NEW YORK/LONDON/TOKIO, 4. srpnja (Hina) - Na najvećoj svjetskoj burzi kapitala, na Wall streetu, protekloga su tjedna ulagači značajnije ulagali u dionice tzv. tradicionalnih kompanija, prodajući tehnološke i telekom dionice. Razlog
tome bojazan je da će visoke američke kamatne stope utjecati na lošije poslovanje telekom i tehnoloških kompanija u drugom ovogodišnjem tromjesečju. Prodaja njihovih dionica nije bila zaustavljena ni nakon što je Fed-ov Savjet za otvoreno tržište u srijedu objavio odluku da neće mijenjati kamatnu stopu. Vrijednost službenog indeksa Dow Jones u tom je razdoblju pala 0,90 posto na 10.447,89 bodova.
NEW YORK/LONDON/TOKIO, 4. srpnja (Hina) - Na najvećoj svjetskoj
burzi kapitala, na Wall streetu, protekloga su tjedna ulagači
značajnije ulagali u dionice tzv. tradicionalnih kompanija,
prodajući tehnološke i telekom dionice. Razlog tome bojazan je da
će visoke američke kamatne stope utjecati na lošije poslovanje
telekom i tehnoloških kompanija u drugom ovogodišnjem tromjesečju.
Prodaja njihovih dionica nije bila zaustavljena ni nakon što je
Fed-ov Savjet za otvoreno tržište u srijedu objavio odluku da neće
mijenjati kamatnu stopu. Vrijednost službenog indeksa Dow Jones u
tom je razdoblju pala 0,90 posto na 10.447,89 bodova.#L#
Fed se odlučio zasad ne mijenjati razinu kamatne stope, koja
trenutačno iznosi 6,5 posto i već je šest puta porasla u posljednjih
godinu dana, jer su posljednji ekonomski pokazatelji dali
zaključiti da se gospodarski rast, koji najveća svjetska ekonomija
bilježi zadnjih 10-tak godina, usporava.
Ipak, iz njihova se izvješća naslućuje da opasnost od inflacije
nije posve izbjegnuta, tako da će tržišni sudionici i nadalje
posvećivati veliku pozornost gospodarskim pokazateljima. Većina
ih smatra da će na svom idućem zasjedanju, najavljenom za kolovoz,
Fed podići kamatnu stopu za 0,25 postotnih poena.
Najave pojedinih kompanija da će zabilježiti manju dobit nego što
tržište očekuje povukle su cijene njihovih dionica naniže. Najveći
gubitnici bili su IBM, Hewlett-Packard, Microsoft, Oracle, Unisys,
Compaq i Dell Computer.
Na najvećem azijskom tržištu kapitala, Tokijskoj burzi, cijene
dionica su uglavnom porasle. Najviše se oporavio sektor
građevinskih tvrtki, jer ulagači očekuju da im japanska vlada
odobri spasonosnu injekciju, odnosno otpiše dugove. Uz to, ulagači
očekuju da japanske kompanije u drugom ovogodišnjem tromjesečju
ostvare bolje rezultate poslovanja, što je potaknulo ulaganja i u
tehnološki sektor. Sve to u skladu je s procjenama analitičara da se
japanski gospodarski oporavak uspješno nastavlja. Vrijednost
indeksa Nikkei prošloga je tjedna porasla za 2,87 posto na
17.411,05 bodova.
Istodobno, na europskim burzama dionice tehnološkog i telekom
sektora pretrpjele su veliki gubitak. Primjerice, dionice finske
Nokie i švedskog Ericssona izgubile su čak sedam posto svoje
vrijednosti, nakon upozorenja analitičara da te kompanije bilježe
goleme troškove u razvoju sljedeće generacije mobilnih telefona.
Uz pasivnost ulagača početkom tjedna, budući su očekivali odluku
Fed-a o kamatnoj stopi u SAD-u, te sve slabijeg prometa na burzama
zbog nastupajućih godišnjih odmora, indeks Londonske burze FTSE
izgubio je 1,44 posto svoje vrijednosti, pa iznosi 6.312 boda, dok
je indeks Frankfurtske burze pao 1,84 posto, na 6.898 bodova.
Indeks Pariške burze CAC bio je u petak na 6.446 bodova, odnosno
2,12 posto slabiji nego početkom tjedna.
Na deviznim tržištima odluka Feda o zadržavanju kamatne stope u
SAD-u na istoj razini uzrokovala je pad tečaja američke valute
prema europskoj i japanskoj. Uz to, dealeri očekuju da će porasti
kamatne stope u EU, kao i u Japanu, gdje visoke stope gospodarskog
rasta prijete "pregrijavanjem" ekonomija te potencijalnim
ubrzanjem rasta inflacije. Stoga je europska valuta protekloga
tjedna ojačala 3,02 posto prema dolaru, približivši se razini od
0,96 dolara. Japanski jen je ojačao 0,66 posto prema dolaru, pa
dolar sada stoji 105,34 jena.
U tom je razdoblju britanska funta ojačala 0,73 posto prema
američkoj valuti, na 1,5126 dolara, dok je njemačka marka oslabila
gotovo tri posto, na 2,0388 maraka za dolar, kao i talijanska lira,
na 2018,42 lire za dolar. Švicarski franak je također izgubio na
vrijednosti i to 2,25 posto i pa stoji 1,6255 dolara.
(Hina) sbo/kg ds