ZAGREB, 3. srpnja (Hina)WASHINGTON - Washingtonski lobisti "Patton Boggs" potvrdili su u ponedjeljak da imaju potraživanja na temelju ugovora s hrvatskim ministarstvom vanjskih poslova, a za čikašku odvjetničku tvrtku "Pedersen and
Houp" doznaje se da su tužili hrvatsku vladu zbog pola milijuna dolara duga za obranu Ante Furundžije pred Haaškim sudom.Postojanje ugovora s "Patton Boggsom" je još u subotu za Hinu potvrdio hrvatski veleposlanik u Washingtonu dr. Miomir Žužul. "Dug 'Patton Boggsu' nije sporan", izjavio je.Stephen Gavin, kojem je u "Patton Boggsu" bilo povjereno lobiranje za Hrvatsku u Kongresu i američkoj administraciji, nije u ponedjeljak želio podrobnije govoriti o sadašnjem stanju. "To je u nadležnosti našeg izvršnog direktora Stuarta Papea", kazao je. Zbog produženih blagdana, Dana neovisnosti, Hina nije u ponedjeljak mogla dobiti Papeovu izjavu. Ni veleposlanika Žužula nije bilo u Washingtonu.ZAGREB/STRASBOURG - Glavni cilj hrvatske vlade je puna politička i gospodarska integracije zemlje u Europsku uniju, istaknuo je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u svom govoru održanom u ponedjeljak u Strasbourgu pred Odborom za vanjske poslove, ljudska prava te zajedničku sigurnosnu i obrambenu
ZAGREB, 3. srpnja (Hina)
WASHINGTON - Washingtonski lobisti "Patton Boggs" potvrdili su u
ponedjeljak da imaju potraživanja na temelju ugovora s hrvatskim
ministarstvom vanjskih poslova, a za čikašku odvjetničku tvrtku
"Pedersen and Houp" doznaje se da su tužili hrvatsku vladu zbog pola
milijuna dolara duga za obranu Ante Furundžije pred Haaškim sudom.
Postojanje ugovora s "Patton Boggsom" je još u subotu za Hinu
potvrdio hrvatski veleposlanik u Washingtonu dr. Miomir Žužul.
"Dug 'Patton Boggsu' nije sporan", izjavio je.
Stephen Gavin, kojem je u "Patton Boggsu" bilo povjereno lobiranje
za Hrvatsku u Kongresu i američkoj administraciji, nije u
ponedjeljak želio podrobnije govoriti o sadašnjem stanju. "To je u
nadležnosti našeg izvršnog direktora Stuarta Papea", kazao je.
Zbog produženih blagdana, Dana neovisnosti, Hina nije u
ponedjeljak mogla dobiti Papeovu izjavu. Ni veleposlanika Žužula
nije bilo u Washingtonu.
ZAGREB/STRASBOURG - Glavni cilj hrvatske vlade je puna politička i
gospodarska integracije zemlje u Europsku uniju, istaknuo je
hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u svom govoru
održanom u ponedjeljak u Strasbourgu pred Odborom za vanjske
poslove, ljudska prava te zajedničku sigurnosnu i obrambenu
politiku Europskog parlamenta.
Picula je na početku svog govora članovima Odbora predstavio
"promjenjenu Hrvatsku - zemlju koja se nepovratno uključila u
proces europskih integracija".
Nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora održanih početkom
godine, nova je hrvatska vlada odlučila odmah ispuniti političke
uvjete koji su stajali na putu Hrvatske prema Europi, rekao je
Picula, dodajući da je Hrvatska već dopunila brojne zakone koji
olakšavaju povratak izbjeglica i raseljenih osoba, uvedeni su i
novi zakoni o ljudskim pravima i pravima manjina, pripremljen je i
novi zakon o hrvatskoj radio-televiziji, a poduzete su i potrebne
reforme pravosudne i državne administracije kao bi se povećala
njezina djelotvornost i započela decentralizacija. Hrvatski je
ministar dodao da vlada nastavlja i s gospodarskim, pravnim i
poreznim reformama, te da se poduzimaju mjere za sprječavanje
korupcije, kao i privatizacija velikih poduzeća u vlasništvu
države.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u u
ponedjeljak prof. Roberta Mundella, dobitnika Nobelove nagrade za
ekonomiju, priopćio je Ured predsjednika.
Razgovaralo se o teoretskim dostignućima prof. Mundella, koja su
relevantna za tranzicijske ekonomije Srednje Europe, uključivši i
Republiku Hrvatsku.
