GS: "HRVATSKO ŠUMARSTVO ZA 21. STOLJEĆE"

ZAGREB, 20. lipnja (Hina) - Predstojeće restrukturiranje javnog poduzeća Hrvatske šume značit će decentralizaciju. Cilj je spuštanje ovlasti, ali i odgovornosti na niže razine, posebice na šumarije. Istaknuo je to pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Željko Rendulić na današnjoj raspravi "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Ta je rasprava, u povodu Dana hrvatskoga šumarstva, održana u okviru 104. redovite skupštine Hrvatskog šumarskog društva. #L# Šumarstvo, sa 10.000 zaposlenih u Hrvatskim šumama, i drvnoprerađivačka industrija, sa 22.000 zaposlenih, mogu i trebaju doprinijeti izlasku iz gospodarske i socijalne krize, naglasio je pokrovitelj skupa, predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić. On je upozorio na nesuglasja između onih koji se bave šumarstvom i drvnoprerađivačkom industrijom i zaštitara okoliša, te ih pozvao da pokušaju naći ravnotežu. Hrvatska će svoje gospodarstvo temeljiti na raznolikosti, atraktivnosti svojih prostor, ali i svojoj očuvanoj prirodi, kazao je Tomčić. Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Slavko Matić ističe da su hrvatske šume najprirodnije, najkvalitetnije i najstabilnije u Europi. Hrvatska ima 80 posto državnih šuma, no, Matić smatra da bi bilo bolje da ima svih 100 posto, jer šume u privatnom vlasništvu danas rapidno propadaju. Posebna pozornost na skupu je posvećena organizaciji Hrvatskih šuma i transformaciji iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Organizacijsku shemu s Direkcijom, 19 uprava koje imaju određeni broj šumarija i revira, Matić je ocijenio dobrom, ali je problem neodgovarajuća raspodjela i raspolaganje sredstvima. I direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski smatra da je izrazito centralizirano upravljanje poduzećem sada ozbiljna kočnica daljnjem razvoju. Cilj je stoga restrukturiranje Hrvatskih šuma, ustrojavanje jednog trgovačkog drušva s podružnicama, uz maksimalnu autonomiju i nužnu decentralizaciju, s vrlo jasno razgraničenim funkcijama, ovlaštenjima i odgovornostima, kazao je Ledinski. Potrebna je, dodaje, i izmjena Zakona o šumama, izmjene i usklađivanje ostalih zakona koji reguliraju odnose u okolišu, revidiranje i dopunu dugoročnog programa razvoja i izradu srednjeročnog plana poslovanja, i sl. Prema iznijetim podatcima, hrvatsko šumarstvo gospodari sa 320 milijuna prostornih metara drvne zalihe, godišnje prirašćuje 9 milijuna kubika drvne mase, može se sjeći oko 6 milijuna, ali se iz objektivnih razloga siječe manje. Po najnovijim obračunima, ukupna vrijednost drvne zalihe na panju je 19 milijardi kuna, a sveukupna vrijednost općekorisnih funkcija šuma je oko 330 milijardi kuna. (Hina) bn ds