ŠIMONOVIĆ: HRVATSKA JE PRIMJER POZITIVNIH PROMJENA

NEW YORK, 24. lipnja (Hina - Fjodor Polojac) - Hrvatska je primjer pozitivnih promjena na europskom jugoistoku i dokaz da međunarodna zajednica podržava i ohrabruje takve promjene, kazao je u petak u New Yorku stalni hrvatski predstavnik pri UN-u Ivan Šimonović koji je sudjelovao u raspravi o prilikama na Balkanu na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.#L# Sjednicu Vijeća obilježila je dalekosežna odluka da se predstavniku vlasti SRJ Vladislavu Jovanoviću ne dopusti sudjelovati u raspravi. Vijeće je glasovanjem izrazilo stajalište da predstavnik beogradskog režima ne može sudjelovati u radu UN-a sve dok je na vlasti Slobodan Milošević. Time je ujedno započeo vjerojatni rasplet pitanja sukcesije mjesta SFRJ u UN-u. Jovanoviću je dosad, unatoč tome što SRJ nije član UN-a, bilo moguće govoriti na sjednicama Vijeća sigurnosti i drugih tijela UN-a. U petak je predsjedavajući Vijeća, francuski veleposlanik Jean Davide Levitte na početku sjednice stavio na glasovanje Jovanovićev zahtjev da govori o prilikama na Balkanu. Podržale su ga Rusija, Kina, Ukrajina i Namibija, protiv su bile SAD, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska, Bangladeš, Malezija i Kanada a suzdržani su bili Mali, Tunis, Argentina i Jamajka. Na donošenje ovakve odluke bitno je utjecao američki veleposlanik Richard Holbrooke. Uz ostalo je kazao da predstavnik države čiji je poglavar optužen za zločin genocida i koja uporno odbija svaku suradnju s ICTY-jem nema što tražiti na sjednici Vijeća. Nakon što je Jovanović napustio dvoranu za sjednice, za njim se u znak prosvjeda zaputio i ruski veleposlanik Sregej Lavrov. Rasprava je unatoč tome održana i potrajala do kasno navečer a bila je u znatnoj mjeri obilježena ovom početnom odlukom. Tako je britanski veleposlanik Jeremy Greenstock kazao da su mnogi u UN-u iscrpljeni zbog još nerješenog pitanja sukcesije članstva SFRJ. Hrvatski veleposlanik Šimonović s tim u vezi je rekao da valja primjeniti rezolucije Vijeća sigurnosti i Opće skupštine u kojima se izričito govori o jednakosti država slijednica. Više sudionika u raspravi zapitalo se koga bi zapravo Jovanović predstavljao da mu je dopušteno govoriti. Upozorili su kako je očito da Miloševićev režim ne predstavlja kosovske Albance, Crnogorce, ali ni srbijansku oporbu. Kao zanimljivu pojedinost svakako valja zapaziti da je kao gost slovenske delegacije na sjednici Vijeća bio crnogorski ministar vanjskih poslova Branko Perović. Osim predstavnika država članica Vijeća sigurnosti i drugih zainteresiranih zemalja na sjednici su sudjelovali Javier Solana, kao predstavnik EU i Carl Bildt, posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a. Veleposlanik Šimonović je, govoreći o zadaćama hrvatskih vlasti, među najvažnije uvrstio povratak izbjeglica i prognanika, razminiranje, obnovu, gospodarski i društveni oporavak te pomirbu. Hrvatska vlada, rekao je Šimonović, želi nadoknaditi propušteno i ubrzati pristup Europskoj uniji. Na tom putu smatra bitnim da EU o proširenju članstva odlučuje na temelju postignuća svake zemlje zasebno. Govorio je i o aktivnoj suradnji Hrvatske sa susjednim državama i pritom ocijenio kako se kriza nastala uz raspad bivše Jugoslavije vratila u svoje ishodište - Srbiju. Normalizacija prilika nije ostvariva bez demokratskih promjena u SRJ. "Režim koji je uzrokovao toliko stradanja u agresiji na Hrvatsku i BiH (...) sada je zapreka demokratskom dijalogu o rješenju napetosti na Kosovu i legitimnim interesima stanovništva Crne Gore", rekao je Šimonović. Podsjetio je da beogradski režim još pokazuje teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj kad je u pitanju Prevlaka. Hrvatski predstavnik pri UN-u drži da valja što prije riješiti otvoreno pitanje sukcesije SFRJ, a još više kaznene odgovornosti za ratne zločine. "Bitno je da ICTY odrazi opseg i razinu učešća strana u počinjenim ratnim zločinima (...) ali nespremnost SRJ na suradnju sa Sudom to onemogućuje", rekao je Šimonović. On je podsjetio članove Vijeća sigurnosti da su BiH i Hrvatska protiv vlasti SRJ podigli tužbe zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde. Šimonović je pozdravio inicijativu francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca "da se tijekom francuskog predsjedanja EU-om posebna pozornost obrati načinima za ubrzanje integracije (zemalja regije) u europsku maticu". Zamisao o balkanskom summitu ima tu svrhu, kazao je i dodao da stoga "treba uključiti potporu i sudjelovanje šireg kruga susjednih zemalja". (Hina) fp ag