BOLJA GOSPODARSKA SURADNJA HRVATSKE I BIH JE NUŽNOST

SARAJEVO,20. lipnja (Hina)- Hrvatska i Bosna i Hercegovina nemaju puno izbora - one moraju blisko surađivati na gospodarskom planu ili će u protivnom njihova tržišta potpuno preuzeti kvalitetniji i konkuretntniji proizvođači iz trećih zemalja, upozorio je voditelj predstavništva Hrvatske gospodarske komore u BiH Miroslav Franjković koji je u razgovoru s novinarim u Sarajevu istaknuo kako su problemi oko sporazuma o slobodnoj trgovini zapravo samo vrh ledenog brijega ukupnih gospodarskih pitanja.#L# "Upravo stoga mi se zalažemo da se taj sporazum potpiše što prije. U ovom trenutku postoji puna suglasnost o 90 do 95 posto odredbi sporazuma i njih bi trebalo prihvatiti a o prijepornim elementima nastaviti razgovore", kazao je Franjković. Temeljna dvojba i dalje je hoće li režim liberalne trgovine između Hrvatske i BiH biti uspostavljen odmah, kako to predlaže hrvatska strana, ili pak postupno u razdoblju od šest godina, kako to žele u BiH. Do kompromisnog rješenja, drže u predstavništvu HGK u Sarajevu, moguće je doći poštujući standarde Svjetske trgovinske organizacije (WTO) jer i jedna i druga zemlja žele ući u tu asocijaciju. I dok pregovori traju, brojke neumoljivo podsjećaju na ozbiljne posljedice dugotrajnog pregovaranja. Hrvatska je tako za prva četiri mjeseca ove godine u BiH izvezla robe vrijedne 132 milijuna dolara. Ono što je BiH izvezla u Hrvatsku vrijedilo je nekih 20 milijuna dolara. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine to zapravo znači kako je ukupni izvoz iz Hrvatske u BiH bio manji za 24,8 posto a u obrnutom pravcu za čak 44 posto. Kada su potpisivanjem Daytonskog sporazuma stvoreni uvjeti za normaliziranje suradnje, obujam robne razmjene između dvije zemlje bio je 1:40 u korist Hrvatske. Franjković ističe kako su uloženi ogromni napori ne bi li se uspostavila kakva takva ravnoteža pa se 1999. godine došlo do omjera 1:4. "Ove godine međutim debalans ponovo raste i obujam robne razmjene sada je na razini 1:6,6 posto", kaže voditelj predstavništva HGK u BiH. Dugogodišnji bosanskohercegovački gospodarstvenik Tvrtko Nevjestić, sada na mjestu savjetnika u prdstavništvu HGK kao primjer "rada u korist vlastite štete" ističe primjer Volkswagenova automobilskog pogona u Sarajevu. "Samo zbog toga što je na inzistiranje BiH ukinut sporazum o bescarinskom uvozu s Hrvatskom, Tvornica automobila u Vogošći ostala je bez posla vrijednog stotinu milijuna maraka", kazao je Nevjestić. Postojali su zapravo gotovi planovi da se hrvatsko tržište vozilima iz Škodina proizvodnog programa opskrbljuje iz sarajevske tvornice. To se odnosilo podjednako na "Feliciju" kao i na "Octaviju" i "Fabiju". Nije nikakava tajna da je Volkswagenovo angažiranje na obnovi proizvodnih kapaciteta u Sarajevu rezultat promišljanja kako tržišta s ovog prostora mogu biti objedinjena pri čemu će svatko naći svoj interes. Plasman gotovih automobila iz Sarajeva bio bi pokriven nabavkom dijelova za cijeli Volkswagenov koncern iz tvrtki u Hrvatskoj. Svi bi bili na dobitku a konačni proizvod na kraju bi bio jeftiniji. Gospodarstva u dvije zemlje zapravo su u veoma lošem stanju, ocjenjuje Nevjestić. On podsjeća kako je sadašnja proizvodnja u Hrvatskoj dosegnula svega 50 posto prijeratne dok je u BiH stanje i gore jer nije oživlejno niti 20 posto prijeratnih kapaciteta. Pri tom je posebni problem zastarjela tehnologija i skup proizvodni ciklus što onda rezultira nekonkurentnim proizvodom. Zjedničkim snagama možda bi se mogao napraviti proboj iz takvog stanja. "Poruka koju moramo shvatiti je jasna. Trgovina je važan no samo jedan aspekt. Mi s moramo orijentirati na zajedničku proizvodnju i ulaganja kao i nastupe na trećim tržištima", ističe Miroslav Franjković. Ne bude li toga, jeftiniji i bolji proizvodi iz drugih zemalja jednostavno će preplaviti tržišta i Hrvatske i BiH a brojnim tvrtkama neće preostati ništa drugo nego - ključ u bravu. (Hina) rm sb