FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: ZBOG NAJAVA NIŽIH DOBITI PRODAJA TELEKOM I TEHNOLOŠKIH DIONICA

NEW YORK/LONDON/TOKIO, 4. srpnja (Hina) - Na najvećoj svjetskoj burzi kapitala, na Wall streetu, protekloga su tjedna ulagači značajnije ulagali u dionice tzv. tradicionalnih kompanija, prodajući tehnološke i telekom dionice. Razlog tome bojazan je da će visoke američke kamatne stope utjecati na lošije poslovanje telekom i tehnoloških kompanija u drugom ovogodišnjem tromjesečju. Prodaja njihovih dionica nije bila zaustavljena ni nakon što je Fed-ov Savjet za otvoreno tržište u srijedu objavio odluku da neće mijenjati kamatnu stopu. Vrijednost službenog indeksa Dow Jones u tom je razdoblju pala 0,90 posto na 10.447,89 bodova.
NEW YORK/LONDON/TOKIO, 4. srpnja (Hina) - Na najvećoj svjetskoj burzi kapitala, na Wall streetu, protekloga su tjedna ulagači značajnije ulagali u dionice tzv. tradicionalnih kompanija, prodajući tehnološke i telekom dionice. Razlog tome bojazan je da će visoke američke kamatne stope utjecati na lošije poslovanje telekom i tehnoloških kompanija u drugom ovogodišnjem tromjesečju. Prodaja njihovih dionica nije bila zaustavljena ni nakon što je Fed-ov Savjet za otvoreno tržište u srijedu objavio odluku da neće mijenjati kamatnu stopu. Vrijednost službenog indeksa Dow Jones u tom je razdoblju pala 0,90 posto na 10.447,89 bodova.#L# Fed se odlučio zasad ne mijenjati razinu kamatne stope, koja trenutačno iznosi 6,5 posto i već je šest puta porasla u posljednjih godinu dana, jer su posljednji ekonomski pokazatelji dali zaključiti da se gospodarski rast, koji najveća svjetska ekonomija bilježi zadnjih 10-tak godina, usporava. Ipak, iz njihova se izvješća naslućuje da opasnost od inflacije nije posve izbjegnuta, tako da će tržišni sudionici i nadalje posvećivati veliku pozornost gospodarskim pokazateljima. Većina ih smatra da će na svom idućem zasjedanju, najavljenom za kolovoz, Fed podići kamatnu stopu za 0,25 postotnih poena. Najave pojedinih kompanija da će zabilježiti manju dobit nego što tržište očekuje povukle su cijene njihovih dionica naniže. Najveći gubitnici bili su IBM, Hewlett-Packard, Microsoft, Oracle, Unisys, Compaq i Dell Computer. Na najvećem azijskom tržištu kapitala, Tokijskoj burzi, cijene dionica su uglavnom porasle. Najviše se oporavio sektor građevinskih tvrtki, jer ulagači očekuju da im japanska vlada odobri spasonosnu injekciju, odnosno otpiše dugove. Uz to, ulagači očekuju da japanske kompanije u drugom ovogodišnjem tromjesečju ostvare bolje rezultate poslovanja, što je potaknulo ulaganja i u tehnološki sektor. Sve to u skladu je s procjenama analitičara da se japanski gospodarski oporavak uspješno nastavlja. Vrijednost indeksa Nikkei prošloga je tjedna porasla za 2,87 posto na 17.411,05 bodova. Istodobno, na europskim burzama dionice tehnološkog i telekom sektora pretrpjele su veliki gubitak. Primjerice, dionice finske Nokie i švedskog Ericssona izgubile su čak sedam posto svoje vrijednosti, nakon upozorenja analitičara da te kompanije bilježe goleme troškove u razvoju sljedeće generacije mobilnih telefona. Uz pasivnost ulagača početkom tjedna, budući su očekivali odluku Fed-a o kamatnoj stopi u SAD-u, te sve slabijeg prometa na burzama zbog nastupajućih godišnjih odmora, indeks Londonske burze FTSE izgubio je 1,44 posto svoje vrijednosti, pa iznosi 6.312 boda, dok je indeks Frankfurtske burze pao 1,84 posto, na 6.898 bodova. Indeks Pariške burze CAC bio je u petak na 6.446 bodova, odnosno 2,12 posto slabiji nego početkom tjedna. Na deviznim tržištima odluka Feda o zadržavanju kamatne stope u SAD-u na istoj razini uzrokovala je pad tečaja američke valute prema europskoj i japanskoj. Uz to, dealeri očekuju da će porasti kamatne stope u EU, kao i u Japanu, gdje visoke stope gospodarskog rasta prijete "pregrijavanjem" ekonomija te potencijalnim ubrzanjem rasta inflacije. Stoga je europska valuta protekloga tjedna ojačala 3,02 posto prema dolaru, približivši se razini od 0,96 dolara. Japanski jen je ojačao 0,66 posto prema dolaru, pa dolar sada stoji 105,34 jena. U tom je razdoblju britanska funta ojačala 0,73 posto prema američkoj valuti, na 1,5126 dolara, dok je njemačka marka oslabila gotovo tri posto, na 2,0388 maraka za dolar, kao i talijanska lira, na 2018,42 lire za dolar. Švicarski franak je također izgubio na vrijednosti i to 2,25 posto i pa stoji 1,6255 dolara. (Hina) sbo/kg ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