Osobito su istaknuta pitanja pripeme za uključivanje tranzicijskih
zemalja u Europsku monetarnu uniju, i to sa aspekta politike
valutnih tečajeva i slobodnog kretanja kapitala.
Predsjednik Republike također je primio i prof. Grzegorza W.
Kolodka, bivšeg ministra financija i potpredsjednika Vlade
Republike Poljske. Na sastanku je bilo riječi o tranzicijskoj
recesiji odnosno depresiji, po čemu je kao političar i stručnjak
prof. Kolodko poznat u svijetu.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u
ponedjeljak s J. de Beaufort Wijnholdsom, izvršnim direktorom
Međunarodnog monetarnog fonda i predsjedateljem skupine zemalja u
kojoj je i Hrvatska kao redovita članica MMF-a o stanju u Hrvatskoj
i mogućoj potpori MMF-a.
Prema priopćenju predsjednikova Ureda, razmotreni su trenutačni
odnosi između Hrvatske i MMF-a te mogućnosti za njihovo daljnje
unapređenje, uključujući i modalitete zaključivanja novog
financijskog sporazuma.
Novi financijski sporazum bio bi u funkciji financijske podrške
novoj hrvatskoj vlasti da provede program snažnih gospodarskih
reformi i da uspješno primijeni program izlaska iz ekonomske
depresije, kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Zamjenik premijera Goran Granić, ministar za europske
integracije Ivan Jakovčić i zamjenica ministra vanjskih poslova
Vesna Cvjetković-Kurelec sudjelovat će u utorak i srijedu u
službenom izaslanstvu u pratnji predsjednika Stjepana Mesića
tijekom posjeta Svetoj Stolici i Republici Italiji, priopćio je u
ponedjeljak Ured Vlade za odnose s javnošću.
Tom prigodom sudjelovat će u audijenciji kod pape Ivana Pavla
Drugog te u razgovorima s državnim tajnikom Svete Stolice
kardinalom Angelom Sodanom, talijanskim predsjednikom Carlom
Azegliom Ciampijem, predsjednikom Senata Nicolom Mancinijem i
predsjednikom Zastupničkog doma talijanskog parlamenta Lucianom
Violanteom.
LJUBLJANA - U Sloveniji se ne smiruju polemike oko navodne namjere
nove vlade Andreja Bajuka da do izbora promjeni glavne urednike
"Dela" i "Dnevnika" i tako utječe na njihovu uredničku politiku u
osjetljivom razdoblju pred parlamentarne izbore.
"Vlada sigurno ne namjerava izvesti rezanje glava u uredništvima",
izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik Socijaldemokratske
stranke (SDS) Milan Zver.
Stranku - čiji je predsjednik Janez Janša u Bajukovoj vladi
ministar obrane - spomenuti su listovi najviše napali zbog navodne
odluke da se utječe na njihovu nezavisnu poziciju. Zver je ocijenio
da je bila riječ o "napuhanim" i pretjeranim informacijama, ali je
dodao kako država kao djelomični vlasnik tih listova (preko
nekoliko državnih fondova) mora u njima osigurati institucionalni
utjecaj jer tako postupaju odgovorni vlasnici.
PRIŠTINA - Dužnosnici Civilne misije UN-a (UNMIK- a) i međunarodne
policije na Kosovu izjavili su u ponedjeljak kako provedba
Memoranduma o razumijevanju sa Srbima na Kosovu ne legitimira
uspostavu srpske policije niti podjelu Kosova na etničkoj osnovi.
Dužnosnici UNMIK-a i predstavnici međunarodne policije na Kosovu
objašnjavali su na današnjoj konferenciji za novinare neke aspekte
prošlotjednog potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa Srbima
na Kosovu.
Glasnogovornica UNMIK-a Nadia Younes i zamjenik voditelja
međunarodne policije na Kosovu Steven Feler izjavili su novinarima
kako misija UN-a na Kosovu ne stvara nikakvu zaštitnu snagu samo za
jednu određenu zajednicu te da sporazum ne legitimira stvaranje
srpske policije, kao ni podjelu Kosova na etničkoj osnovi, kako se
željelo prikazati u pokušajima krive interpretacije sporazuma.
PARIZ - Francuska kao predsjedavajuća zemlja Europske unije želi
pridonijeti izgradnji "jake i humane" Europe, izjavio je u
ponedjeljak francuski predsjednik Jacques Chirac poslije sastanka
s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem u Parizu.
