FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

UNUTARNJA POLITIKA - DANAS - 24. LIPNJA - UKRATKO

ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - ZADAR - Izborom novih čelnih ljudi, danas je u Zadru završio 6. sabor Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata. Tajnim glasovanjem za predsjednika Udruge izabran je Ilija Majić iz brodsko-posavske podružnice. Predsjednik Središnjeg odbora je Zvonko Milas, a predsjednik Nadzornog odbora Ivan Baksa. Na konferenciji za novinstvo nakon sabora novoizabrani predsjednik Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata Ilija Majić je rekao kako je prvi put izabrano novo predsjedništvo a da se Udruga nije podijelila, što dokazuje njezinu demokratičnost i jedinstvo. Po njegovim riječima, dosadašnji predsjednik Udruge Branko Borković - Mladi Jastreb i dalje ostaje član te udruge te će sudjelovati u njezinu radu. "Ciljevi su nam odavno poznati i želimo i dalje dostojanstveno nositi ime naše udruge", rekao je Majić, dodajući kako nisu svi za ujedinjavanje svih udruga u jednu. "Jesmo za jedinstvene ciljeve, ali ostaje naš kriterij za članstvo u ovoj udruzi - to je dragovoljnost u obrani domovine. Prvi smo se uključili u obranu domovine i tako stvorili uvjete da se i drugi kasnije u nju uključe. Želimo ostati to što jesmo - dragovoljci", istaknuo je Majić. ZAGREB - Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) zamjera nekim
ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - ZADAR - Izborom novih čelnih ljudi, danas je u Zadru završio 6. sabor Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata. Tajnim glasovanjem za predsjednika Udruge izabran je Ilija Majić iz brodsko-posavske podružnice. Predsjednik Središnjeg odbora je Zvonko Milas, a predsjednik Nadzornog odbora Ivan Baksa. Na konferenciji za novinstvo nakon sabora novoizabrani predsjednik Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata Ilija Majić je rekao kako je prvi put izabrano novo predsjedništvo a da se Udruga nije podijelila, što dokazuje njezinu demokratičnost i jedinstvo. Po njegovim riječima, dosadašnji predsjednik Udruge Branko Borković - Mladi Jastreb i dalje ostaje član te udruge te će sudjelovati u njezinu radu. "Ciljevi su nam odavno poznati i želimo i dalje dostojanstveno nositi ime naše udruge", rekao je Majić, dodajući kako nisu svi za ujedinjavanje svih udruga u jednu. "Jesmo za jedinstvene ciljeve, ali ostaje naš kriterij za članstvo u ovoj udruzi - to je dragovoljnost u obrani domovine. Prvi smo se uključili u obranu domovine i tako stvorili uvjete da se i drugi kasnije u nju uključe. Želimo ostati to što jesmo - dragovoljci", istaknuo je Majić. ZAGREB - Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) zamjera nekim medijima da pozornije prate predstavljanje rada stranaka nego samu bit njihova političkog djelovanja. O tome i drugim političkim temama govorio je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša nakon današnje osnivačke sjednice Velikog vijeća te stranke. Potaknut napisima u nekim medijima, Budiša je, podsjećajući na ulogu te stranke u pobjedničkoj koaliciji, rekao da je HSLS čvrst čimbenik vladajuće koalicije i da ne smišlja nikakvu alternativnu politiku. Reagirajući na neke napise u javnim glasilima, Budiša je odbio svaku mogućnost stvaranja političke koalicije centra, te bilo kakvu vezu s novinskim tekstom o Vesni Pusić i političkim stajalištima nekih članova njezine obitelji. ZAGREB - Stipe Šuvar, kao jedini kandidat za predsjednika Socijalističke radničke partije Hrvatske (SRP), ponovno je danas izabran na tu dužnost. Na izborno-izvještajnoj skupštini, održanoj u Zagrebu, Šuvar je istaknuo da je