ZAGREB, 5. lipnja (Hina)KOPENHAGEN - Danska ocjenjuje da je nova hrvatska vlast usmjerena prema pravoj demokraciji i poduprijet će je na putu u Europsku uniju, rekao je u srijedu u Kopenhagenu danski premijer Poul Nyrup Rasmussen.
"Vaše vođenje Hrvatske vidim kao doista temeljnu promjenu pravoj demokraciji, stvarni napredak, kao svjetlo koje sjaji na tako malo mjesta na Balkanu," rekao je Rasmussen novinarima nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom.Rasmussen i Račan su razgovarali o bilateralnim odnosima Danske i Hrvatske i potpori Danske u približavanju Hrvatske EU. KOPENHAGEN - Hrvatska i Danska su u srijedu u Kopenhagenu potpisale zajedničku deklaraciju u kojoj Danska podupire hrvatsko približavanje euroatlanskih integracijama, a potpisale su i ugovor o poticanju i zaštiti ulaganja. Deklaraciju su potpisali danski ministar vanjskih poslova Niels Helveg Petersen i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, a ugovor o poticanju i zaštiti ulaganja Petersen i hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Picula i Fižulić od utorka, kao dio hrvatskog izaslanstva koje predvodi premijer Ivica Račan, borave u dvodnevnom službenom posjetu Danskoj. "Deklaracija je izraz potpore Danske ulasku Hrvatske u Europsku uniju i NATO", rekao je novinarima ministar
ZAGREB, 5. lipnja (Hina)
KOPENHAGEN - Danska ocjenjuje da je nova hrvatska vlast usmjerena
prema pravoj demokraciji i poduprijet će je na putu u Europsku
uniju, rekao je u srijedu u Kopenhagenu danski premijer Poul Nyrup
Rasmussen. "Vaše vođenje Hrvatske vidim kao doista temeljnu
promjenu pravoj demokraciji, stvarni napredak, kao svjetlo koje
sjaji na tako malo mjesta na Balkanu," rekao je Rasmussen
novinarima nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom.
Rasmussen i Račan su razgovarali o bilateralnim odnosima Danske i
Hrvatske i potpori Danske u približavanju Hrvatske EU.
KOPENHAGEN - Hrvatska i Danska su u srijedu u Kopenhagenu potpisale
zajedničku deklaraciju u kojoj Danska podupire hrvatsko
približavanje euroatlanskih integracijama, a potpisale su i ugovor
o poticanju i zaštiti ulaganja. Deklaraciju su potpisali danski
ministar vanjskih poslova Niels Helveg Petersen i hrvatski
ministar vanjskih poslova Tonino Picula, a ugovor o poticanju i
zaštiti ulaganja Petersen i hrvatski ministar gospodarstva Goranko
Fižulić. Picula i Fižulić od utorka, kao dio hrvatskog izaslanstva
koje predvodi premijer Ivica Račan, borave u dvodnevnom službenom
posjetu Danskoj. "Deklaracija je izraz potpore Danske ulasku
Hrvatske u Europsku uniju i NATO", rekao je novinarima ministar
Picula nakon potpisivanja.
RIM - Najveći dio razgovora između hrvatskog predsjednika Stipe
Mesića i talijanskog premijera Giuliana Amata u srijedu
poslijepodne u Palači predsjedništva talijanske vlade odnosio se
na stanje u cijeloj regiji i posebne inicijative za sređivanje
stanja u Srbiji. Italija je ispočetka bila suzdržana prema
prijedlogu francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca o
organiziranju konferencije posvećene jugoistoku Europe.
Predsjednik Mesić je obrazložio Amatu korist jednog takvog skupa
koji bi mogao utjecati na promjene u Beogradu. Naime, dok u Beogradu
ne bude demokracije bit će težak razvoj ne samo političkih, nego i
ekonomskih odnosa na cijelom prostoru. Potpredsjednik Vlade Goran
Granić je obavijestio Amata o ekonomskim i socijalnim prilikama u
Hrvatskoj te zbog čega bi trebalo pružati veću pomoć hrvatskim
poduzećima i općenito gospodarstvu kako bi se ono moglo brže
razvijati, a na taj način zajamčiti i socijalnu sigurnost građana.
