GB-HR-IZVJEŠĆA-Vlada BBC-.CRNIĆ O PRIJEDLOGU USTAVA-4-7 BRITANSKI RADIO - BBC 4. VII. 2000. "O prijedlozima ustavnih promjena razgovarali smo s bivšim predsjednikom Ustavnog suda Hrvatske Jadrankom Crnićem, koji je član radne skupine
predsjednika Mesića za izradu nacrta novog ustava. Žarko Vodinelić najprije ga je upitao jesu li vlada i predsjednik Republike uskladili svoje bitne razlike u vezi s ustavnim promjenama. = Osobno mislim da nije bilo velikih razlika niti prije. Jedina veća razlika bila je pitanje Županijskog doma. Ali tu moram odmah kazati da je ideja o ukidanju županijskog doma bila ideja radne skupine, a ne predsjednika Mesića. Jer predsjednik Mesić je, kad smo se dogovarali rekao - 'Znate predizborna obećanja - napravite!', i on se dalje nije miješao u rad radne skupine. Tako da je to bila naša ideja. Predsjednik Mesić, kad je dobio materijale, nije s nama o tome više razgovarao, ali ja ne znam da je on negdje s tim izlazio. Međutim, to je bila jedna od mogućih varijanta za koju mislim da nije bila loša. Međutim, vlada se odlučila da ipak ostane Županijski dom s, možda, različitim nadležnostima, tako da ni tu više nema nekakvih nesporazuma. Ja mislim da nema više nesporazuma i da će se ići zajednički, što je najbolje, sa zajedničkim
BRITANSKI RADIO - BBC
4. VII. 2000.
"O prijedlozima ustavnih promjena razgovarali smo s bivšim
predsjednikom Ustavnog suda Hrvatske Jadrankom Crnićem, koji je
član radne skupine predsjednika Mesića za izradu nacrta novog
ustava. Žarko Vodinelić najprije ga je upitao jesu li vlada i
predsjednik Republike uskladili svoje bitne razlike u vezi s
ustavnim promjenama.
= Osobno mislim da nije bilo velikih razlika niti prije. Jedina veća
razlika bila je pitanje Županijskog doma. Ali tu moram odmah kazati
da je ideja o ukidanju županijskog doma bila ideja radne skupine, a
ne predsjednika Mesića. Jer predsjednik Mesić je, kad smo se
dogovarali rekao - 'Znate predizborna obećanja - napravite!', i on
se dalje nije miješao u rad radne skupine. Tako da je to bila naša
ideja. Predsjednik Mesić, kad je dobio materijale, nije s nama o
tome više razgovarao, ali ja ne znam da je on negdje s tim izlazio.
Međutim, to je bila jedna od mogućih varijanta za koju mislim da
nije bila loša. Međutim, vlada se odlučila da ipak ostane
Županijski dom s, možda, različitim nadležnostima, tako da ni tu
više nema nekakvih nesporazuma. Ja mislim da nema više nesporazuma
i da će se ići zajednički, što je najbolje, sa zajedničkim
prijedlogom.
- Jedno od pitanja koje je zapelo za oko medijima oko vladinoga
prijedloga nacrta je da bi predsjednik Republike sudjelovao u
formuliranju vanjske politike zemlje. Koliko vi znate o tome? Znači
li to da bi vanjska politika onda bila jedino područje izvršne
vlasti na koje bi predsjednik mogao utjecati?
- Moram reći da to od vas prvi put čujem, jer ja nisam vidio taj
vladin prijedlog tako da ne mogu komentirati, ali ako je, to je
jedno od područja na koje bi mogao utjecati. Naime, naša ideja je
bila, a ja mislim da ju je vlada negdje prihvatila, da to postane
ustav međusobnog i povjerenja, ali i međusobne provjere. Tako da
gotovo ni u jednom području nitko ne može ići apsolutno samostalno -
ne može se ponoviti više ono što je bilo - nego svugdje vam treba ili
supotpis premijera ili, ne znam, čak negdje mišljenje Sabora, iako
će Sabor o svemu na kraju odlučivati. Mislim da nema ni jednog
područja života u kome će netko biti apsolutno samostalan.
- Kako god na poslijetku izgledao novi ustav, čini se da je već sad
neupitno da će ovlasti predsjednika Republike biti bitno umanjene.
Hoće li to, po vašem mišljenju, biti dobro za stabilnost političkog
sustava u Hrvatskoj.
= Ja mislim da hoće. Naime, ja s optimizmom gledam, unatoč ove
izuzetno teške ekonomske situacije i mnogih drugih teških
segmenata naših današnjih života, koji su takvi kakvi jesu, koji su
kroz ovih deset godina nastali. Ja s optimizmom gledam u budućnost i
mislim da to smanjenje ovlasti ne može utjecati na jedan mir i
smireni razvoj.
- Naime, pitam to zato što ima mišljenja da bi se vladina politika,
ako ne postoji neki relativno čvrst autoritet nad njom, mogla
izroditi u oportunističko natezanje stranaka koje su onda više
zaokupljene svojim kratkoročnim interesima nego principijelnom
državnom politikom.
= Znate, ja mislim..., uvijek se treba bojati toga. Čovjek nikad ne
smije biti apsolutno siguran da nešto ne može biti, ali rekao bih da
su već dosadašnje pouke takve da će i vlada i svatko morati dobro
razmisliti kako vodi ovu državu, da zadži ovaj korpus koji je za nju
glasovao do sada.
- I na koncu da vas pitam, kako vi predviđate da će dalje teći
postupak oko ustavnih promjena i kad bismo onda mogli imati novi
ustav?
= Kraj suglasnosti koja postoji, barem ovako kako ju ja znam, nema
razloga da to ne ide sada. To znači da bi u rujnu i u listopadu se
mogle završiti ove druge faze. Ustav je vrlo ozbiljan dokumenat,
najozbiljniji dokumenat, njega ne treba olako raditi, ali meni se
čini da se to sve može učiniti, naravno ako atmosfera bude
smirena".
(BBC)