ZAGREB, 6. srpnja (Hina) - Prijedlog reforme energetskog sektora, koji obuhvaća dvije vodeće hrvatske tvrtke INU i HEP, daje okvir restrukturiranju i privatizaciji toga sektora vrijednog pet do šest milijardi američkih dolara. Taj
posao Hrvatsku očekuje u iduće dvije godine, započinje prijedlogom reforme, a na jesen će se nastaviti zakonodavnom aktivnošću. Prijedlog reforme, kojim se Hrvatska u energetskom sektoru opredjeljuje za otvoreno tržište, Vlada je krajem prošlog tjedna uputila u saborsku proceduru i ona će se naći na izvanrednom srpanjskom zasjedanju Sabora.
ZAGREB, 6. srpnja (Hina) - Prijedlog reforme energetskog sektora,
koji obuhvaća dvije vodeće hrvatske tvrtke INU i HEP, daje okvir
restrukturiranju i privatizaciji toga sektora vrijednog pet do
šest milijardi američkih dolara. Taj posao Hrvatsku očekuje u iduće
dvije godine, započinje prijedlogom reforme, a na jesen će se
nastaviti zakonodavnom aktivnošću. Prijedlog reforme, kojim se
Hrvatska u energetskom sektoru opredjeljuje za otvoreno tržište,
Vlada je krajem prošlog tjedna uputila u saborsku proceduru i ona će
se naći na izvanrednom srpanjskom zasjedanju Sabora.#L#
Za jesen se najavljuju i potrebni zakonski prijedlog o energiji, te
tri prijedloga o posebnim tržištima - električnom energijom,
naftnim derivatima i plinom.
Predložena reforma pak precizira način i rokove reorganizacije
HEP-a i INE, te daje osnovne smjernice privatizacije za koju će još
biti potrebno stvoriti i zakonske preduvjete. Prvi korak u
restrukturiranju predstavljalo bi odvajanje temeljnih od
netemeljnih djelatnosti, a kraj ove godine bio bi rok do kojeg bi se
HEP i INA trebali organizirati kao grupe sa svojim temeljnim
djelatnostima.
Za HEP bi to značilo organizaciju u HEP-Grupu sa tri tvrtke - za
proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, a za
INA-Grupu s dvije tvrtke - za naftu i za plin.
U prvoj polovici iduće godine, u HEP-u bi se proizvodnja i
distribucija trebale organizirati u više tvrtki kćeri na temelju
centara odgovornosti kao profitnih centara, a u drugoj polovici
godine trebao bi se organizirati pool (operatera tržišta) unutar
HEP-a kako bi se stjecala iskustva i stvarali kadrovi. Konac iduće
godine rok je pak za djelomičnu privatizaciju HEP-Grupe i to u
djelatnosti proizvodnje.
Prijedlog reforme pritom predviđa da se privatizacija postojećih
termoelektrana razmatra za svaku od njih posebno. Termoelektrane
koje su potporne točke elektroenergetskog sustava trebale bi
ostati u vlasništvu HEP-Grupe, dok bi se kod termoelektrana-
toplana kao investitor mogla pojaviti i lokalna zajednica.
Postojeće pak hidroelektrane u početku bi se zadržale u HEP-Grupi,
a kasnije bi bila moguća njihova privatizacija, npr. putem
mirovinskog fondova.
Prijenosna mreža zbog svoje bi funkcije ostala javno dobro i pod
državnim nadzorom, dok bi distribucijska mreža ostala pod nadzorom
države ili lokalne zajednice, a u budućnosti bi se mogla razdvojiti
funkcija operatora mreže i opskrbljivača pri čemu bi se opskrba
otvorila privatnim investitorima.
Na kraju bi tako postojalo više tvrtki u privatnom vlasništvu, te
HEP-Grupa u privatnom i državnom vlasništvu, a zaštita vitalnih
državnih interesa u Grupi bi se provodila kroz institut zlatne
dionice.
Prvi korak u tržišnom otvaranju INE bio bi organiziranje u INA-
Grupu s dvije temeljne djelatnosti - nafta i plin, kraj iduće godine
mogući je rok za konsolidaciju i restrukturiranje pojedinih
djelatnosti naftnog i plinskog sektora, a konac 2002. za formiranje
mreže operatera transportnog sustava i operatera tržišta.
U naznakama privatizacije, predložena reforma predviđa da bi se nad
transportnim sustavom nafte, znači Janafom, zadržalo državno
vlasništvo, odnosno ostao bi javna funkcija pod državnim nadzorom.
To bi otvorilo mogućnost da se proizvodnjom i trgovinom bave i
privatne tvrtke, što bi za INU značilo omogućavanje privatne
inicijative u budućoj proizvodnji nafte u suradnji s državnom
tvrtkom, u rafinerijama, te maloprodaji derivata (benzinske
pumpe).
Kod plinskog sektora poželjno je rješenje osiguranje javne
funkcije plinskih mreži, na početku reforme transport i
distribucijska infrastruktura ostala bi u vlasništvu tvrtki koje
su u državnom vlasništvu, ili u vlasništvu lokalnih zajednica, dok
bi u daljnjoj fazi bila moguća suradnja s privatnim tvrtkama.
Vladini čelnici posebno ističu da predložena reforma energetskog
sektora nije strategija razvoja energetike. To je stvaranje
pretpostavki za reformu tržišta energije prema standardima EU,
ističe zamjenik premijera Goran Granić. Taj proces, kaže,
uključuje izgradnju zakonodavne regulative, restrukturiranje, te
proces privatizacije, ali i izgradnju institucija potrebnih za
funkcioniranje energetskog tržišta. Prema prijedlogu reforme,
vjerojatno u drugoj polovici iduće godine, u funkciji bi bilo
posebno regulacijsko tijelo koje bi bilo mehanizam kontrole na
specifičnom energetskom tržištu.
(Hina) bn ds