FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BE-LE SOIR 5.7.MEĐ.SUD ZA RATNE ZLOČINE

BL-IT-suci-Kriminal-Sudovi-Vlada-Ljudska prava BE-LE SOIR 5.7.MEĐ.SUD ZA RATNE ZLOČINE BELGIJALE SOIR5. VII. 2000.Međunarodno pravo - belgijska dužnost"Novinari su u utorak mogli prisustvovati posebnoj konferenciji na kojoj se moglo čuti da je Belgija potvrdila sporazum o osnutku Međunarodnoga kaznenog suda. Odluka o osnutku tog neovisnog suda donesena je u srpnju 1998. kako bi se moglo suditi najvećim zločincima našega doba - bilo da su se ogriješili o ratno ili humanitarno pravo - i ispravila nepravda prema njihovim žrtvama. Dvije godine kasnije, Belgija je trinaesta zemlja koja je potvrdila tu odluku.Konferencija je osobita ponajprije zato što je na njoj uz ministra vanjskih poslova Louisa Michela sudjelovao Crveni križ, ali i nevladina udruga Amnesty International, kako bi objavile zajedničke ciljeve. Takvo je stajalište neobično, budući da se velike nevladine udruge uvijek nastoje distancirati od vlada.Louis Michel nije jučer propustio prigodu da istakne kako je prijedlog za susret dao belgijski ogranak Amnestyja koji djeluje uime osamsto nevladinih organizacija. Taj korak svjedoči o povoljnom ozračju u kojemu se već nekoliko godina vodi borba za
BELGIJA LE SOIR 5. VII. 2000. Međunarodno pravo - belgijska dužnost "Novinari su u utorak mogli prisustvovati posebnoj konferenciji na kojoj se moglo čuti da je Belgija potvrdila sporazum o osnutku Međunarodnoga kaznenog suda. Odluka o osnutku tog neovisnog suda donesena je u srpnju 1998. kako bi se moglo suditi najvećim zločincima našega doba - bilo da su se ogriješili o ratno ili humanitarno pravo - i ispravila nepravda prema njihovim žrtvama. Dvije godine kasnije, Belgija je trinaesta zemlja koja je potvrdila tu odluku. Konferencija je osobita ponajprije zato što je na njoj uz ministra vanjskih poslova Louisa Michela sudjelovao Crveni križ, ali i nevladina udruga Amnesty International, kako bi objavile zajedničke ciljeve. Takvo je stajalište neobično, budući da se velike nevladine udruge uvijek nastoje distancirati od vlada. Louis Michel nije jučer propustio prigodu da istakne kako je prijedlog za susret dao belgijski ogranak Amnestyja koji djeluje uime osamsto nevladinih organizacija. Taj korak svjedoči o povoljnom ozračju u kojemu se već nekoliko godina vodi borba za zaštitu ljudskih prava u Belgiji... i o želji Amnestyja da bude što bliže vladi kako bi se u njoj čuo i njegov glas. To više što će Bruxelles 1. srpnja 2001. preuzeti predsjedanje Europskom unijom. (...) Jean-Jules Docquir, predsjednik belgijskog ogranka Amnesty Internationala, podsjetio je da Međunarodni kazneni sud još ne radi, ali je zahvaljujući njemu došlo do osnutka Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i za Ruandu. Kao i do organizacije skupa 'Povjerenstva za istinu i za pomirbu' u Južnoafričkoj Republici. Prije osnutka Međunarodnog kaznenog suda moraju se još riješiti važna pitanja. Tko će platiti? Tko će suditi? Kakva poboljšanja unijeti u Rimski sporazum? Što predvidjeti za žene i za djecu? Kako će reagirati države koje su potvrdile rimski statut a i same su upletene? Louis Michel govorio je također o mogućnosti da se ratifikacija Rimskog sporazuma veže uz buduće gospodarske sporazume koje Belgija kani zaključiti. U Africi također? Nismo baš sigurni... Podsjetimo da se Međunarodni kazneni sud može utemeljiti kada Rimski sporazum potpiše šezdeset zemalja. Uskoro će mu se priključiti Argentina, Kanada i... Sijera Leone", piše Pascal Martin.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