ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Zagrebačko područje sa svojim zemljišnim, klimatskim, ekološkim i ljudskim i dr. potencijalima, uz dobru organizaciju i ne prevelika ulaganja može postići samodostatnost u proizvodnji mnogih prehrambenih
proizvoda. Uz to, moglo bi se proizvoditi i za šire hrvatsko tržište, pa čak i za izvoz, zaključak je okruglog stola "Zagrebačko povrtlarstvo - stanje i mogućnosti" koju je danas organizirala gradska organizacija Hrvatskog seljačkog saveza.
ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Zagrebačko područje sa svojim
zemljišnim, klimatskim, ekološkim i ljudskim i dr. potencijalima,
uz dobru organizaciju i ne prevelika ulaganja može postići
samodostatnost u proizvodnji mnogih prehrambenih proizvoda. Uz to,
moglo bi se proizvoditi i za šire hrvatsko tržište, pa čak i za
izvoz, zaključak je okruglog stola "Zagrebačko povrtlarstvo -
stanje i mogućnosti" koju je danas organizirala gradska
organizacija Hrvatskog seljačkog saveza.#L#
Grad Zagreb, po riječima potpredsjednika gradske organizacije HSS-
a, Zlatana Kljakovića Gašpića, ima 29.000 hektara kvalitetnih
poljoprivrednih površina, što je površina jednog Belja, od kojih se
tek 50 posto intenzivno koristi, a ostatak slabo ili nikako.
Otvaranje produktivnih radnih mjesta prioritet je i preduvjet
rješavanja svekolikih problema grada i društva što bi se moglo
postići i kroz intenzivniju povrtlarsku proizvodnju na otprilike
5000 ha, naglasio je Kljaković. Porazan je podatak da od ukupno
110.842 tona povrtlarskih proizvoda koje konzumira grad u jednoj
godini tek negdje oko 30 posto otpada na proizvodnje s područja
gradskih poljoprivrednih površina, a ostatak se uglavnom uvozi.
U gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo kažu kako je do sada u
povrtlarstvo grada uloženo 1,2 milijuna njemačkih maraka i to kroz
kredite za 92 uzgajatelja povrća. Kreditna sredstava namijenjena
su uglavnom za opremu (plastenici, sustavi za navodnjavanje i dr).
Povrtlarstvo kao intenzivna proizvodnja zahtjeva upošljavanje
više ljudi nego klasična ratarska proizvodnja, a i prihod po
hektaru površine daleko je veći neko u primjerice uzgoju pšenice.
No, unatoč perspektivnosti koju povrtlarstvo nudi, tijekom
okruglog stola sami proizvođači naveli su i niz problema s kojima su
suočeni i koji im otežavaju rad. Tako su među glavnima
neorganiziranost tržišta, nepovoljna kreditna sredstva za
investicije, nepovoljne nabavne cijene repromaterijala,
nedostatak skladišnih i prerađivačkih kapaciteta i dr.
(Hina) mku ds