ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - ZADAR - Izborom novih čelnih ljudi, danas je u Zadru završio 6. sabor Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata. Tajnim glasovanjem za predsjednika Udruge izabran je Ilija Majić iz
brodsko-posavske podružnice. Predsjednik Središnjeg odbora je Zvonko Milas, a predsjednik Nadzornog odbora Ivan Baksa. Na konferenciji za novinstvo nakon sabora novoizabrani predsjednik Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata Ilija Majić je rekao kako je prvi put izabrano novo predsjedništvo a da se Udruga nije podijelila, što dokazuje njezinu demokratičnost i jedinstvo. Po njegovim riječima, dosadašnji predsjednik Udruge Branko Borković - Mladi Jastreb i dalje ostaje član te udruge te će sudjelovati u njezinu radu. "Ciljevi su nam odavno poznati i želimo i dalje dostojanstveno nositi ime naše udruge", rekao je Majić, dodajući kako nisu svi za ujedinjavanje svih udruga u jednu. "Jesmo za jedinstvene ciljeve, ali ostaje naš kriterij za članstvo u ovoj udruzi - to je dragovoljnost u obrani domovine. Prvi smo se uključili u obranu domovine i tako stvorili uvjete da se i drugi kasnije u nju uključe. Želimo ostati to što jesmo - dragovoljci", istaknuo je Majić. ZAGREB - Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) zamjera nekim
ZAGREB, 24. lipnja (Hina) -
ZADAR - Izborom novih čelnih ljudi, danas je u Zadru završio 6.
sabor Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata.
Tajnim glasovanjem za predsjednika Udruge izabran je Ilija Majić iz
brodsko-posavske podružnice. Predsjednik Središnjeg odbora je
Zvonko Milas, a predsjednik Nadzornog odbora Ivan Baksa. Na
konferenciji za novinstvo nakon sabora novoizabrani predsjednik
Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata Ilija
Majić je rekao kako je prvi put izabrano novo predsjedništvo a da se
Udruga nije podijelila, što dokazuje njezinu demokratičnost i
jedinstvo. Po njegovim riječima, dosadašnji predsjednik Udruge
Branko Borković - Mladi Jastreb i dalje ostaje član te udruge te će
sudjelovati u njezinu radu. "Ciljevi su nam odavno poznati i želimo
i dalje dostojanstveno nositi ime naše udruge", rekao je Majić,
dodajući kako nisu svi za ujedinjavanje svih udruga u jednu. "Jesmo
za jedinstvene ciljeve, ali ostaje naš kriterij za članstvo u ovoj
udruzi - to je dragovoljnost u obrani domovine. Prvi smo se
uključili u obranu domovine i tako stvorili uvjete da se i drugi
kasnije u nju uključe. Želimo ostati to što jesmo - dragovoljci",
istaknuo je Majić.
ZAGREB - Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) zamjera nekim
medijima da pozornije prate predstavljanje rada stranaka nego samu
bit njihova političkog djelovanja. O tome i drugim političkim
temama govorio je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša nakon današnje
osnivačke sjednice Velikog vijeća te stranke. Potaknut napisima u
nekim medijima, Budiša je, podsjećajući na ulogu te stranke u
pobjedničkoj koaliciji, rekao da je HSLS čvrst čimbenik vladajuće
koalicije i da ne smišlja nikakvu alternativnu politiku.
Reagirajući na neke napise u javnim glasilima, Budiša je odbio
svaku mogućnost stvaranja političke koalicije centra, te bilo
kakvu vezu s novinskim tekstom o Vesni Pusić i političkim
stajalištima nekih članova njezine obitelji.
ZAGREB - Stipe Šuvar, kao jedini kandidat za predsjednika
Socijalističke radničke partije Hrvatske (SRP), ponovno je danas
izabran na tu dužnost. Na izborno-izvještajnoj skupštini, održanoj
u Zagrebu, Šuvar je istaknuo da je borba za socijalističku
alternativu Hrvatske 21. stoljeća sav smisao te partije. SRP će
izlaziti na sve izbore, a surađivat će i sa svim lijevim
demokratskim strankama, rekao je Šuvar govoreći o ciljevima
stranke. Govoreći o promjeni vlasti početkom ove godine, Šuvar je
ustvrdio da ta promjena ne obećava zaokret u politici jer se, kako
je rekao, neprimjerenim metodama bezobzirnog neoliberalizma i šok-
terapije nastavlja likvidacija preostalih poduzeća i prodaja
najvrjednijih resursa i kapaciteteta. Predsjednik SRP-a zauzeo se
i za poništenje pretvorbe, vraćanje poduzeća radnicima, te za
razvoj "ekonomske i socijalne demokracije i oblika
samoupravljanja, ali bez političkog monopola".
