FR-MONDE 22.6.O LJEPOTAMA DALMACIJE

FRANCUSKA LE MONDE 22. VI. 2000. Dalmacija, od otoka do gradova "U udubini zaljeva, stari grad, urešen suncobranima i palmama. Ponad njega bjelasaju se ogoljeli vrhovi, brežuljci pritisnuti vrućinom. U Splitu je 28 stupnjeva. Psi dahću, njihovi gospodari ližu sladoled. Već stoljećima, oh iznenađenja, ljudi su svoje boravište uvrstili u svjetsku kulturnu baštinu. To je Dioklecijanova palača. Trijem po kojemu se car šetao postao je stambena zgrada. Na prozorima cvijeće, na žici rublje, u prizemlju trgovine. Progonitelj kršćana nije se tu doselio slučajno: sumporni izvori izbijaju u kupalištu u Marmontovoj ulici koja je dobila ime po carskom maršalu Marmontu koji je jedno vrijeme upravljao gradom. (...) Balkanska se Venecija širi preko brda Marjana, provincijska, s ulicama punim hlada, maleni Manhattan prema Istoku. Na obzoru otok Brač, izvorna dalmatinska ljepota. Otok bez gradova, stari su gradići udaljeni od obale zbog gusara. Ceste vijugaju kroz šume bora i čempresa, ili kroz makiju. Kuće od bijelog kamena poput mramora, svjetlucaju se. Kamen od kojeg je sagrađena Dioklecijanova palača i Bijela kuća. Gradići imaju dušu. Ulazimo u Škrip nad kojim se izdiže crkva sv. Helene - majke cara Konstantina koja je tu rođena - čvrsta građevina iz XVIII. stoljeća, jako jednostavna (ključ je kod Marije, starice u tamnoj opravi s punđom koja vodi brigu o muzeju). Ili Bol, ljetovalište, najljepša plaža u Hrvatskoj. U dominikanskom samostanu, 'Bogorodica sa svecima' Tintoreta koji je 1563. naslikao platno da bi zahvalio redovnicima za gostoprimstvo. Hvar je otok lavande i životne slasti. Iscrtan kockama od kamenih zidića koji zadržavaju zemlju i lozu. Nemojte slučajno pomisliti da kamen od kojeg su sagrađene kuće dolazi s Brača. 'S Hvara', ispravljaju nas uvrijeđeno. I priznaju da je kamen s Brača - 'otoka pastira' - bjelji. (...) Dubrovnik je jedna ulica, Stradun, koji ga dijeli od jednog kraja do drugog. Od jedne luke do druge. Pravocrtan, lagano sužen na istoku, s tlom koje se ljeska, s pročeljima s dopola podignutim žaluzinama i uskim uličicama koje se spuštaju prema njemu. Sve to povežite krunom od bedema, stavite tornjeve u jako dobrom stanju i čarolija je tu. Svatko tu ima svoju četvrt. Turisti idu na sjever? Odlučite se za jug. Prođite Gundulićevim trgom, gdje je svako jutro tržnica - smokve nanizane u mirisne vijence, mirisavo bilje i sočne breskve na stolovima nasmijanih seljanki. Popnite se stepenicama do crkve sv. Ignacija - pomamni barok nadahnut rimskim Gesuom - a onda desno, pema žitnici. Kao i utvrde, ona svjedoči o položaju, o moći grada čiji su brodovi krstarili morima - ne govori li Shakespeare u 'Mletačkom trgovcu' o brodu koji je sagrađen 'na način Raguze'? - kao što su palače i umjetnička djela kojih su pune crkve i samostani, nedvojbeni znaci njegova bogatstva i postojanosti. Pod svodovima dominikanskoga samostana, platna Nikole Božidarevića iz 1485. i 1513., s tankim ustima, blagim i sanjarskim očima. Podsjećaju nas na druga remek-djela u Braču, u Hvaru i u Korčuli. I, zašto ne, u Ravenni i Veneciji", piše Danielle Tramard.