Put do "jake Europe", po Chiracovim riječima, vodi kroz
"institucionalne reforme EU vezane uz proširenje, pregovore o
proširenju te jačanje europske obrane".
"Humana Europa" znači Uniju "bližu građanima" svih zemalja članica
čija bi prava trebalo izraziti u Povelji o pravima građana EU, rekao
je francuski predsjednik.
U povodu preuzimanja šestomjesečnog predsjedanja Europskom
unijom, francuski predsjednik Jacques Chirac te premijer Lionel
Jospin s članovima vlade održali su u ponedjeljak u Parizu seriju
radnih dogovora s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem
i njezinim članovima.
BERLIN - Njemački kancelar gerhard Schroeder izjavio je u
ponedjeljak da je Njemačka spremna zauzeti stalno mjesto u Vijeću
sigurnosti Ujedinjenih naroda dodajući da njegova vlada ne želi
biti nestrpljiva u vezi s tim pitanjem.
"Spremni smo preuzeti veću odgovornost. Ne trebam to naglašavati.
No ne inzistiramo na tom pitanju, raspravljamo o tome s našim
partnerima u Europskoj uniji i drugdje", rekao je Schroeder nakon
sastanka s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom.
Francuski predsjednik Jacques Chirac predložio je prošloga tjedna,
obraćajući se njemačkom parlamentu, da Njemačka postane stalna
članica Vijeća sigurnosti - uz Sjedinjene Države, Rusiju, Kinu,
Veliku Britaniju i Francusku - kako bi se time pokazala njezina
rastuća važnost na globalnoj razini, dodajući kako je potrebna
reforma tog tijela.
STUTTGART - Austrijski kancelar Wolfgang Schuessel upozorio je u
ponedjeljak svojih 14 europskih partnera da bilateralne sankcije
protiv Austrije treba ukinuti želi li Europska unija u realizaciju
planova o proširenju.
Schuessel je u posjetu njemačkim konzervativnim regionalnim
čelnicima.
Austrijski kancelar također je rekao da većina državljana EU-a ne
podržava sankcije koje su njihovi čelnici u siječnju uveli
Austriji, nakon što je desničarska narodna stranka Joerga Haidera
ušla u austrijsku vladu.
JERUZALEM - Izrael je zamolio Njemačku da otkaže najavljeni posjet
iranskoga predsjednika Mohameda Hatamija ne bi li pojačao pritisak
na Iran da oslobodi desetoricu iranskih Židova osuđenih zbog
špijunaže za Izrael, priopćili su u ponedjeljak diplomatski
izvori.
Hatami će posjetiti Njemačku od 10. do 12. srpnja.
U poruci njemačkoj vladi kaže se da je Izrael nezadovoljan
Hatamijevim putovanjem ubrzo nakon što su desetorica iranskih
Židova osuđena na 4 do 13 godina zatvora.
Izrael je pozvao međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Iran,
da oslobodi te Židove koje je u subotu osudio iranski
revolucionarni sud u gradu Širazu.
GAZA - SAD su predložile jedan ili dva tripartitna sastanka na vrhu
s Izraelcima i Palestincima u srpnju i kolovozu kako bi se postigao
sporazum prije isteka roka u rujnu ove godine, objavio je u
ponedjeljak palestinski dužnosnik.
"Amerikanci su predložili 17. ili 24. srpnja za summit", kazao je
dužnosnik koji nije želio biti imenovan te dodao da bi još jedan
sastanak na vrhu mogao biti održan u kolovozu.
Američki diplomat odbio je komentirati ove navode te je izjavio da
će odluku o summitu donijeti Bijela kuća.
Izraelci i Palestinci trebali bi do 13. rujna usvojiti konačni
mirovni sporazum.
GAZA - Jedan član palestinskog kabineta pozvao je u ponedjeljak, na
margini sastanka Središnjeg vijeća PLO- a (CCPLO), svoje
sunarodnjake da se pripreme "za sukob s Izraelom".
Ministar za komunikacije Imad al-Faluji, član CCPLO-a, pozvao je
pokrete Hamas i Džihad da se ujedine s drugim palestinskim
formacijama za "posljednju bitku" protiv Izraela, nakon
proglašenja neoviske palestinske države u rujnu ove godine.
"Bit će proglašena država i dogodit će se sukob s Izraelom. Takvi
sukobi nam preporučuju da se ujedinimo, posebice Džihad i Hamas
koji trebaju biti u središtu te buduće borbe", rekao je novinarima
Falouji.