RIJEKA - Nije problem hrvatska politička desnica, nego to što se
zatvaraju poduzeća, što ljudi ostaju bez posla, što se hrvatski
Domovinski rat "predaje u ralje Haškog suda, što nemamo slobodu
medija, a uz to službena politika želi naučiti hrvatski narod da u
Hrvatskoj nije bilo agresije, nego građanski rat", rekao je
predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Anto Đapić na današnjoj
svečanoj sjednici Glavnog stana te stranke u Rijeci. Đapić je
ustvrdio da današnja hrvatska službena politika želi uvući HSP u
ideološki sukob unutar hrvatskog naroda kako bi pokazala da je
hrvatska desnica veliki politički problem. Predsjednik HSP-a
smatra da će se u Hrvatskoj održati prijevremeni parlamentarni
izbori jer aktualna vlast nije ispunila predizborna obećanja, a
unutar stranaka šestorice, kako je rekao, "puca po svim šavovima".
SPLIT - Hrvatska proljeća (HP), Nacionalna demokratska stranka
(NDS) i Hrvatska seljačka narodna stranka (HSNS) ujedinjavaju se u
jednu stranku, a njezino ime i predsjednik, premda je dogovor o tome
već postignut, znat će se polovicom rujna, nakon osnivačke
skupštine nove stranke. To su na današnjoj konferenciji za
novinstvo u Splitu objavili predsjednici tih stranaka Goran Dodig,
Nikola Špedul i Joško Kovač. Na to su se odlučili zbog gotovo
identičnih stranačkih programa, a njih trojica kao čelnici
stranaka, istaknuli su, imaju isti politički svjetonazor. Ime
stranke ne žele objaviti do rujna, a što se predsjednika tiče,
dodali su, neće se svađati i dogovor je postignut. Joško Kovač
ustvrdio je da u Hrvatskoj ima čak 80 stranaka, a na izbore izlazi
prosječno 25 posto građana, i to zato što ne mogu naći sebe i svoju
opciju ni u jednoj od tih stranaka. Narod u Hrvatskoj ne čine
ljevičari i lupeži, i vjerujemo da će nas prepoznati i da će dio
hrvatskoga naroda krenuti za nama, rekao je.
ČIGOĆ KOD SISKA - U Čigoću u Parku prirode Lonjskom polju u sisačkoj
donjoj Posavini danas je na prigodnoj svečanosti, pod visokim
pokroviteljstvom predsjednika države Stjepana Mesića i
Ministarstva za zaštitu okoliša i prostora, proslavljen Dan toga
mjesta, prvoga Europskog sela roda s najvećim brojem bijelih roda
po broju stanovnika i gnijezdu u Europi. U Čigoću obitava više roda
nego ljudi - u 45 gnijezda živi 210 bijelih roda, a u 74 kuće 120
stanovnika. Na svečanosti su bili i predstavnici još pet europskih
sela roda iz Rumunjske, Mađarske, Španjolske, Slovenije i
Njemačke. Sudionike proslave pozdravio je uime pokrovitelja -
predsjednika Republike, njegov osobni izaslanik, sisački
gradonačelnik Darko Pavlak, koji je tom prigodom zahvalio
predstavnicima još pet europskih sela roda što su stigli u Čigoć i
dogovorili se o predstavljanju projekta europskih sela roda EU i
međunarodnoj zajednici. Ministar zaštite okoliša i prostornog
uređenja Božo Kovačević u pozdravnom je govoru istaknuo da je Čigoć
proglašen Europskim selom roda na današnji dan godine 1994., te da
je dokument o proglašenju uime Europske zaklade prirodne baštine
(EURONATUR iz Njemačke) tadašnjem resornom ministru i sadašnjem
predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću predao ugledni njemački biolog
i ekolog dr. Martin Schneider-Jacoby, koji je i otkrio biser
nedirnute prirode Lonjskog polja i stanište bijelih roda. Hrvatska
ima prirodno bogatstvo i ono je njezina ulaznica u Europu, istaknuo
je Kovačević.