borba za socijalističku alternativu Hrvatske 21. stoljeća sav smisao te partije. SRP će izlaziti na sve izbore, a surađivat će i sa svim lijevim demokratskim strankama, rekao je Šuvar govoreći o ciljevima stranke. Govoreći o promjeni vlasti početkom ove godine, Šuvar je ustvrdio da ta promjena ne obećava zaokret u politici jer se, kako je rekao, neprimjerenim metodama bezobzirnog neoliberalizma i šok- terapije nastavlja likvidacija preostalih poduzeća i prodaja najvrjednijih resursa i kapaciteteta. Predsjednik SRP-a zauzeo se i za poništenje pretvorbe, vraćanje poduzeća radnicima, te za razvoj "ekonomske i socijalne demokracije i oblika samoupravljanja, ali bez političkog monopola". RIJEKA - Nije problem hrvatska politička desnica, nego to što se zatvaraju poduzeća, što ljudi ostaju bez posla, što se hrvatski Domovinski rat "predaje u ralje Haškog suda, što nemamo slobodu medija, a uz to službena politika želi naučiti hrvatski narod da u Hrvatskoj nije bilo agresije, nego građanski rat", rekao je predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić na današnjoj svečanoj sjednici Glavnog stana te stranke u Rijeci. Đapić je ustvrdio da današnja hrvatska službena politika želi uvući HSP u ideološki sukob unutar hrvatskog naroda kako bi pokazala da je hrvatska desnica veliki politički problem. Predsjednik HSP-a smatra da će se u Hrvatskoj održati prijevremeni parlamentarni izbori jer aktualna vlast nije ispunila predizborna obećanja, a unutar stranaka šestorice, kako je rekao, "puca po svim šavovima". SPLIT - Hrvatska proljeća (HP), Nacionalna demokratska stranka (NDS) i Hrvatska seljačka narodna stranka (HSNS) ujedinjavaju se u jednu stranku, a njezino ime i predsjednik, premda je dogovor o tome već postignut, znat će se polovicom rujna, nakon osnivačke skupštine nove stranke. To su na današnjoj konferenciji za novinstvo u Splitu objavili predsjednici tih stranaka Goran Dodig, Nikola Špedul i Joško Kovač. Na to su se odlučili zbog gotovo identičnih stranačkih programa, a njih trojica kao čelnici stranaka, istaknuli su, imaju isti politički svjetonazor. Ime stranke ne žele objaviti do rujna, a što se predsjednika tiče, dodali su, neće se svađati i dogovor je postignut. Joško Kovač ustvrdio je da u Hrvatskoj ima čak 80 stranaka, a na izbore izlazi prosječno 25 posto građana, i to zato što ne mogu naći sebe i svoju opciju ni u jednoj od tih stranaka. Narod u Hrvatskoj ne čine ljevičari i lupeži, i vjerujemo da će nas prepoznati i da će dio hrvatskoga naroda krenuti za nama, rekao je. ČIGOĆ KOD SISKA - U Čigoću u Parku prirode Lonjskom polju u sisačkoj donjoj Posavini danas je na prigodnoj svečanosti, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika države Stjepana Mesića i Ministarstva za zaštitu okoliša i prostora, proslavljen Dan toga mjesta, prvoga Europskog sela roda s najvećim brojem bijelih roda po broju stanovnika i gnijezdu u Europi. U Čigoću obitava više roda nego ljudi - u 45 gnijezda živi 210 bijelih roda, a u 74 kuće 120 stanovnika. Na svečanosti su bili i predstavnici još pet europskih sela roda iz Rumunjske, Mađarske, Španjolske, Slovenije i Njemačke. Sudionike proslave pozdravio je uime pokrovitelja - predsjednika Republike, njegov osobni izaslanik, sisački gradonačelnik Darko Pavlak, koji je tom prigodom zahvalio predstavnicima još pet europskih sela roda što su stigli u Čigoć i dogovorili se o predstavljanju projekta europskih sela roda EU i međunarodnoj zajednici. Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević u pozdravnom je govoru istaknuo da je Čigoć proglašen Europskim selom roda na današnji dan godine 1994., te da je dokument o proglašenju uime Europske zaklade prirodne baštine (EURONATUR iz Njemačke) tadašnjem resornom ministru i sadašnjem predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću predao ugledni njemački biolog i ekolog dr. Martin Schneider-Jacoby, koji je i otkrio biser nedirnute prirode Lonjskog polja i stanište bijelih roda. Hrvatska ima prirodno bogatstvo i ono je njezina ulaznica u Europu, istaknuo je Kovačević. VRPOLJE - U povodu blagdana Rođenja sv. Ivana Krstitelja i Dana općine Vrpolja, u tom je mjestu u istočnom dijelu Brodsko-posavske županije danas održana osnivačka skupština prve Hrvatske tvornice i sušionice za preradu voća i povrća d.o.o. Vrpolje. Osnivači su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Brodsko-posavska županija, Holding "Đuro Đaković" iz Slavonskog Broda i općina Vrpolje. Investicija je vrijedna oko 14 milijuna njemačkih maraka, a na današnjoj svečanosti bili su nazočni potpredsjednik Sabora i zastupnik HDZ-a u Zastupničkome domu Ivić Pašalić, potpredsjednica HSS-a Ljubica Lalić, Antun Milović, bivši ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić i brodsko-posavski župan Mirko Tomac. VRBNIK - Vrbnik na otoku Krku danas slavi 900. obljetnicu prvoga pisanog spomena s imenom toga grada te blagdan Rođenja sv. Ivana Krstitelja, njegova zaštitnika. U crkvi Marijina Uznesenja koncelebriranu misu predvodio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić. Msgr. Bozanić je istaknuo da je u Vrbniku prožeta duhovnost i katolička vjera, te da ne mogu jedna bez druge, a Vrbničani slave blagdan svojega zaštitnika ponosni na hrvatsku prošlost i kulturu. "Danas je kod nas potrebno naglasiti duhovno jedinstvo u obiteljima, mjestima, gradovima i hrvatskome društvu. Samo je ono u stanju pružati poticajne primjere za život i nadu za bolju budućnost", istaknuo je Bozanić na svečanome misnom slavlju u rodnoj župi Vrbniku u povodu 900. obljetnice prvoga pisanog spomena s imenom toga grada i blagdana Rođenja sv. Ivana Krstitelja. SARVAŠ - Današnji blagdan Rođenja svetog Ivana Krstitelja crkveni je god Sarvašana i Dan Mjesnog odbora. Izaslanstvo Mjesnog odbora položilo je vijence i zapalilo svijeće ispred glavnoga križa na mjesnom groblju u znak sjećanja na 11 poginulih Sarvašana u Domovinskom ratu. Po riječima potpredsjednika sarvaškoga Mjesnog odbora Branka Peka, godine 1991. tu je živjelo 2576 stanovnika, od kojih je prognano više od 1500 Hrvata. Obnova je uglavnom pri kraju, a u Sarvaš su se vratili gotovo svi prognani Hrvati. Nažalost, rekao je Pek, sarvaška crkva sv. Ivana Krstitelja, izgrađena godine 1774., srušena je gotovo do temelja u velikosrpskoj agresiji, a njezina se obnova niti ne nazire. U razgovoru s novinarima istaknuo je žaljenje zbog toga, podsjećajući da je slika rušenja te crkve i njezina tornja obišla svijet i našla mjesto u mnogim školskim udžbenicima. ĐAKOVO - Treći "Dani braće Miladinov" - kojima makedonski narod i njegova zajednica u Hrvatskoj odaju zahvalnost đakovačkom biskupu Josipu Jurju Strossmayeru jer je 1860. i 1861. pomogao braći Miladinov da tiskaju prvu Zbirku narodnih pjesama na makedonskom jeziku - održani su danas u Đakovu. Upravo tu zbirku makedonski narod smatra glavnom odrednicom za opstojnost svojega jezika i kulture. "Danima braće Miladinov" nazočan je bio i makedonski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Servet Avziu. Manifestacija je počela polaganjem vijenaca makedonskog izaslanstva na grob Josipa Jurja Strossmayera, a nastavljena je u đakovačkoj Gradskoj knjižnici programom pod nazivom "Makedonski pjesnici biskupu Josipu Jurju Strossmayeru i braći Miladinov". (Hina) bma mć

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