ZAGREB, 30. lipnja (Hina) - Zaklada Friedrich Naumann (ZFN) iz Zagreba organizirala je 1998. i 1999. međunarodne skupove "Dijalog povjesničara/istoričara", na kojemu su sudjelovali znanstvenici i iz Hrvatske, Njemačke, SAD-a, SR
Jugoslavije, Mađarske i Poljske. Izlaganja s tih skupova objavljena su u dvama zbornicima "Dijalog povjesničara/istoričara" koja su danas predstavljena u Europskom domu.
ZAGREB, 30. lipnja (Hina) - Zaklada Friedrich Naumann (ZFN) iz
Zagreba organizirala je 1998. i 1999. međunarodne skupove "Dijalog
povjesničara/istoričara", na kojemu su sudjelovali znanstvenici i
iz Hrvatske, Njemačke, SAD-a, SR Jugoslavije, Mađarske i Poljske.
Izlaganja s tih skupova objavljena su u dvama zbornicima "Dijalog
povjesničara/istoričara" koja su danas predstavljena u Europskom
domu.#L#
Tema prvoga skupa 1998. bile su "Državotvorne ideje i
nacionalnointegralističke ideologije u Hrvata u Srba". Na drugom
se skupu izlagalo u pet radionica, kao što su, primjerice, proces
modernizacije u Hrvata i Srba u 19. i 20 stoljeću, tvorbe etničkih i
nacionalnih identiteta na južnoslavenskom prostoru, Kraljevina
SHS, manjine u Kraljevini Jugoslaviji i dr.
Branka Prpa, povjesničarka iz Beograda, ocijenila je kako oba
zbornika daju sliku pojedinih viđenja i sukobljenih mišljenja,
detektirajući stanje u povijesti. "Radovi su po strukturi i temama
različiti, uočavaju se sporna mjesta i jednog i drugog povijesnog
viđenja". Pozdravila je održavanje skupova povjesničara, koji su
"pokušali profesiji vratiti smisao i autonomiju". Ocjenjujući kako
danas u Srbiji kulminiraju retrogradne tendencije u
historiografiji, Prpa je zaključila da se nijedna grana znanosti
nije pokazala kao sluškinja politici kao što je to bila povijest.
Neven Budak, hrvatski povjesničar i dekan Filozofskoga fakulteta,
smatra da su oba skupa imala pozitivan učinak, ne samo zato što su
okupila za stol povjesničare, već i zato što se dobila jasna slika
historiografije. Rezultat skupova su vrijedni tekstovi koji će
koristiti u interpretacijama povijesti 20. stoljeća i samoj
fakultetskoj nastavi. Naglasio je kako je skup 1999. rezultirao i
izjavom sudionika koji se zauzimaju za odvajanje i autonomiju
povijesti od politike.
Jure Krišto, Hrvatski institut za povijest, također drži da je
drugi skup pokazao stanje hrvatske i srpske povijesti i naznačio
potrebu daljnjih susreta i razgovora. Uz neke kritičke opaske,
ustvrdio je da je objema stranama potrebno da se suoče s vlastiom
prošlošću kako bi se mogao uspostaviti kvalitetan dijalog.
Nazočne je pozdravio i Hans-Georg Fleck, voditelj projekta
jugoistočne Europe ZFN, koji je istaknuo da se demokratska
politička kultura ne može nastati bez pravilnoga odnosa prema
povijesti. Njemački ZFN je organizacija za političku edukaciju,
koja je u Zagrebu utemeljena 1997.
(Hina) mb mc