VRPOLJE - U povodu blagdana Rođenja sv. Ivana Krstitelja i Dana
općine Vrpolja, u tom je mjestu u istočnom dijelu Brodsko-posavske
županije danas održana osnivačka skupština prve Hrvatske tvornice
i sušionice za preradu voća i povrća d.o.o. Vrpolje. Osnivači su
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Brodsko-posavska
županija, Holding "Đuro Đaković" iz Slavonskog Broda i općina
Vrpolje. Investicija je vrijedna oko 14 milijuna njemačkih maraka,
a na današnjoj svečanosti bili su nazočni potpredsjednik Sabora i
zastupnik HDZ-a u Zastupničkome domu Ivić Pašalić, potpredsjednica
HSS-a Ljubica Lalić, Antun Milović, bivši ministar poljoprivrede i
šumarstva Ivan Đurkić i brodsko-posavski župan Mirko Tomac.
VRBNIK - Vrbnik na otoku Krku danas slavi 900. obljetnicu prvoga
pisanog spomena s imenom toga grada te blagdan Rođenja sv. Ivana
Krstitelja, njegova zaštitnika. U crkvi Marijina Uznesenja
koncelebriranu misu predvodio je predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije i zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić. Msgr.
Bozanić je istaknuo da je u Vrbniku prožeta duhovnost i katolička
vjera, te da ne mogu jedna bez druge, a Vrbničani slave blagdan
svojega zaštitnika ponosni na hrvatsku prošlost i kulturu. "Danas
je kod nas potrebno naglasiti duhovno jedinstvo u obiteljima,
mjestima, gradovima i hrvatskome društvu. Samo je ono u stanju
pružati poticajne primjere za život i nadu za bolju budućnost",
istaknuo je Bozanić na svečanome misnom slavlju u rodnoj župi
Vrbniku u povodu 900. obljetnice prvoga pisanog spomena s imenom
toga grada i blagdana Rođenja sv. Ivana Krstitelja.
SARVAŠ - Današnji blagdan Rođenja svetog Ivana Krstitelja crkveni
je god Sarvašana i Dan Mjesnog odbora. Izaslanstvo Mjesnog odbora
položilo je vijence i zapalilo svijeće ispred glavnoga križa na
mjesnom groblju u znak sjećanja na 11 poginulih Sarvašana u
Domovinskom ratu. Po riječima potpredsjednika sarvaškoga Mjesnog
odbora Branka Peka, godine 1991. tu je živjelo 2576 stanovnika, od
kojih je prognano više od 1500 Hrvata. Obnova je uglavnom pri kraju,
a u Sarvaš su se vratili gotovo svi prognani Hrvati. Nažalost, rekao
je Pek, sarvaška crkva sv. Ivana Krstitelja, izgrađena godine
1774., srušena je gotovo do temelja u velikosrpskoj agresiji, a
njezina se obnova niti ne nazire. U razgovoru s novinarima istaknuo
je žaljenje zbog toga, podsjećajući da je slika rušenja te crkve i
njezina tornja obišla svijet i našla mjesto u mnogim školskim
udžbenicima.
ĐAKOVO - Treći "Dani braće Miladinov" - kojima makedonski narod i
njegova zajednica u Hrvatskoj odaju zahvalnost đakovačkom biskupu
Josipu Jurju Strossmayeru jer je 1860. i 1861. pomogao braći
Miladinov da tiskaju prvu Zbirku narodnih pjesama na makedonskom
jeziku - održani su danas u Đakovu. Upravo tu zbirku makedonski
narod smatra glavnom odrednicom za opstojnost svojega jezika i
kulture. "Danima braće Miladinov" nazočan je bio i makedonski
veleposlanik u Republici Hrvatskoj Servet Avziu. Manifestacija je
počela polaganjem vijenaca makedonskog izaslanstva na grob Josipa
Jurja Strossmayera, a nastavljena je u đakovačkoj Gradskoj
knjižnici programom pod nazivom "Makedonski pjesnici biskupu
Josipu Jurju Strossmayeru i braći Miladinov".
(Hina) bma mć