GODEK: RAZGOVORI TUĐMANA S PAŠALIĆEM NISU ARHIVSKA GRAĐA

ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Arhivsku građu predstavljaju dokumenti koji su značajni za kulturu i povijest jednog naroda, a teško mi je vjerovati da bi se u to mogli svrstati razgovori predsjednika Franje Tuđmana s Ivićem Pašalićem o kupnji "Večernjeg lista", kazao je danas zastupnik HSLS-a u Zastupničkom domu Sabora Mladen Godek za vrijeme rasprave o prijedlogu izmjena Zakona o arhivskom gradivu. Naime, Vladimir Šeks predložio je uime Kluba zastupnika HDZ-a amandman kojim bi se transkripti, stenogrami i slični dokumenti nastali u Uredu Predsjednika Republike svrstali u arhivski materijal koji bi se mogao koristiti tek 30 godina nakon nastanka.#L# Tim se gradivom manipulira i ono se ciljano objavljuje u određenim tiskovinama, što bi, smatra Šeks, trebalo spriječiti. Možda bi to, što je svojedobno Hrvatska angažirala kompaniju Enron i bila spremna platiti 250 milijuna američkih dolara više, samo za to da bi predsjednik SAD-a Bill Clinton primio Tuđmana doista moglo ući "u povijest jednog ružnog vremena", kazao je Godek, no ističe da to nema veze s pravom arhivskom građom. Ako, pak, postoje sumnje u nezakonita djela, ne bi smjelo biti zapreka da se materijali koji bi to mogli potvrditi ne objave i stoga HDZ-ov amandman ne treba prihvatiti, ustvrdio je Godek. Vlada ne može prihvatiti taj amandman, kazao je na kraju rasprave pomoćnik ministra kulture Jadran Antolović, jer ovim se izmjenama Zakona uvode samo neke organizacijske promjene u arhivima, a ne ulazi se u pitanje što je arhivska građa. Kako u sabornici nije bilo dovoljno zastupnika, glasovanje o ovom i ostalim zakonskim prijedlozima o kojima se jutros raspravljalo odgođeno je za poslijepodne. Vrlo burno zastupnici su raspravljali i o dva vladina prijedloga zakona kojima se mirovinska reforma odgađa s 1. srpnja ove na 1. siječnja 2002. Privatni mirovinski fondovi potaknuli bi novi investicijski ciklus i rast gospodarstva, a Vlada odgodom pokazuje da mirovinsku reformu ne shvaća ozbiljno, kazala je Ljerka Mintas-Hodak (Klub HDZ-a). Smatra da postoje sve institucije važne za provedbu reforme i da je potrebno samo osigurati neophodnu infrastrukturu za početak njihova rada, što se, zaključila je, u pet mjeseci rada ove Vlade moglo učiniti. Bivša je vlast, kazala je Snježana Biga-Friganović (Klub SDP-a), krenula u reformu, a da ništa bitno nije učinila. Zbog toga, te teškog stanja u mirovinskom fondu i cjelokupnom gospodarstvu, nemoguće je početi s reformom sada, zaključila je. To što su stvorene neke institucije ne znači da su ispunjeni svi preduvjeti za mirovinsku reformu, kazao je na kraju rasprave ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Vlada je, kaže, svjesna velikog značaja mirovinske reforme za gospodarstvo. Naveo je, pritom, primjer Poljske, čiji je brutto domaći proizvod (BDP) već u prvoj godini provedbe reforme porastao za 1,5 posto. I mi očekujemo pozitivne učinke mirovinske reforme, no zbog interesa budućih osiguranika, ona se ne može provesti bez temeljite pripreme, zaključio je Vidović. Na ovoj se sjednici raspravljalo i o Konačnom prijedlogu zakona o popisu stanovništva u Hrvatskoj koji će se provesti od 1. do 15. travnja 2001. To je prvi popis stanovništva od uspostave samostalne hrvatske države, a zbog velikih migracijskih promjena, uzrokovanih ratom, očekuje se da popis pokaže stvarno stanje. Među ostalim, popisivači će u ankete unositi i podatke o invalidnosti, a u raspravi je predloženo da u jedinicama lokalne samouprave, u kojima je u službenoj uporabi i manjinski jezik, popisivač upozori građane da mogu koristiti i manjinski jezik. O ovim prijedlozima zakona Zastupnički će dom glasovati u poslijepodnevnom nastavku sjednice. (Hina) daju/nb sšh