JERUZALEM - Izraelski premijer Ehud Barak razgovarat će u srijedu o
bliskoistočnom mirovnom procesu s britanskim premijerom Tonyem
Blairom i francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom tijekom
jednodnevnog posjeta Londonu i Parizu, priopćio je u ponedjeljak
njegov ured.
Razgovori će biti usmjereni na pronalaženje načina za pokretanje
zastalih mirovnih pregovora s Palestincima.
Trinaestog rujna istječe rok za potpisivanje konačnog mirovnog
sporazuma kojim bi se riješila sporna pitanja granica, Jeruzalema,
židovskih naselja i palestinskih izbjeglica.
MOSKVA - Glavni stožer ruske vojske optužio je u ponedjeljak
čečenskog predsjednika Aslana Mashadova i dvojicu čečenskih ratnih
vođa Šamila Basajeva i Hataba da stoje iza samoubilačkih atentata u
kojima je u Čečeniji živote izgubilo najmanje 44 ruskih vojnika.
"Ekstremistički vođe Hatab, Basajev i Mashadov nalaze se iza niza
terorističkih činova počinjenih u nedjelju u Čečeniji", kazao je
drugi čovjek ruskog glavnog stožera general Valerij Manilov u
interviewu za rusku novinsku agenciju Itar-Tass.
Proruski administrator u Čečeniji Ahmad Kadirov je sa svoje strane
potvrdio da Mashadov nije uključen u te krvave atentate.
TOKIO - Vlasti su naredile najvećoj japanskoj mljekari da na
neodređeno vrijeme prekine proizvodnju jer se njezinim pokvarenim
mlijekom otrovalo više od osam tisuća ljudi, u ponedjeljak je
javila novinska agencija Jiji.
Oboljeli, koji imaju želučane grčeve i proljev i povraćaju,
simptome su dobili nakon što su pili mlijeko s manje masnoće
japanskoga proizvođaća Snow Brand Milk Products.
Direktor mljekare Tetsuro Ishikawa u nedjelju se ispričao zbog
prodaje zatrovana mlijeka i objasnio da uzrok problema
najvjerojatnije leži u bakterijama u rezervoaru za mlijeko u
punionici u Osaki.
Prema agenciji Jiji, općinske vlasti u Osaki u nedjelju su naredile
zatvaranje na neodređeno vrijeme. Naredba neće biti povučena sve
dok se ne potvrdi potpuna sigurnost.
WASHINGTON - Američka trgovinska predstavnica Charlene Barshefsky
objavila je u ponedjeljak da SAD ukida opće trgovinske
preferencijale Bjelorusiji.
Odluka je obrazložena propustima vlasti u Minsku da zaštite
radnička prava i njihovim trajnim pritiskom na sindikate i
sindikalne čelnike.
SAD primjenjuje sustav općih trgovinskih preferencijala za
određene skupine proizvoda iz oko 140 zemalja u razvoju.
Bjelorusija je lani na temelju tih prava bez carine u SAD izvezla
robe u vrijednosti 26,7 milijuna dolara.
ATENA - Grčka je u ponedjeljak stavila bolnice i vatrogasce u stanje
pripravnosti zbog vala velikih vrućina koji ovaj tjedan očekuju tu
zemlju.
Nacionalni meteorološki zavod priopćio je da će zbog kretanja vruće
zračne mase iz Sahare prema sjeveru temperature do četvrtka skočiti
na 43 Celzijeva stupnja. Taj će val, očekuje se, zahvatiti Grčku i
Tursku.
Ministarstvo unutrašnjih poslova naredilo je da državne zgrade za
javnost otvore klimatizirane prostore, a zdravstvene službe
preporučuju ljudima da jedu laku hranu, lako se odijevaju i ne
izlažu se suncu.
WASHINGTON - Tibetanski duhovni vođa Dalaj Lama sastao se u
ponedjeljak s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright s
kojom je razgovarao o svojim idejama za promoviranje tibetanske
kulturne i vjerske samouprave u okviru kineskog suvereniteta nad
područjem, obznanjeno je iz State Departmenta.
Druga tema razgovora bio je nedavni sastanak američke državne
tajnice s kineskim predsjednikom Jiangom Zeminom. "Ona uvijek
nastoji materijalizirati značajne razgovore. Ja uvijek poštujem
njene napore i to ne samo kao državne tajnice, već kao i osobe",
rekao je Dalaj Lama.
(Hina) sv