FR-RU-skupštine-Ljudska prava-Diplomacija-Organizacije/savezi-Oružani sukobi FR-MONDE 5.7.ROGOZIN: RU I VIJEĆE EU FRANCUSKALE MONDE5. VII. 2000.Dmitrij Rogozin: Ono što Strasbourg ne želi znati"Nepodnošljivo stajalište Rusije?
Gledište štovanog Lorda Russella-Johnstona, predsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća Europe ('Le Monde' od 7. VI.), potvrđuje zamisao da se mišljenje europskih zastupnika o Čečeniji temelji na pogrješnom tumačenju sadašnjih događaja.Načela demokracije, pravne države i ljudskih prava nisu samo obveze Rusije prema Europi, već i temeljne vrijednosti za koje se zalaže ruski narod. Ruski političari imaju u Čečeniji samo jedan cilj: uspostaviti mir i učvrstiti društvene demokratske ustanove. Ne vidim u tome nikakvu opreku između stajališta ruskih zastupnika i zastupnika APCE-a (Parlamentarna skupština Vijeća Europe). Mi smo, više od svih europskih organizacija za zaštitu ljudskih prava, zainteresirani za izlazak iz krize. Ali mi mislimo da su mjere koje je vlada poduzela na Kavkazu neizbježive, da pomažu ostvarenju cilja stabilizacije i poštovanja ljudskih prava na tom području i da idu za tim da spriječe širenje terorizma i vjerskog ekstremizma izvan Kavkaza, pa i u Europi.
FRANCUSKA
LE MONDE
5. VII. 2000.
Dmitrij Rogozin: Ono što Strasbourg ne želi znati
"Nepodnošljivo stajalište Rusije? Gledište štovanog Lorda
Russella-Johnstona, predsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća
Europe ('Le Monde' od 7. VI.), potvrđuje zamisao da se mišljenje
europskih zastupnika o Čečeniji temelji na pogrješnom tumačenju
sadašnjih događaja.
Načela demokracije, pravne države i ljudskih prava nisu samo obveze
Rusije prema Europi, već i temeljne vrijednosti za koje se zalaže
ruski narod. Ruski političari imaju u Čečeniji samo jedan cilj:
uspostaviti mir i učvrstiti društvene demokratske ustanove. Ne
vidim u tome nikakvu opreku između stajališta ruskih zastupnika i
zastupnika APCE-a (Parlamentarna skupština Vijeća Europe). Mi smo,
više od svih europskih organizacija za zaštitu ljudskih prava,
zainteresirani za izlazak iz krize. Ali mi mislimo da su mjere koje
je vlada poduzela na Kavkazu neizbježive, da pomažu ostvarenju
cilja stabilizacije i poštovanja ljudskih prava na tom području i
da idu za tim da spriječe širenje terorizma i vjerskog ekstremizma
izvan Kavkaza, pa i u Europi.
Teško je govoriti o bezuvjetnom poštovanju ljudskih prava kada
međunarodne bande naoružane do zuba izazivaju oružane sukobe u
mirnim selima i svjesno primjenjuju taktiku ljudskog štita. Svi smo
jako teško prihvatili uništenja i smrt civila. No odgovornost za to
snose čelnici buntovničkog režima, napose Mashadov koji je poveo
svoj narod u strašnu tragediju, a kojeg APCE uporno predlaže kao
partnera u političkim pregovorima. (...)
Danas je vojna faza antiterorističke operacije uglavnom završena.
Velike su inicijative donesene na političkom polju. Ruski
predsjednik Vladimir Putin predao je Dumi prijedlog saveznog
zakona o uspostavi privremenih tijela vlasti u Republici Čečeniji
kako bi zaštitio temelje ustavne vlasti, građanska prava i slobode
i osnovao ustanove javnog prava na području Republike Čečenije.
Napose bih htio istaknuti važnost odluka ruskog Predsjednika koji
je imenovao duhovnog vođu čečenskog naroda, muftiju Ahmada
Kadirova kao predsjednika čečenske uprave. Kadirov se od 1994. do
1996. kao ratni drug pobunjeničkog generala Dudaeva s oružjem u
rukama borio protiv saveznih snaga. No ljudi poput njega žele danas
izgraditi Čečeniju i braniti ju od terorista i plaćenika. (...)
Državna je duma prihvatila jasno i određeno stajalište o poštovanju
ljudskih prava u Čečeniji, osudivši nasilje i potvrdivši nakanu da
odlučno ustraje na provedbi istraga i na suđenju krivcima.
Čini mi se da Lord Russell-Johnston pretjerano dramatizira
odbijanje ministarskog odbora da primjenjuje preporuke APCE-a s
travanjske sjednice o isključenju Rusije iz Vijeća Europe.
Pragmatizam izvršne vlasti i osjetljivost parlamentarnih
zastupnika također su značajke nacionalnih država u kojima postoji
podjela ovlasti. Kako možemo ozbiljno tvrditi da će
diskriminacijska odluka kojom se ruskom parlamentarnom
izaslanstvu oduzima pravo glasa, pridonijeti jačanju načela Vijeća
Europe i bržem napretku Kavkaza?", pita se Dmitrij Rogozin, vođa
izaslanstva ruske Savezne skupštine u Parlamentarnoj skupštini
Vijeća Europe.