OTKRIVENO POPRSJE MIROSLAVU KRLEŽI

ZAGREB, 6. srpnja (Hina) - Uoči 107. rođendana Miroslava Krleže, jednog od najvećih hrvatskih pisaca i osnivača Leksikografskog zavoda, večeras mu je u predvorju Palače Zavoda otkriveno spomen- poprsje, rad akademskog kipara Stipe Sikirice. Poprsje je u nazočnosti brojnih uzvanika otkrio glavni ravnatelj Zavoda akademik Dalibor Brozović.#L# Tom svečanošću počinje još jedna velika obljetnica - 50 godina djelovanja Leksikografskog zavoda koji je uredbom savezne vlade bivše Jugoslavije osnovan 5. listopada 1950. Ta obljetnica, kako je najavljeno, bit će proslavljena na jesen. Akademik Brozović je na svečanosti istaknuo da spomenik Krleži nije prvi koji je Zavod posvetio svojem utemeljitelju, nego je to bila enciklopedija Krležijana, koje je prvi svezak izišao 1993., a drugi, završni, prošle godine, kad je objavljen dopunski svezak i posebna, cjelovita, Krležina bibliografija. Podsjetio je da je Krleža u staroj zgradi na Zrinjevcu bio nazočan više od tri desetljeća te kako u Zavodu ima ljudi koji se sjećaju tih dana. U tom smislu posve je naravno da i u novome sjedištu Zavoda Krleža bude nazočan ne samo u sjećanjima i ne samo u radu u kojem je postavio okvire i moduse, rekao je Brozović. U ime hrvatske Vlade nazočnima se obratio ministar kulture Antun Vujić, podsjetivši na važnost tih dviju obljetnica i dugu tradiciju hrvatske leksikografije. Dodao je kako osim tradicije Zavod ide u susret 21. stoljeću ne samo s knjigama nego i s informativnim sustavom koji je bit društvenog i znanstvenog razvoja. Poželio je uspjeh Leksikografskom zavodu te da nastavi objavljivati vrhunska leksikografska djela. Govoreći o 50. obljetnici Leksikografskog zavoda, ravnatelj Vladimir Pezo podsjetio je da je uredbom savezne vlade bivše Jugoslavije Zavod osnovan 5. listopada 1950., a da Sabor SRH 15. lipnja 1972. donosi odluku kojom preuzima osnivačka prava nad tada Jugoslavenskim leksikografskim zavodom. Treći važan nadnevak je uredba Vlade Republike Hrvatske od 13. veljače 1991. kad Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" djeluje kao posebna ustanova od interesa za državu u znanosti i kulturi. Pezo je podsjetio da je u Zavodu u 50 godina radilo 1065 znanstvenika, umjetnika i stručnjaka, koji su s deset tisuća suradnika ostvarili 223 enciklopedijska sveska u nakladi od 5,5 milijuna primjeraka uglavnom na hrvatskom jeziku. Vladi Republike Hrvatske kao aktualnom osnivaču na jesen ćemo predložiti određene promjene i dopune Uredbe o Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" i time, nadamo se, za još 50 godina osigurati stabilne i primjerene uvjete rada i djelovanja ustanove od posebnog državnog interesa u znanosti i kulturi, u čast Krleži te za buduće naraštaje hrvatskog naroda, rekao je Pezo. Urednik Krležijane Velimir Viskoviće istaknuo je da je Krleža pisac izvanredno bogata književnog opusa, jednog od najvećih u hrvatskoj književnosti. Za svoj rad dobio je bezbroj domaćih i inozemnih nagrada i priznanja, prevođen je na sve važnije jezike i zasigurno može sloviti kao najprevođeniji i najpoznatiji hrvatski pisac u svijetu, kazao je Visković. Krleža je intelektualnim radom obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, njegova su djela trajno svjedočanstvo o idejnim i političkim nemirima hrvatske inteligencije, a izvrsno je poznavao i europska umjetnička strujanja svojega doba i primjenjivao ih u svojim djelima, povezujući hrvatsku kutluru sa suvremenim europskim kontekstom, naglasio je Visković. Rekavši da je Krleža proglašen svojevrsnim "političkim kišobranom", koji je svojim autoritetom štitio politički nepodobne, pa su u njegovoj zaštitničkoj sjeni marljivo i uglavnom anonimno proizvodili enciklopedije. To su bili uglavnom intelektualci proskribirani zbog hrvatskog nacionalizma, ali bilo je i onih koji su u tim rigidnim idealiziranim vremenima nosili etikete liberala, masona, jugointegralista, pa i komunističkih otpadnika - tzv. imforbirovaca, dodao je Visković, ocijenivši da je Krležina uloga zaštitnika hrvatskih intelektualaca u nemirnim vremenima vrlo bitna, ali slabo valorizirana. On je bitno pridonio da se očuva hrvatska građanska intelektualna supstancija i da se u tadašnjem režimu održi rezervat u kojem će biti očuvan prostor relativne intelektualne autonomije. Krležin lik u ovome depatetiziranom, intimnom ambijentu našeg leksikografskog dvorišta podsjetat će nas na utemeljitelja naše moderne leksikografije, na dobrog duha koji bdije nad našom zajedničkom kućom, kazao je na kraju Visković. (Hina) ta dd