijeni koje su za te dionice plaćene u zadnjih godinu dana. 14. Splitska Pomorska banka - podružnica Zagrebačke banke Zagrebačka banka Pomorska banka d.d. iz Splita od ponedjeljka posluje kao podružnica Zagrebačke banke d.d. čime je završen višemjesečni proces njenog pripajanja Zagrebačkoj banci. Dosadašnje poslovnice Zagrebačke banke Pomorske banke d.d. poslovat će ubuduće u sastavu nove podružnice Zagrebačke banke - Split na svim lokacijama kao i ranije. Komitenti dosadašnje Pomorske banke, koji su tim pripajanjem postali komitenti Zagrebačke banke d.d., svoje će tekuće i žiro račune, štedne knjižice i ostale dokumente, moći koristiti pod istim brojevima kao i dosad, a ukoliko žele mogu zatražiti i nove kartice te štedne knjižice Zagrebačke banke. Stari čekovi Pomorske banke moraju se iskoristiti u roku tri mjeseca, a tvrtke iz trgovačke mreže neće ih naplaćivati u Zavodu za platni promet (ZAP), već u samoj Banci. U novoformiranoj splitskoj podružnici Zagrebačke banke d.d. radit će 175 dosadašnjih djelatnika Pomorske banke, dok je 50 zaposlenika te banke, koji su ispunjavali uvjete za mirovinu, umirovljeno uz otpremnine. Iz Zagrebačke banke ističu kako se broj zaposlenih u njihovoj splitskoj podružnici neće smanjivati, a zbog širenja poslovne mreže te banke po Dalmaciji, planiraju se i nova zaposlenja. Podružnica Zagrebačke banke u Splitu otvarat će nove poslovnice tamo gdje dosad Zagrebačka banka nije bila prisutna sa svojom mrežom, primjerice, na otocima te u gradovima poput Solina i Omiša. 15. Osnovan ZB Invest Komisija za vrijednosne papire RH odobrila je rad ZB Investu, društvu za upravljanje investicijskim fondovima, u stopostotnom vlasništvu Zagrebačke banke, izviješteno je iz tog društva. Na čelu Uprave ZB Investa je Snježana Herceg, koja je iskustva u radu investicijskih fondova stekla sudjelovanjem u upravljanju otvorenog investicijskog fonda Kaptol Proinvesta i privatizacijskog investicijskog fonda Središnjeg nacionalnog fonda u okrilju Kaptol banke. Drugi član Uprave ZB Investa je Dinko Novoselec. Nadzorni odbor novoosnovanog društva čine Zvonimir Jurjević, član Uprave Zagrebačke banke, Boris Galić, direktor Direkcije asset managementa i Nikolina Slavujević, pomoćnik direktora Sektora riznice. Očekuje se da će investicijski fondovi ZB Investa uskoro početi s radom. 16. Konferencija o međunarodnim monetarnim i financijskim pitanjima 'Međunarodna monetarna i financijska pitanja' glavne su teme u ponedjeljak započete Četvrte Zagrebačke konferencije o ekonomskim pitanjima, u organizaciji časopisa 'Zagreb Journal of Economics' i Poslijediplomskog studija međunarodne ekonomije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. O ekonomskim pitanjima poput 'Da li je zlato precijenjeno?', 'Ekonomski razvoj Kine', 'Iskustvo Poljske', te 'Globalizacija u tranzicijskim gospodarstvima', istaknutim hrvatskim ekonomskim stručnjacima i postdiplomantima govorit će, tijekom dvodnevne konferencije, profesori sa američkih fakulteta UCLA i Western Washington, te dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Robert Mundell. 17. Statistika Hrvatski vanjski dug 9,9 milijardi dolara - Hrvatski inozemni dug, po podacima krajem ožujka ove godine, premašio je 9,9 milijardi dolara (i iznosio 9.947 milijuna USD), podatak je iz lipanjskog Biltena Hrvatske narodne banke (HNB). Iz prezentiranih podataka proizlazi da je razina vanjskog duga krajem ožujka bila za 373 milijuna dolara veća nego koncem prethodnog mjeseca, a otprilike na razini onoga sa kraja prošle godine. Povećanje, od oko 480 milijuna dolara u odnosu na kraj veljače, iskazuje se pritom u sektoru države u stavci portfolio ulaganja (odnosno obveznica). U prvoj polovici ožujka Hrvatska je inače plasirala novu emisiju euroobveznica, u više europskih financijskih središta, u iznosu od 500 milijuna eura. Cjelokupni iznos ostvaren ovim plasmanom koristit će se za refinanciranje glavnice inozemnog duga koji dospjeva ove godine. Za otplatu kreditnih obveza iskazanih u računu financiranja utvrđenih državnim proračunom za ovu godinu, koristit