ZAGREB, 6. srpnja (Hina) - U povodu 25. obljetnice praizvedbe baleta "Trijumf Afrodite" u koreografiji Milka Šparembleka večeras je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu izvedena predstava "Hommage a Carl Orff". U okviru predstave
izvedeni su baleti "Carmina Burana" u koreografiji Dragutina Boldina i "Trijumf Afrodite" u koreografiji Milka Šparembleka.
ZAGREB, 6. srpnja (Hina) - U povodu 25. obljetnice praizvedbe
baleta "Trijumf Afrodite" u koreografiji Milka Šparembleka večeras
je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu izvedena predstava
"Hommage a Carl Orff". U okviru predstave izvedeni su baleti
"Carmina Burana" u koreografiji Dragutina Boldina i "Trijumf
Afrodite" u koreografiji Milka Šparembleka. #L#
U naslovnim ulogama baleta Carmina Burana nastupili su Deana Gobac
(Djevojka) i Ilir Kerni (Momak), a u Trijumfu Afrodite Milka Hribar
(Korifeja) i Staša Zurovac (Korifej).
Scenske kantate njemačkog kompozitora Carla Orffa (1895.), od
kojih je prva Carmina Burana, druga Catulli Carmina i posljednja
Trijumf Afrodite nastale su u rasponu od 15 godina. Iako nemaju
zajednički nazivnik te se predstave vraćaju u prošlost,
distanciraju nas od suvremenosti, ali ostajući kao teme jednako
aktualne za bilo koji povijesni period, istaknuo je u katalogu
predstave Milko Šparemblek.
Sakupljeni negdje u srednjem vijeku tekstovi Karmine Burane govore
o tome da srednji vijek ipak nije bio tako mračan. Tekstovi su
pronađeni 1803. u jednom bavarskom samostanu, gdje su do tada očito
čuvani u tajnosti, navodi koreograf Drago Boldin. Carmina Burana,
kojoj su ti tekstovi bili literarni predložak doživjela je svoju
koncertnu praizvedbu 1973. i jedno je od najizvođenijih djela
glazbene literature tog vremena.
"Trijumf Afrodite" završni je dio serije trijumfa - forme spektakla
koji je bio uobičajen u talijanskoj renesansi, a s kojim se slavila
vlast; inauguracija kralja, prijestolonasljednika ili ulazak
vojskovođe.
(Hina) mvr dd