RIM - Hrvatska je najbolji primjer za razvitak demokracije među
zemljama koje žele ući u Europsku uniju, izjavio je u srijedu
talijanski premijer Giuliano Amato. "Hrvatska je spremna je za
ulazak u EU, a odnosi između Rima i Zagreba su tako dobri da možda i
ne mogu biti bolji od sadašnjih", ocijenio je talijanski premijer
osvrćući se na večerašnje razgovore s hrvatskim predsjednikom
Stipom Mesićem u Rimu.
ZAGREB - U petak će u Berlinu biti inauguriran regionalni
verifikacijski centar za kontrolu naoružanja za prostor
jugoistočne Europe, smješten u Rakitju kraj Zagreba, čime se proces
kontrole i verifikacije naoružanja smješta u Hrvatsku i čini je
epicentrom te djelatnosti u tom području, rekao je u srijedu
pomoćnik ministra vanjskih poslova RH Vladimir Drobnjak.
Regionalni verifikacijski centar, ili punim nazivom Regionalno
središte za potporu provedbe kontrole naoružanja i verifikaciju
projekt je u sklopu radnog stola Pakta o stabilnosti koji se bavi
pitanjima sigurnosti. "To je prvi konkretni projekt u sklopu tog
stola kojeg je nositelj Republika Hrvatska i koji se u njoj
provodi", rekao je Drobnjak, koji će u Berlinu predvoditi hrvatsko
izaslanstvo, na novinarskom briefingu uoči odlaska u Njemačku.
Osnivanje tog centra zajednički je projekt Njemačke i Hrvatske u
kojem Njemačka ima ulogu sponzora i sudjeluje s budžetom od 6
milijuna DEM za razdoblje od tri godine, a Hrvatska mu je domaćin.
WASHINGTON - Hrvatskoj je određen rok do 14. kolovoza da se očituje
o tužbi čikaške odvjetničke tvrtke "Pedersen and Houpt" koja
potražuje oko pola milijuna dolara za honorare i troškove
zastupanja Ante Furundžije pred Haaškim sudom. Odvjetnik te tvrtke
Luka Mišetić, koji je zajedno s Sheldonom Davidsonom branitelj
Furundžije, izjavio je u srijedu za Hinu da su "spremni
razgovarati, jer je dogovor jedini pravi način" za rješenje
nastalog spora. Međutim, kaže, nakon što iz Zagreba nije bilo
nikakva odgovora na njihova pisma i poruke, morali su posegnuti za
tužbom. Tužba je 26. svibnja predana američkom saveznom sudu za
okrug Chicaga. Hrvatska je prvooptuženi a mostarski Centar je tužen
kao "agent koji je djelovao u interesu hrvatske vlade". Tvrtka
"Pedersen and Houpt" od 1998. godine ima ugovor s mostarskim
Centrom za pravnu pomoć o zastupanju Ante Furundžije pred ICTY-jem.
U Chicagu izjavljuju da do ožujka prošle godine nije bilo teškoća ni
sporova. Tada su ih iz Mostara obavijestili da "nemaju novca" i
zatražili razumjevanje. Nakon 16 mjeseci potraživanje se popelo na
oko pola milijuna dolara od čega je oko 300 tisuća dolara honorara i
200 tisuća dolara različitih troškova.
BEOGRAD - Ustavne promjene koje bi, na iznenada sazvanoj sutrašnjoj
sjednici, trebala donijeti oba vijeća jugoslavenske skupštine,
izazvale su veliku pozornost, pa i zabrinutost u političkim
krugovima Srbije i Crne Gore. Osim što bi ustavne promjene mogle
ustoličiti Slobodana Miloševića doživotno na dužnosti
predsjednika SRJ, one bi isto tako mogle pridonijeti definitivnom
raspadu zajedničke države Srbije i Crne Gore, ističe se u prvim
reagiranjima na najavljene promjene Ustava SRJ. Beogradski državni
mediji danas su javili da se ustavne promjene odnose na izbor
predsjednika SRJ i Vijeća republika na neposrednim izborima, kao i
na neke promjene u izboru i mandatu savezne vlade. Predsjednika SRJ
do sada je birala Savezna skupština, a članove Vijeća republika-
republičke skupštine. U prijedlogu ustavnih promjena, navodi se uz
ostalo da su po dosadašnjim ustavnim rješenjima , u Vijeću
republika bili zastupljeni republički parlamenti, a ne same
republike, što je navodno suprotno ustavnoj ulozi Vijeća
republika.