će se i prihodi - od 380 milijuna dolara, ostvareni drugom emisijom tzv. "samuraj" obveznica na japanskom financijskom tržištu u drugoj polovici lipnja. Pokazatelji o strukturi inozemnog duga, sa stanjem krajem ožujka, prema domaćim sektorima pokazuju da se najveći udio u ukupnom dugu, od oko 43,2 posto, odnosi na dug države, koji je krajem tog mjeseca iznosio 4,3 milijardi dolara (ili preciznije 4.296 milijuna dolara). (Pod sektorom države inače prikazuje se inozemni dug široko definirane države koja uključuje središnju državu, republičke fondove - uključujući HBOR i lokalne organe uprave i fondove). Ostali sektori (nefinancijska poduzeća, ostale financijske tvrtke, stanovništvo) sudjeluju u ukupnom iznosu hrvatskog vanjskog duga sa oko 33 posto, ili 3.276 milijuna dolara. Vanjska su dugovanja banaka, izražena po srednjem tečaju HNB-a, na kraju ožujka iznosila 1.789 milijuna dolara, ili oko 18 posto. Inozemni dug središnje banke krajem ožujka bio je oko 193 milijuna dolara, što 1,9 posto od ukupnog iznosa vanjskog duga. Usporavanje izvoza - Hrvatski robni izvoz, izražen u dolarima, nakon početkog zamaha u prvim mjesecima ove godine postupno se usporava. Tako je u prvih pet mjeseci vrijednost izvoza iznosila 1,66 milijardi dolara, što je tek 0,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, (dok je taj rast za prvo tromjesečje iznosio 13,5 posto, a za prvih četiri mjeseca 2,4 posto). Istodobno je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju siječanj - svibanj uvezeno roba u vrijednosti od 2,88 milijardi dolara, što je 1,1 posto manje nego u istom vremenu lani. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,7 posto, a deficit u robnoj razmjeni je 1,2 milijarde dolara, što je za tek 2,5 posto manji deficit nego u prvih pet mjeseci prošle godine. Kod sagledavanja rezultata robne razmjene, iskazanim u američkim dolarima, u prvih pet ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblja lani, treba imati u vidu i podatak da je prosječni tečaj dolara prema kuni povećan u tom vremenu za više od 17 posto. Iskazan u kunama, ukupni izvoz Hrvatske za razdoblje siječanj - svibanj ove godine, po prethodnim podatcima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 13,3 milijarde kuna, što je povećanje za 17,4 posto u odnosu na isto razdoblja lani. Istodobno je vrijednost uvoza iznosila 23,2 milijarde kuna ili za 16,6 posto više. Podaci statistike o izvozu po sektorima (izraženi u dolarima) pokazuju pak da se najveći rast izvoza bilježi u sektoru mineralna goriva i maziva za 54,8 posto na 175 milijuna dolara, potom kod kemijskih proizvoda za 15,2 posto na 241 milijun dolara, te kod proizvoda svrstenih po materijalu za 11,1 posto na 250 milijuna dolara. Istodobno izvoz strojeva i transportnih uređaja, u vrijednosti od 414 milijuna dolara, manji je 2,7 posto nego u prvih pet mjeseci lani, a izvoz raznih gotovih proizvoda, realiziran u vrijednosti od 346 milijuna kuna, smanjen je za 14 posto. U zemlje Europske unije umjereno je 58 posto (ili 965 milijuna dolara) od ukupne vrijednosti izvoza, a značajno je da se bilježi rast izvoza u EU za 13,8 posto. Na prvom je mjestu među hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima i dalje Italija, u koju je u prvih pet mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti od oko 397 milijuna dolara, što je čak 24,6 posto više nego u istom razdoblju lani. I na strani uvoza Italija je na prvom mjestu sa 527 milijuna dolara uvoza u Hrvatsku, što je 14 posto više nego u prvih pet mjeseci prošle godine. Izvoz u Njemačku, ostvaren u vrijednosti od 247 milijuna dolara, međutim, bilježi smanjenje za 12,4 posto, dok je uvoz iz te zemlje, od 465 milijuna dolara, manji za 20 posto. U susjednu Sloveniju izvezeno je roba za 177 milijuna dolara, što je 3,9 posto manje nego u prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. Izvoz u BiH, ostvaren u vrijednosti od 176 milijuna dolara i nadalje bilježi osjetan pad - za 26,9 posto. Rast bdp-a u prvom tromjesečju 4 posto - Hrvatski bruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju ove godine 4 posto veći u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, procjena je koju je objavio Državni zavod za statistiku. Time je nastavljen realni rast BDP-a zabilježen u posljednjem tromjesečju 1999. godine. To se ocjenjuje i kao znak da hrvatsko gospodarstvo polako izlazi iz recesije i da se u 2000., nakon pada BDP-a u prošloj godini od 0,3 posto, može očekivati realni rast bruto domaćeg proizvoda. Procjenjuje se da bi u cijeloj ovoj godini stopa rasta BDP-a mogla biti oko 2,6 posto. Bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju ove godine, izražen u stalnim cijenama (1997. godine) iznosio je 30,2 milijarde kuna, a u tekućim cijenama 35,2 milijarde kuna. Po objavljenim procjenama prema osnovnim kategorijama potrošnje bilježi se rast u svim kategorijama osim kod investicija u kapital. To je drugo tromjesečje zaredom kako se ostvaruje realni rast BDP-a. U posljednja tri mjeseca 1999. zabilježen je rast BDP-a od 1,6 posto, čim je ujedno zaostavljen njegov pad iz prethodna četiri tromjesečja. Na temelju tromjesečnih procjena, BDP u1999. godini bio je realno manji za 0,3 posto u odnosu na godinu prije, a to je prvi put od 1993. godine da je zabilježen realni pad BDP-a. Po prethodnim podacima, izvedenim iz tromjesečnih obračuna, BDP u tekućim cijenama, izražen u američkim dolarima, po podacima HNB-a, u prošloj je godini iznosio 20,17 milijardi dolara (prema 21,7 milijardi USD u 1998. godini). 18. Kamatne stope banaka i štedionica na kunske depozite u srpnju Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) banke/štedionice kamatna stopa ----------------------------------------------- Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 1,00-1,50 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 1,00 Raiffeissen banka 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 1,50-2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank do 3,50 Zagrebačka banka 2,00 Štedionica Dora 2,00 ------------------------------------------------ Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,75- 4,25- 4,75- 5,25- 5,75- 6,25- 7,75 8,25 8,75 9,25 9,75 10,25 Bank Austria Creditanstalt 3,50- 4,00- 4,50- 5,00- 8,00 - 5,00 dogovorno Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 10,00 10,00 Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Istarska banka 8,00 9,00 11,00- 13,00- 13,00- 13,00- 12,50 14,50 14,50 14,50 Istarska kred.banka Umag 8,00 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 Jadranska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,00 12,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 5,00 9,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 12,00 13,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 8,25 9,15 10,25 11,25 11,75 12,25 Raiffeisenbank Austria 6,50 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Riadria banka 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 13,00 Riječka banka 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 12,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 9,00 10,00 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 7,00 8,00 10,00 11,50 12,00 12,50 Štedionica Dora 6,00 9,00 10,00 12,00 12,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 1,00-5,00 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 1,50-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 2,00 Privredna banka 1,50 Raiffeisenbank Austria 2,50 Riadria banka 1,50 Riječka banka 1,50 Sisačka banka 3,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 1,00 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (%godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,00 12,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 5,00 9,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema roku oročenja Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,25 7,25 Riadria banka 8,00 8,50 9,00 10,00 - - Riječka banka 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 12,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 11,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -