OD 46.000 ZAHTJEVA ZA NAKNADOM ODUZETE MIROVINE RJEŠENO SAMO 1.900

ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - Od početka primjene Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, odnosno početka siječnja 1997., zaprimljeno je 46.309 zahtjeva za naknadom oduzete imovine, od čega je samo 1.900 predmeta postalo pravomoćno, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare Fonda za naknadu oduzete imovine, koji je zadužen za isplatu naknada i prikupljanje sredstava od prodaje konfisciranih i nacionaliziranih stanova.#L# Po mišljenju predsjednika Fonda Krešimira Starčevića, koji je na toj dužnosti od travnja ove godine, razlozi sporog rješavanja predmeta i cjelokupnog procesa denacionalizacije je nedostatak podzakonskih akata, kadrovska nepripremljenost županijskih ureda za imovinskopravne poslove koji vode postupke i njihova loša suradnja, te nedostatak novca u državnom proračunu za zapošljavanje dodatnih stručnih osoba. Starčević je pri tom naglasio kako na rješavanju žalbi na rješenja o povratu trenutno rade samo četiri osobe. Krajem prošle godine Hrvatska je izdala Globalnu obveznicu, nominalne vrijednosti 473 milijuna kuna, koja je podijeljena na 300.000 obvezničkih udjela. Po pravomoćnom rješenju o naknadi za oduzetu imovinu vlasnici dobivaju obvezničke udjele Globalne obveznice, te im se dva puta godišnje isplaćuje anuiteti. Predviđena je otplata u 40 anuiteta, što znači da posljednji anuitet dospijeva na naplatu 2019. Tako je početkom srpnja za 93 pravomoćna rješenja isplaćena naknada u obveznicama u iznosu od skoro 14 milijuna kuna, dok je za 18 rješenja, u novcu isplaćeno oko 1.200.000 kuna. Naime, uz obveznice Fond za oduzete stanove isplaćuje 25 posto naknade u novcu. Obveznicama se može trgovati, no za sada, na Zagrebačkoj burzi nije zabilježen niti jedan slučaj trgovanja. Starčević drži da je razlog tome strah da država neće moći isplatiti anuitete. Kako Fond u početku nije imao svoj žiro račun, sredstva od prodaje, odnosno otkupa nacionaliziranih i konfisciranih stanova uplaćivala su se u državni proračun. Radi se o 224 milijuna kuna koji bi trebali biti prebačeni na račun Fonda. Do sredine svibnja ove godine od prodaje, odnosno otkupa oko 16.000 stanova, prikupljeno je 770 milijuna kuna, od čega je 322 milijuna kuna namijenjeno nekadašnjim vlasnici tih stanova. Ostatak naknade oni će dobiti kroz Globalnu obveznicu. Starčević je naglasio kako se zalaže da Fond postane središnja institucija u kojoj će se moći dobiti sve informacije o procesu denacionalizacije. Na upit što je s povratom imovine Crkvi, Starčević je rekao kako Fond nije nadležan za tu problemetiku koja je riješena ugovorom između Republike Hrvatske i Vatikana. (Hina) so sšh