LJUBLJANA - Slovenska vlada predložit će ubrzo parlamentu zakon o
izvedbi ustavnog referenduma na kojemu bi se birači opredijelili po
kojem izbornom sistemu će glasovati ove jeseni za zastupnike novog
saziva parlamenta. Takav zaključak vlada je donijela u srijedu
popodne na zatvorenoj sjednici političkog kolegija premijera
Andreja Bajuka. Vladina služba za zakonodavstvo kao mogući datum
održavanja referenduma iznijela je 3. rujna, što je po općenitom
mišljenju krajnji rok za eventualnu promjenu sadašnjeg izbornog
zakona. Predsjednik parlamenta Janez Podobnik izjavio je u srijedu
da je riječ o postupku koji još nije formalno potvrđen i da se još
uvijek nada kako bi do dogovora o novom izbornom zakonu moglo doći
sporazumom parlamentarnih stranaka.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton pozvao je u srijedu
na trilateralni summit o bliskoistočnom mirovnom procesu, koji će
se održati početkom sljedećeg tjedna u Washingtonu, kako bi se
smanjile razlike između Izraela i Palestinaca oko konačnog
mirovnog sporazuma. Clinton je na briefingu u Bijeloj kući objasnio
kako njegov sastanak s izraelskim premijerom Ehudom Barakom i
palestinskim čelnikom Jaserom Arafatom ima za cilj postizanje
sporazuma o "bitnim pitanjima".
NEW YORK - Pod predsjedanjem indonezijskog veleposlanika Makarima
Wibisonoa u New Yorku je u srijedu počelo zasjedanje Gospodarskog i
socijalnog vijeća (ECOSOC) UN-a na kojem se raspravlja o "Razvoju i
međunarodnoj suradnji u 21. stoljeću". Među 54 zemlje članice ovog
tijela UN-a od ove godine je i Hrvatska koju na zasjedanju
predstavlja zamjenica ministra znanosti i tehnologije Dubravka
Jurlina Alibegović. Prvog dana rada govorili su američki državni
rizničar Lawrence Summers i pomoćnica glavnog tajnika UN-a Louise
Frechette. Sastanak visokih predstavnika zemalja članica traje do
petka kada će govoriti i hrvatska predstavnica.
PARIZ - Francuska, trenutna predsjedateljica Europskom unijom,
upozorila je u srijedu Austriju da ne pokušava ucjenjivati Uniju u
zamjenu za ukidanje diplomatskih sankcija zbog ulaska krajnje
desne Slobodarske stranke Joerga Haidera u austrijsku vladu.
"Ucjenjivanje sigurno nije u austrijskom interesu", rekla je
glasnogovornica francuskog ministarstva vanjskih poslova Anne
Gazeau-Secret. Francuska će osigurati da Austrija funkcionira kao
članica EU "na način upostavljen tijekom portugalskog
predsjedništva", dodala je glasnogovornica.
STRASBOURG - Europski zastupnici u srijedu su odobrili "okvirni
sporazum" koji definira odnose između Europskog parlamenta i
Europske komisije, a za trajanja sadašnjeg mandata europskog
zakonodavnog tijela, do 2004. godine. Taj sporazum određuje da
"Povjerenstvo treba držati Parlament pravodobno obaviještenim o
njegovim prijedlozima i inicijativama iz područja zakonodavstva i
proračuna, kao i, sukladno svojim ovlastima, s prijedlozima i
inicijativama s područja vanjske politike i zajedničke sigurnosti,
sigurnosti i pravosuđa". "Prema općem pravilu Komisija će se
brinuti da odgovorni povjerenik bude nazočan svaki put kada
Europski parlament to zatraži na plenarnim zasjedanjima, a radi
razmatranja točaka dnevnog reda koji su povezani s njegovom
kompetentnošću", ističe se u sporazumu.
BUKUREŠT - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)
izrazila je zabrinutost u srijedu u Bukureštu zbog "pogoršanja
situacije" u Čečeniji i pozvala ruske vlasti da dopuste povratak
njezinoj misiji u tu kavkasku republiku. Ministri vanjskih poslova
Norveške, Austrije i Rumunjske, koji čine trojku OESS-a, "izrazili
su žaljenje zbog nemogućnosti povratka misije OESS-a u Čečeniju te
zatražili od Rusije da stvori potrebne uvjete za povratak misije",
kaže se u priopćenju objavljenom nakon sastanka u Bukureštu.
(Hina) dh dh