BL-IT-suci-Kriminal-Sudovi-Vlada-Ljudska prava BE-LE SOIR 5.7.MEĐ.SUD ZA RATNE ZLOČINE BELGIJALE SOIR5. VII. 2000.Međunarodno pravo - belgijska dužnost"Novinari su u utorak mogli prisustvovati posebnoj konferenciji na kojoj se moglo
čuti da je Belgija potvrdila sporazum o osnutku Međunarodnoga kaznenog suda. Odluka o osnutku tog neovisnog suda donesena je u srpnju 1998. kako bi se moglo suditi najvećim zločincima našega doba - bilo da su se ogriješili o ratno ili humanitarno pravo - i ispravila nepravda prema njihovim žrtvama. Dvije godine kasnije, Belgija je trinaesta zemlja koja je potvrdila tu odluku.Konferencija je osobita ponajprije zato što je na njoj uz ministra vanjskih poslova Louisa Michela sudjelovao Crveni križ, ali i nevladina udruga Amnesty International, kako bi objavile zajedničke ciljeve. Takvo je stajalište neobično, budući da se velike nevladine udruge uvijek nastoje distancirati od vlada.Louis Michel nije jučer propustio prigodu da istakne kako je prijedlog za susret dao belgijski ogranak Amnestyja koji djeluje uime osamsto nevladinih organizacija. Taj korak svjedoči o povoljnom ozračju u kojemu se već nekoliko godina vodi borba za
BELGIJA
LE SOIR
5. VII. 2000.
Međunarodno pravo - belgijska dužnost
"Novinari su u utorak mogli prisustvovati posebnoj konferenciji na
kojoj se moglo čuti da je Belgija potvrdila sporazum o osnutku
Međunarodnoga kaznenog suda. Odluka o osnutku tog neovisnog suda
donesena je u srpnju 1998. kako bi se moglo suditi najvećim
zločincima našega doba - bilo da su se ogriješili o ratno ili
humanitarno pravo - i ispravila nepravda prema njihovim žrtvama.
Dvije godine kasnije, Belgija je trinaesta zemlja koja je potvrdila
tu odluku.
Konferencija je osobita ponajprije zato što je na njoj uz ministra
vanjskih poslova Louisa Michela sudjelovao Crveni križ, ali i
nevladina udruga Amnesty International, kako bi objavile
zajedničke ciljeve. Takvo je stajalište neobično, budući da se
velike nevladine udruge uvijek nastoje distancirati od vlada.
Louis Michel nije jučer propustio prigodu da istakne kako je
prijedlog za susret dao belgijski ogranak Amnestyja koji djeluje
uime osamsto nevladinih organizacija. Taj korak svjedoči o
povoljnom ozračju u kojemu se već nekoliko godina vodi borba za
zaštitu ljudskih prava u Belgiji... i o želji Amnestyja da bude što
bliže vladi kako bi se u njoj čuo i njegov glas. To više što će
Bruxelles 1. srpnja 2001. preuzeti predsjedanje Europskom unijom.
(...)
Jean-Jules Docquir, predsjednik belgijskog ogranka Amnesty
Internationala, podsjetio je da Međunarodni kazneni sud još ne
radi, ali je zahvaljujući njemu došlo do osnutka Međunarodnog
kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i za Ruandu. Kao i do
organizacije skupa 'Povjerenstva za istinu i za pomirbu' u
Južnoafričkoj Republici.
Prije osnutka Međunarodnog kaznenog suda moraju se još riješiti
važna pitanja. Tko će platiti? Tko će suditi? Kakva poboljšanja
unijeti u Rimski sporazum? Što predvidjeti za žene i za djecu? Kako
će reagirati države koje su potvrdile rimski statut a i same su
upletene?
Louis Michel govorio je također o mogućnosti da se ratifikacija
Rimskog sporazuma veže uz buduće gospodarske sporazume koje
Belgija kani zaključiti. U Africi također? Nismo baš sigurni...
Podsjetimo da se Međunarodni kazneni sud može utemeljiti kada
Rimski sporazum potpiše šezdeset zemalja. Uskoro će mu se
priključiti Argentina, Kanada i... Sijera Leone", piše Pascal
Martin.